Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
97 komentara

Novi mailovi: Grupa Borg žali jer nije prošla prodaja HEP-a

Novi mailovi koje je objavio Index potkrjepljuju Expressovo otkriće o mreži ljudi bliskih Borislavu Škegri koji su, poput lexa Agrokor, ranije na sličan način pripremali i prodaju HEP-a.

Foto: Goran Jakus/PIXSELL
97 komentara

"BRAVO - svaka čast! Na kraju je to bilo ipak jedno lijepo iskustvo. Ja se nadam da će Rusi kupiti barem 3 mjeseca vremena da nam prođe jedan IPO-čić (kad već nije HEP) u svibnju :) A onda nakon toga, neka ljeto započme u bojama našeg zakona", sadrža je maila kojeg je Tonći Korunić iz InterCapitala poslao Borg grupi 31. ožujka, nakon što je zakon prošao na vladi, objavio je portal Index.

Ovaj Korunićev mail, upućen Anti Ramljaku, Martini Dalić i Tomislavu Matiću,(svi usko povezani s bivšim ministrom financija Borislavom Škegrom) i ostalim sudionicima u kreiranju Lexa Agrokor, potkrjepljuje otkriće novinara Ivana Pandžića u tjedniku Express koji u novom broju piše o Škegrinoj mreži koja je prije Lex Agrokora osmislila sličan model za HEP. 

Oni su vam kao pelikani. Samo gledaju koju će sljedeću ribu izabrati i ubaciti u kljun...
Ovim nam je riječima Borislava Škegru i njegovu ekipu, suradnike od kojih su gotovo svi uključeni u priču o Agrokoru, opisao vrlo dobro upućeni sugovornik, blizak HDZ-u, ali i sjajno informiran o svim poslovima bivšeg ministra financija, pa i njegovih ljudi koji su kontrolirali najvažnije državne procese. 
Najvažnija i najmoćnija od Škegrinih ljudi je Martina Dalić, žena koja je morala otići iz Vlade pod pritiskom javnosti i koalicijskih partnera. Afera s mailovima je u detalje razotkrila kako je Martina Dalić, mimo službenih institucija, s tajnom grupom svojih partnera, koje opet sve povezuje Škegro, osmislila “lex Agrokor”. 
Stvar je postala bolna kad se do kraj razbistrilo kako su tvrtke tih istih ljudi koji su krojili zakon kasnije dobile milijunske iznose savjetujući u Agrokoru. Među njima se ističu Ante Ramljak i Tomislav Matić iz Texo Managmenta, koji su dugogodišnji Škegrini suradnici, baš kao i sama Dalić. Zatim su tu ostali, Branimir Bricelj iz Altera savjetovanja, Tonći Korunić iz Interkapitala. Zakon je radio i Boris Šavorić, poznati zagrebački odvjetnik, čija će se uloga tek rasvijetliti. 
Ako je netko mislio da je Agrokor usamljen slučaj, prevario se. Škegro i njegova ekipa sudjelovali su, i to na vrlo sličan način, u svim najvažnijim i najmutnijim državnim poslovima. Uvijek iz sjene. Nikad istaknuti. 

Foto: Goran Jakus/PIXSELL Ramljak, Škegro i Matić snimljeni 2010.
Njihova rješenja se nerijetko predstavljaju kao spasonosna za hrvatsko gospodarstvo, a uz taj plemeniti cilj osiguravaju i lijepu zaradu skrivenim autorima tih rješenja. Sjajan primjer su već zaboravljeni fondovi za gospodarsku suradnju, u koje je država iskrcala milijune kuna, ali tu su bili i planovi za prodaju HEP-a. Čak su  planovi za otkup Ine od Mađara rađeni po sličnome modelu. 
Policijski zapisnici s kraja devedesetih, iz vremena privatizacije Hrvatskog telekoma, svjedoče da je tadašnji ministar financija i potpredsjednik Vlade, a danas je jedan od članova Savjetodavnog vijeća HDZ-a koje je osnovao premijer Andrej Plenković (a vodi ga Vladimir Šeks), na dvojben način utjecao na milijunske poslove. 
Još ranije smo prenosili izjave članova HDZ-a da upravo tehnomenadžerska struja u HDZ-u, zajedno sa Šeksom, čuva leđa Martini Dalić i da im se Plenković ne želi zamjeriti. 

I Kosor se oslonila na Škegru i Dalić

Plenković, kao netko s kratkim stažem u stranci, sigurno cijeni potporu doajena poput Škegre, Nikice Valentića ili Franje Gregurića, na čiji savjet računa u gospodarstvu. Iako je imala puno dulji staž u stranci, i bivša premijerka Jadranka Kosor oslonila se na Škegru i Martinu Dalić kad je preuzela užarenu poziciju na čelu Vlade. Ona je Škegru i službeno angažirala u svom timu, a on je došao sa spasonosnom idejom usred političke i ekonomske krize. Rekao je kako su Hrvatskoj potrebni fondovi koji bi kombinirali privatni i državni novac za pomaganje perspektivnih tvrtki koje bi zapale u teškoće. A u tome bi sudjelovao i fond Quaestus, kojim upravlja upravo on, Borislav Škegro, a u kojem su još i Ante Ramljak i Tomislav Matić. Pravilnik je usvojen i izglasan, ali je dosad bilo potpuno nepoznato kako je do njega došlo. Modus operandi je, naime, identičan kao kod “lexa Agrokor”.
Škegro je bio u čistom sukobu interesa: državni novac trebao se sliti i u njegov fond, a pravilnik je napisao upravo on! Uz njega je autor bio i Marko Lesić iz fonda Nexus, koji  je sad pod istragom Uskoka jer su novac za Zagrebmontažu plasirali u Agrokor i - izgubili. Njih dvojica su se dopisivali mailovima i u široj grupi radili na pravilniku. Ta prepiska također postoji, isprintana i sačuvana, sve je dobro dokumentirano na 50-ak isprintanih stranica - objašnjava nam naš sugovornik, koji je u to doba bio itekako dobro upućen u donošenje zakona. Informaciju da je upravo Škegro sudjelovao u pisanju zakona, i to mailom, potvrdio nam je još jedan sugovornik.  

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Donošenje tog zakona ima nevjerojatno mnogo sličnosti s Agrokorom. Osim što je postojao evidentni sukob interesa Škegre i Lesića, zakonom su izbjegnuti kontrolni mehanizmi, zaobiđeno je Ministarstvo financija jer je u njemu bio Ivan Šuker, koji se protivio ideji. I što je najvažnije, taj je zakon osigurao tvrtkama njegovih autora milijunsku zaradu. 
Sve je ovo trebala nadzirati HANFA, agencija koju je tad vodio Ante Samodol, Šukerov čovjek, za kojeg se kasnije pokazalo da im nije sklon. Naravno, ekipa je izbacila HANFA-u iz nadzora i sve su stavili u HBOR i Ministarstvo gospodarstva – objašnjava nam taj sugovornik.
Cijela priča je odrađena preko Ministarstva gospodarstva, koje je tad vodio Đuro Popijač, također blizak Martini Dalić i Škegri. Jadranka Kosor potom zamjenjuje ministra financija Ivana Šukera Martinom Dalić, koja je ujedno kao predsjednica nadzornog odbora HBOR-a, dakle ona nadzire državna ulaganja i Škegrine poslove! Ne treba zaboraviti da stare veze traju i danas. Dalić je kao ministrica gospodarstva imenovala Popijača za predsjednika uprave Petrokemije, strateške tvrtke koja će se privatizirati zbog dugova...

'Grupa Borg' i Fondovi za gospodarsku suradnju


Koji su na kraju bili rezultati Škegrinih fondova? Godinu dana nakon osnivanja fondova stigla su prva otkrića da je država preko HBOR-a dala pola novca u pet fondova, uključujući Škegrin Quaestus. Fondovi nisu investirali taj novac pravdajući se kompliciranim procedurama i “traženjem prilika”. Ali su naplatili 16 milijuna kuna naknada samo za upravljanje tim istim novcem! I sljedeće, 2012. godine, uzimaju isti iznos naknade sa zanemarivim ulaganjima. No nakon promjene vlasti SDP odlučuje sasjeći naknade. 
Bivši ministar poduzetništva Gordan Maras kaže nam da se upravo kod Fondova za gospodarsku suradnju prvi put susreo s pojedincima koji su sad poznati kao grupa Borg. Tek nakon mnogo muke uspio je ograničiti spomenute lukrativne naknade za fondove koje su dobivali, bez obzira na to jesu li novac igdje ulagali i oplođivali ili ne. 

MODEL 'LEXA AGROKORA' Tajna taktika: Ljudi Borislava Škegre htjeli privatizirati HEP!
- Kad sam vidio izvješća, shvatio sam da fondovi ostvaruju veliku dobit na naknadi za upravljanje tim novcem, iako novac uopće nisu ulagali. Premda su Borislav Škegro i ostali davali i pravna mišljenja, tvrdili da je sve u skladu s međunarodnim investicijskim standardima, nije nam bilo normalno da im je u startu osigurana zarada iako baš ništa ne ulažu - kaže nam Maras.
Na kraju je i cijela Vlada preuzela takav stav. Fondovima su dva puta smanjili naknade za upravljanje i više nisu mogli dobiti naknade za obično čuvanje novca na računu nego se naknada vodila samo za uložena sredstva. Od tog trenutka i zarada im je znatno pala, a više se puno i ne spominju kao važno sredstvo za gospodarski posrnule tvrtke. U prve tri godine su za naknade samo od države uzeli 40,6 milijuna kuna! Osim države, u Škegrine fondove su ulagale privatne tvrtke, a među njima i one iz sustava Agrokora. Međutim, pod privatne ulagače spadaju i mirovinski fondovi, koji se teško mogu okarakterizirati kao posve privatni. Na kraju, Fondovi za gospodarsku suradnju nisu donijeli nikakav procvat gospodarstva nego su često služili kao bankomati.
Fondovi su lani ponovno privukli pozornost kad je Uskok otvorio istragu protiv odgovornih u najvećem od njih: Nexusu. Pod istragom je i čovjek koji je sa Škegrom pisao pravilnik u vrijeme Jadranke Kosor. Ukratko, grupu se tereti da je novac namijenjen ulaganju u Zagrebmontažu, više od 115 milijuna kuna, posudila - Agrokoru!     

Dio novca Agrokor je vratio, ali gotovo 50 milijuna kuna je izgubljeno, smatraju tužitelji. Osim što su propisi o fondovima za gospodarsku suradnju pripremani na isti način, mailovima i uz sukob interesa, doznali smo još nevjerojatnih detalja o angažmanu u ovoj vladi. 
I to znatno prije nego što je itko sanjao da će se zakotrljati kriza u Agrokoru. Ante Ramljak i Tomislav Matić su radili na pripremi prodaje HEP-a, a Nacional je objavio da je cijeli model privatizacije za prodaju 25 posto kroz javnu ponudu osmislio upravo Ramljak. Međutim,  sugovornik blizak HDZ-u otkriva nam kako se ta ideja pokušala progurati u javnosti. 

Pripremali su prodaju HEP-a


- Sjećate se kad smo krajem 2016. izgubili arbitražu s MOL-om oko Ine, a premijer je najavio otkup dionica od Mađara i rekao da ima gotov model? Pa kad je arbitraža izgubljena, to je poslužilo tek kao povod da se proda HEP i progura taj već pripremljeni model. Zbog toga je premijer pod utjecajem Martine Dalić najavio otkup dionica Ine, iako stvarne želje za tim nije bilo. Prava ideja je bila prodati HEP - objašnjava nam pozadinu naš sugovornik.
I zaista, ako se prisjetimo tih vremena, premijer je na Badnjak 2016. godine najavio otkup dionica, tvrdeći da ima pripremljen model. Već 3. siječnja je Martina Dalić najavila da će se to obaviti prodajom dijela HEP-a. Slučajnost? Ili je model već bio pripremljen prije nego se znalo da ćemo izgubiti arbitražu? Čini se ipak ovo drugo.
Da su upravo Ante Ramljak i Tomislav Matić već u prvim danima siječnja, dakle, odmah nakon najave otkupa Ine, prezentirali model IPO-a HEP-a, potvrdio nam je i Ante Čikotić, bivši Mostov državni tajnik za energetiku u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike: 
- Njih dvojica su došli kod nas u ministarstvo i prezentirali model prodaje HEP-a. Poslala ih je Martina Dalić. Već i prije nego što su došli, mi smo između Božića i Nove godine obaviješteni da se Ina planira otkupiti i dijelom od prodaje HEP-a. Taj plan je postojao očito i prije nego što je najavljen otkup Ine. Nemoguće je da su ga razradili u dva dana - kaže nam Čikotić.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL Ante Čikotić
Objašnjava da se Most protivio prodaji udjela u HEP-u i zato su razradili model koji ne uključuje povećanje javnog duga niti prodaju HEP-a. Čikotić kaže da je Ramljak bio upoznat s analizom Morgan Stanleya, koji je već istražio mogućnost prodaje 25 posto dionica HEP-a u vrijeme Milanovićeve vlade. Podsjetimo, Nacional je objavio da je upravo Texo Managment za Morgan Stanley kao podizvođač izradio cijeli model IPO-a HEP-a.

AFERA MAILOVI Škegrinu ekipu treba ipak držati dalje od javnog novca
- Morgan Stanley je ostavio niz ograda u tom poslu, od koncesija do prijenosa vlasništva, ali to HDZ nije zabrinjavalo. Nakon što smo prezentirali naš model otkupa Ine, koji nije uključivao prodaju HEP-a, bili smo pod strahovitim pritiskom. Kad i dalje nismo pristajali na to jer smo smatrali neprovedivim i štetnim, odnosi su zahladili i prije nego što je izbila kriza u Agrokoru - kaže Čikotić.
Iz ove perspektive, jasno mu je da otkup Ine uopće nikad i nije bio ozbiljno razmatran nego je poslužio tek kao paravan da bi se prodao HEP.  On obrazlaže da su i prije pucanja koalicije s HDZ-om imali potpuno pripremljen natječaj za savjetnike koji bi trebali pomoći u otkupu Ine. Ali taj natječaj nije proveden. Ništa se nije događalo do prosinca, a tek u travnju je izabran savjetnik. I to Morgan Stanley zajedno s PBZ-om i Intesom Sanpaolo. Vlada je prihvatila ponudu “tešku” osam milijuna eura ili 60 milijuna kuna. 
- Mi smo procijenili trošak savjetnika prema našem natječaju na 25 milijuna kuna. Očito će opet milijuni otići na savjetovanje od kojeg vjerujem da neće biti ništa. Jer da je HDZ- ozbiljno ući u pregovore, već bi promijenio i pregovarački tim. Vjerovali ili ne, i dan danas su službeno članovi pregovaračkog tima oni koje je imenovala Milanovićeva vlada, Ivan Vrdoljak i Mladen Pejnović! Ne bi me čudilo da za Morgan Stanley opet rade Ramljak i Matić – kaže Čikotić.
On također kaže da HDZ nije htio promijeniti članove uprave Ine, među ostalim i upravo zato što je suprug Martine Dalić jedan od članova uprave. Andrej Plenković je, objašnjava, osobno, mimo uobičajene prakse, produljio mandat članovima uprave Ine koje je Most želio promijeniti.
- On je preuzeo odgovornost mimo Skupštine koju je predstavljao ministar Slaven Dobrović – rekao je Čikotić.
Dakle, konzultanti su trebali zaraditi i na pripremi prodaje HEP-a, a samo protivljenje javnosti, sindikata, stručnjaka i Mosta to je zaustavilo. A ako je točno da će Morgan Stanley opet u tišini angažirati ekipu iz Texa za savjetovanje u Ini, opet im je pala sjekira u med.

Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

Dalić: Imamo opet taj slippage s projektom INA-HEP...

U tom kontekstu sasvim drukčije zvuči i mail koji je objavio Index u sklopu afere Mailovi. Kad je osnivala tajnu grupu za Agrokor, Martina Dalić piše Ramljaku, Matiću, Koruniću i ostalima: 
- Imamo opet taj slippage s projektom INA-HEP gdje smo jasno naučili da sistem prihvaća ono što mu se sviđa, a odbacuje ono što mu se ne sviđa, ostavljajući nas da nađemo rješenje - napisala je Martina Dalić odabranoj ekipi.
Još jedan detalj svjedoči da se radi o probranoj ekipi financijaša, uvezanih zajedničkim poslovnim pothvatima. Kad je Milanovićeva vlada birala konzultante za studiju koja će se suprotstaviti MOL-u u arbitraži, jednu ponudu su zajedno dali američki Alix partners i Altera Corporate finance. Nisu prošli na tom natječaju jer su pogrešno obračunali PDV, ali sve se vratilo na Agrokoru. Bricelj iz Altere bio je jedan od onih koji su uz Ramljaka, Matića, Šavorića, Dalić, Korunića pisali “lex Agrokor”. Kad je on prošao, a Ramljak postao izvanredni povjerenik, s tom ekipom je izabrao Alix partners za savjetnike po cijeni od milijun eura mjesečno. A isti dan je Alix izabrao njih i osigurao im milijunske naknade. To je na kraju dovelo do pada i Ramljaka i Dalić.
Iako je ime Škegrina suradnika Tomislava Matića iz Texa šira javnost upoznala tek sad, njihovi poslovi traju kontinuirano više od 20 godina. Na internetu se još mogu naći članci u kojima se citira policijsko izvješće koje je ugledalo svjetlo dana 2001. godine, u jeku druge runde prodaje HT-a. Podsjetimo, prva faza privatizacije je obavljena u vrijeme Borislava Škegre. 
To policijsko izvješće, koje je detaljno objavio Nacional, opisuje kako policijski istražitelji zaključuju da postoji osnovana sumnja kako su tadašnji ministri Borislav Škegro i Ivica Mudrinić, zajedno s tadašnjim članovima uprave HT-a, zlouporabili ovlasti u gospodarskom poslovanju. Mudrinića, kasnijeg šefa Hrvatskog telekoma, tereti se da je potpisao ugovor o koncesiji s HT-om suprotno pravilniku o visini naknade za telekomunikacijske usluge. Tereti ga se da je oštetio državu za 200 milijuna kuna samo u prvoj godini koncesije. Taj ugovor je potpisan u dogovoru sa Škegrom, iako su znali da će oštetiti državni proračun. Zanimljivo, Škegro je tad, 1997., za savjetnika u procesu uzeo Tomislava Matića.
Na temelju tog ugovora Škegro je preuzeo obvezu plaćanja školarine za Tomislava Matića u SAD-u, i to retroaktivno, te mu uplatio školarinu za školske godine 1996/97. i 1997/98. - u visini od 305.614 kuna. Škegro je to, po tvrdnjama policije, učinio prije no što je Matić počeo s davanjem savjetničkih usluga. Usto, citirali su mediji policijsko izvješće: Škegro je preuzeo obvezu plaćanja razlike kamatne stope za stambeni kredit koji je Tomislav Matić podigao u Privrednoj banci Zagreb...  

Tema: Afera mailovi

Možda vas zanima i ovo:
Message