‘Nije lako protiv banaka. Svi se trebaju izboriti za svoj novac'

Želimo ohrabriti i ostale građane da su banke nezakonito dizale kamatne stope te da se izbore za svoj novac.

Kažu nam to Ivan Matas (40) i Miroslav Poje (39). Obojica su iz Zagreba i dužnici su za stambene kredite u eurima Zagrebačkoj banci. Njih dvojica su izabrani od Udruge Franak. Zajedno s Udrugom i odvjetnicom Nicole Kwiatkowski, poznatom iz slučaja Franak, do kraja mjeseca pokreću tužbu za preplaćene kamate na kreditima u eurima.

Temelj tužbe je da su banke nezakonito i samovoljno, bez ikakvih propisanh kriterija, dizale kamate na kredite.

U Udruzi Franak procjenjuju da se radi o dvije do tri milijarde kuna preplaćenih kamata za euro kredite od 2003. do 2010. godine kod oko 50.000 građana.

Matas je bio podstanar i odlučio je sa suprugom podići kredit za stan od 45 kvadrata. Kamate su počele rasti bez obrazloženja. Umjesto početnih 4,95, u dvije godine narasla je na 6,48 posto godišnje.

- Kamata polako pada tek zadnjih pet godina. Obilazio sam banke i već sam bio iscrpljen. Kad su mi u Udruzi pokazali izračun, odlučio sam ići u pravnu bitku - kaže Matas.

Poje je docent na Agronomskom fakultetu i kupio je garsonijeru od 25 kvadrata prije deset godina da se osamostali. Kaže da je i za eure ista situacija kao s francima.

- Kamate su nezakonito mijenjane, a puno toga je netransparentno u ugovorima. Teško je boriti se protiv banaka, ali treba ustrajati i ne odustati - kaže Poje.

Udruga Franak vodit će spor samo u slučaju Poje i Matasa, ali njega želi iskoristiti kako bi potakli i ostale zadužene u eurima da traže natrag preplaćene kamate. Svatko mora dići samostalnu privatnu tužbu.

Koordinator Udruge Goran Aleksić kaže da svi koji su digli kredite prije 2010. godine imaju pravo na preplaćene kamate. Između 2010. i 2014. godine banke su, po zakonu, trebale odrediti kriterije za promjenjivu kamatnu stopu, pa svatko treba provjeriti što je potpisao. Na početku 2014. bankama su propisani kriteriji.

- Čak i ako je kamata naknadno padala, dužnicima je zbog ranijeg povećanja kamata ostala veća glavnica. To se odnosi na sve kredite u eurima koji su imali promjenjivu kamatnu stopu. Ne postoji dužnik koji je dignuo kredit prije 2010. godine, a da nije preplatio kamatu - objašnjava Aleksić.

Hrvatska udruga banaka rekla je da nema komentara jer nema detalje o tužbi te da ne može tumačiti pravne procese.

Zdenko Andrović, predsjednik HUB-a, već je ranije rekao da slučaj s preplaćenim kamatama uopće ne postoji i da su kamatne stope bile slične onima u zemljama EU.

- Banke se prave blesave. Promjenjiva kamata se mora od nečega sastojati, a banke su je određivale bez kriterija - kaže Aleksić.

Sudovi su dosad različito postupali u tužbama za preplaćene kamate.     

Poje traži 56.000 kuna nazad     

30 godina je rok otplate kredita od 58.000 eura koje je Poje podignuo 2006. Traži od banke nazad 55.917 kuna, od čega su zatezne kamate 20.000 kuna.

Matas preplatio 24.465 kuna     

15 godina je rok otplate Matasova kredita od 55.000 eura. Traži 38.777 kuna, od čega su preplaćene kamate 24.465 kuna, a zatezne 14.312 kuna.