'Nema razloga da Hrvatska ne pošalje vojnike u Sredozemlje'

Hrvatska bi, bez obzira na mišljenje potpredsjednice Vlade Vesna Pusić, mogla očekivati uskoro i davanje i zadaća svojim vojnim ljudima za sudjelovanje u ratnim operacijama EU protiv krijumčarenja ljudi. Rekao je to sinoć gostujući u emisiji Veto na Jabuci TV Branko Baričević, predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj.

- Hrvatska je već kao pretpristupni član sudjelovala u nekim misijama EU u Gani ili Čađu s tim našim vojnicima. Oni su dobivali dodatne dobre ocjene, pokazali su zavidno znanje i ne vidim zašto kao takvi ne bi opet sudjelovali u operacijama. Mornarica je s tim jednim ponuđenim brodom već najavila svoju uključenost - rekao je Baričević u emisiji Veto koji je dodao da bi se svi detalji znali tijekom kraja lipnja.

Ovom akcijom se otvorilo i pitanje formiranja profesionalne vojske EU.

- Jedan od prioriteta je i da Europa dobije važnu ulogu globalnim razlozima što je bez vojne važnosti jako teško. 

- Postoje zameci stvaranja EU vojske poput borbenih skupina i u njima, ali i u formiranju se očekuje pomoć i naših Oružanih snaga. Od Hrvatske i tu postoje očekivanja- rekao je Baričević.

Hrvatska je dobila kvote za prihvat izbjeglica iz Sirije, njih 315, te 1,73 posto azilanata sa Sredozemlja.

- To je dio priče u EU i moramo shvatiti da ravnomjerno dijelimo i dobro i zlo u EU. Tehnički mi smo spremni, ali je važno biti spreman mentalitetno s njima. Od 50 milijuna eura za 20000 izbjeglica, dio novca bi dobili i mi u proračun. No s tim novcem bi uložili u te azilante kroz izobrazbu jezika, naše povijesti i ostalog čime bi se njih spriječilo postaviti na rubno društvo zajednice i omogućio kvalitetan novi život. Svojevrsna getoizacija tih ljudi je opasna i njih treba u potpunosti uložiti taj novac iz EU i uključiti ih društvo - rekao je Baričević.

Moto predsjednika EK Junake radi jest da svaka država mora očistiti svoju kuću, a Hrvatska po pitanju deficita vrlo dobra i da će nas sve uskoro dovesti do dobro uređene Europske kuće s malim deficitom.

- Imamo pred sobom nekoliko projekata koji su iznimno nužni. Hrvatska je prijedlog svojih reformi dala na suvisao način i do kraja 2016. godine bi deficit treba pasti na tri posto.

- U rujnu je već novi monitoring i do tada će se vidjeti koliko će se od sada šest izdanih preporuka provoditi. Sigurno će i turistička sezona pomoći, ali se insistira na strukturnim reformama - rekao je Baričević.

Sankcije koristi u razgovoru kao zadnju mjeru, no one neće mijenjati rast ili pad BDP-a i slično.

- Sankcije su više moralan prikaz kako se stvari loše rade - rekao je Baricević i dodao:

- Treba jasna politička volja da se fenomen pokrene i izbori ih ne smiju zaustaviti. Bilo bi to jako loše. Sve to moramo napraviti bez obzira tko je na vlasti i uoči izbora to je dobar model za Hrvatsku jer nam daje svoj benefit izlaska iz krize pomoću europskog kalendara koji ide dalje bez obzira na unutardržavne događaje - rekao je Baricević.

Uvođenje poreza na nekretnine koji je jedan od smjernica EU nije obvezatan, ali ideja je da taj porez može puniti proračun i rasteretiti oporezivanje rada. Vidjet ćemo kako će to ići, ako BDP bude rasta o, a deficit padao bez obzira na ovu smjernicu sigurno da će se i o njoj moći pregovarati - rekao je Baričević.

Pokretanje radova na dubrovačkom aerodromu pokazala je sofisticiranost naše države u dobivanju novca i važnosti zračne luke za Hrvatsku.

- Što se tiče Pelješkog mosta imali smo sreću da je Junckerova zamjenica sama došla dolje i uvidjela problem.

- Još se jako i puhalo pa sve što u Bruxellesu ispada imaginarno sada se mogla uvjeriti u probleme. Sada se čekaju nacrti i do kraja ljeta najkasnije bi ovaj problem bio realno riješen - kaže Baričević.

Na kraju je podvukao kako Hrvatska svojom velikom granicom, prvenstveno s Bosnom u sjajnom geopolitičkom položaju.

- Ako Hrvatska zaista odmah, kako to rezolutno najavljuje ministar Ostojić, prijavi Hrvatsku u Schengen mi bi taj granični sustav mogli imati najkasnije za dvije godine, a vrlo vjerojatno i prije - rekao je Baričević i naznačio kako su neke države u EU ušle prije nas, ali su po pitanju Schengena daleko iza.

Na kraju emisije dotakao se i pitanja novaca iz EU i problem detektirao u malom broju ljudi koji se time bave.

- Oni s fondovima nisu toliko loši i rade puno i dobro, ali previše je fluktuacija u tom sustavu. To je prostor za dodatnu radnu snagu, a ne politička prepucavanja oporbe i vlasti. Fondovi na stoje do 2022. ponuđeni i tek za 10 godina ćemo podvući crtu koliko smo ih dobro koristili. Sada je prerano - rekao je Baričević na kraju gostovanja u emisiji Veto.