Nije važan broj glasova nego tko skupi više ruku u Saboru

U slučaju da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nakon izbora povjeri mandat za sastav vlade relativnom pobjedniku izbora, bez da pričeka i vidi hoće li on u Saboru imati potporu većine zastupnika, to bi bilo protuustavno ponašanje. To bi bilo silovanje volje birača. Imali bismo opasnu situaciju, a sigurno bi se oglasio i Ustavni sud. No nadam se da predsjednica nešto takvo nepromišljeno ne bi učinila.

Mišljenje je to ustavne stručnjakinje Sanje Barić nakon što je predsjednica svojom izjavom potaknula lavinu nagađanja da je spremna svojoj bivšoj stranci pogodovati. Naime, predsjednica je na pitanje kome će nakon izbora udijeliti mandat - relativnom pobjedniku ili onome tko donese potpise da ima većinu u parlamentu - u intervjuu za RTL odgovorila.

- To je hipotetsko pitanje, na hipotetska pitanja ne odgovaram. Vrlo ću pozorno, s velikom odgovornošću za hrvatske građane koji su me izabrali, uzeti u obzir sve okolnosti i donijeti odluku. U međuvremenu ću, naravno, konzultirati i najeminentnije ustavne stručnjake. Tu ću postupiti potpuno nepristrano kao predsjednica Hrvatske - izjavila je predsjednica.

Barić podsjeća da su ustavne odredbe po tom pitanju potpuno jasne, poznate, priznate i oko njih nema nikakvih dvojbi. Ustav propisuje da predsjednica povjerava mandat za sastav vlade onome tko dokaže da ima povjerenje apsolutne većine, odnosno 76 zastupnika. Barić je podsjetila da je 2007. godine Ivo Sanader izjavio da Ustav traži podršku apsolutne većine zastupnika prije nego što se dobije mandat te je tada poručio kako bi bilo dobro da se ta odredba promijeni. No ona do danas nije promijenjena. Iako nigdje nije propisano, Sanja Barić podsjeća kako je praksa da se predsjednicima donose pisani potpisi potpore.

- Ta praksa se ustalila kao običaj i nema je potrebe mijenjati - rekla je predstojnica katedre za Ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

Prepucavanja na relaciji SDP - HDZ oko ovog pitanja nisu dobra i napominje da nije dobro da se kreira sukob koji ne bi trebao postojati. No izjava predsjednice je odmah na noge digla SDP-ovce koji smatraju da je predsjednica izjavom poslala poruku da je “spremna negirati ili relativizirati volju birača”.

- Mandat za sastav vlade mora se povjeriti onome tko ima podršku barem 76 zastupnika, i to nije hipotetsko pitanje, nego jasno pitanje na koje predsjednica mora dati jasan odgovor - poručio je Peđa Grbin (SDP).

Pozvao je predsjednicu države da prestane biti glasnogovornica HDZ-a te da radi i u skladu sa svojim ustavnim ovlastima. U obranu predsjednice odmah su stali HDZ-ovci, a ona je s Pantovčaka odgovorila na prozivke iz SDP-a.

- Odbijam bilo kakvu vrstu pritisaka kad je riječ o budućem mandataru vlade. Odluku o mandataru donijet ću nakon izbora, u skladu s ustavnim ovlastima i rezultatima izbora - odgovor je predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović na tvrdnje SDP-ovca Peđe Grbina.

Ustavna stručnjakinja Barić poručila je da i SDP i HDZ političkim prepucavanjem oko ovoga pitanja “vrše pritisak”. Smatra kako bi bilo dobro da se spusti loptica i da se pričekaju rezultati izbora.

Kada je u pitanju kome će predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dodijeliti mandat nakon izbora, politički analitičari nadaju se da će postupiti sukladno svojim ustavnim ovlastima. No, bude li slušala svog savjetnika mogli bi se naći u problemu. Naime, aktualni savjetnik predsjednice Vladimir Šeks 2007. godine izjavio je da “Europska demokratska tradicija i Ustav nalažu da, nakon konzultacija predsjednika RH sa strankama, mandat za sastavljanje vlade dobije relativni izborni pobjednik”. 

No, izborna kampanja pa i sama odluka o povjeravanju mandata bit će prvi test za Kolindu Grabar Kitarović u kojem će pokazati je li zauzela neutralnu ulogu koja joj po funkciji pripada.

- Predsjednica države u parlamentarnom sustavu treba se držati maksimalno neutralno. Neka se ugleda na ponašanje britanske kraljice i njezine obitelji u politici. Kada je riječ o dodijeli mandata za sastav Vlade tu je nas Ustav veoma jasan. Mandat ne dobiva šef relativno najjače stranke nego lider strane ili koalicije koja ima natpolovičnu većinu mandata u Saboru - podcrtao je Branko Caratan profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Napominje da postoji mogućnost političkog djelovanja šefa države u situaciji kada je broj mandata izjednačen. Tada kaže dolaze u obzir konzultacije sa stranačkim liderima, ali i tada vrijedi pravilo da mandat dobiva lider koja može skupiti natpolovični broj potpisa izabranih zastupnika. Ako je suditi prema dosadašnjim izjavama i postupcima predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za političkog analitičara Ivan Rimca vidljivo je da se predsjednica u iskazivanju svojih stavova podudara sa stavom HDZ. 

To je, ističe, posebno vidljivo u kritici usmjerenoj prema aktualnoj Vladi, ali i iz stavova vezanih za izbjegličku krizu. Politički analitičar Višeslav Raos slaže se da predsjednice do sada nije pokazala neutralnost, ali i navodi da se ni za njezine prethodnike teško može reći da su bili potpuno na toj liniji. Ističe da Kolinda Grabar Kitarović gleda da u rubnim situacijama bude afirmativna prema svojoj bivšoj stranci. I dok su iz SDP-a upozorili da je predsjednica svojim izjavama šalje poruku da je “spremna negirati ili relativizirati volju birača”, Raos napominje da teško za očekivati i vjerovati u scenarij u kojem bi predsjednica išla na ruku odnosno pogodovala HDZ-u.

- To bi bila medvjeđa usluga HDZ-u ako bi i sama vidjela da oni ne mogu prikupiti većinu. Stranka bi se izblamirala, a predsjednica bi mandat trebala ponuditi drugome - rekao je.

Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da velika razlika u rezultatima između HDZ-a i SDP-a više nije moguća.

- Mislim da će HDZ osvojiti relativnu većinu u parlamentu, ali neće imati dovoljan broj mjesta za sastavljanje vlade - rekao je.

Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan siguran je da u izbornoj noći nećemo znati tko će sastavljati Vladu.

Naša parlamentarna povijest pokazala je da osim rezultata izbora za dobivanje mandata za sastavljanje vlade važan i koalicijski potencijal stranaka. 

2003. Mesić u dva tjedna odlučio o mandataru

Nakon parlamentarnih izbora 2003. godine tadašnji predsjednik države Stjepan Mesić mandat za sastavljanje vlade povjerio je čelniku HDZ-a Ivi Sanaderu. HDZ je tada na izborima održanima 23. studenog osvojio 66 mandata u Saboru. Tadašnji premijer iz redova SDP-a Ivica Račan odmah je prvu noć priznao poraz.

Nakon pobjede na parlamentarnim izborima, 9. prosinca Ivu Sanadera je predsjednik države predložio za premijera. Vlada premijera Ive Sanadera i njegovih 14 ministara dobila je u Saboru potporu 88 zastupnika. Protiv njegove vlade bilo je 29 zastupnika, i to SDP-a, IDS-a i Libre, dok je suzdržano bilo 14 zastupnika, i to iz HSP-a, HNS/PGS-a i LS-a.

Sanjin Strukić

2007. Mandat Sanaderu nakon tri kruga

Izbori su održani 25. studenog 2007. godine. U utrci između Zorana Milanovića i Ive Sanadera mandat, unatoč neizvjesnosti koja je tada vladala. povjeren ponovno Sanaderu. HDZ je s dijasporom dobio 66 mandata, no nije dobio apsolutnu većinu. Zoran Milanović nije objavio poraz i najavio je da SDP kreće u potragu za koalicijom za sastavljane vlade. Mesić je tada čekao da HDZ potpiše sporazum sa HSS-om i HSLS-om. Mandatara samo dobili nakon tri kruga konzultacija u Uredu predsjednika.

2011. Mandat Milanoviću dao Josipović

Na parlamentarnim izborima 4.prosinca 2011. godine pobjedu je odnijela Kukuriku koalicija predvođena SDP-om. Nakon što je tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića uvjerio da ima većinu u Saboru on mu je dao ponudio mandat za sastavljanje Vlade. Programu premijera Zorana Milanovića i njegovih 22 ministara u Saboru je dobilo potporu 89 zastupnika vladajuće većine te nacionalnih manjina. Suzdržano je bilo 12 zastupnika i to iz HDSSB-a i Hrvatskih laburista, a Milanovićeve vlade glasao je 28 zastupnika HDZ-a. U nedjelju 8. studenog borit će se za novi mandat.

Goran Kovačić/PIXSELL