'Računi će biti 5 kuna niži nego prošle godine u isto vrijeme'

10.45 Donesena je i odluka o rastu naknade za obnovljive izvore energije (OIE) sa sadašnjih 3,5 lipa po kilovatsatu na 10,5 lipa po kilovatsatu od početka rujna. 

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da će ova korekcija, koja će za prosječni račun biti povećanje u iznosu od oko 22 kune, učiniti račune većima, ali da će isto tako ti računi biti manji za oko 5 kuna u odnosu na račune u isto vrijeme prošle godine.

Premijer je prethodno napomenuo da ova odredba slijedi ugovore i globalne trendove te da će na taj način će doći do povećanja računa za oko 20 kuna mjesečno, no da u kontekstu porezne reforme ona će i dalje biti manja. Ova naknada nije povećavana posljednje četiri godine, a veće račune građani mogu očekivati u rujnu.

Ispunjeni uvjeti za prestanak smanjenja mirovina

10.40  Prijedlog odluke o prestanku smanjenja mirovina odnosno dodatka mirovini prema članku 3.a Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju predstavio je resorni ministar Zdravko Marić.

- 1. siječnja 2014. dodaci mirovini smanjeni su za 10 posto. Smanjenje mirovine primjenjivalo se od početka te godine, a prestaje s primjenjivanjem nakon ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je ispunjen početkom 2016. godine u rastu BDP-a tri uzastopna tromjesečja, a možemo reći da je ispunjen i drugi, a to je smanjenje deficita - kazao je ministar te dodao kako su preko 80 posto onih na koje se odnosi ovaj zakon hrvatski branitelji.

Primjenjivanje ove odluke očekuje se u rujnu, odnosno listopadu.

Za provedbu te odluke u 2017. godini osigurano je 90 milijuna kuna, dok će narednih godina taj iznos biti znatno veći (u 2018. godini 350 milijuna, u 2019. 358 milijuna i u 2020. godini 365 milijuna kuna). Temeljem ove odluke rast će već povlaštene mirovine za rujan koje će biti isplaćene u listopadu.

Od 44.364 korisnika, čije su mirovine i mirovinska primanja, odnosno dodaci mirovini smanjeni za 10 posto 2014. godine, a čija prosječna mirovina iznosi 6.638 kn mjesečno, 36.697 su hrvatski branitelji.

'Pelješki most će biti izgrađen. To pitanje ne treba politizirati'

10.30 Još jednom poručujem našim prijateljima u BiH, hrvatskoj javnosti, da projekt povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje Pelješkim mostom kao najvećim projektom koji će biti financiran iz EU fonda, ide dalje. Most će biti izgrađen. Bit će izgrađen na teritoriju hrvatskih voda koje su prema međunarodnom pravu samo hrvatske - kazao je premijer.

Napomenuo je pritom da će brodovi koji prolaze iz Neuma kroz hrvatsko more imati zagarantiran prolaz te da ovo pitanje stoga ne treba politizirati. Osvrnuo se i na stav Arbitražnog suda o kopnenoj i morskoj granici.

- Stav Hrvatske o arbitraži je jasan, no spremni smo razgovori o otvorenim pitanjima i na kopnu i na moru sa Slovenijom. Ovo je osjetljiva tema, a već je uspjeh što ova tema nije izazvala nikakve štetne reakcije ni u javnosti ni u medijima. Nadam se da ćemo pronaći dugoročno rješenje sa susjednom zemljom - kazao je premijer nakon čega se prešlo na predstavljanje točaka.

U javnim službama će se povećati plaće za 2 posto

10.15  Vlada je u četvrtak donijela odluku o povećanju osnovice plaća zaposlenih u javnim službama za dva posto, a premijer Andrej Plenković ističe kako je to poruka Vlade da ni na koji način ne diskriminira zaposlene u javnim službama u odnosu na one u državnim službama, te ih pozvao na pregovore o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU).

- Šaljem poruku svim zaposlenicima javnih službi, našim učiteljima, nastavnicima, liječnicima, medicinskim sestrama, djelatnicima u kulturi i ostalima, da je ovo poruka o podizanju osnove plaće za dva posto, čime nastavljamo vrlo jasnu političku poruku koju smo dali i početkom godine, za vrijeme pregovora sa sindikatima, istu onu koju su prihvatili sindikati državnih službi, a bilo je riječ o povećanju od dva posto u tri navrata - kazao je premijer.

Nova osnovica za plaće iznosit će 5315,24 kune bruto i primijenit će se s plaćom za kolovoz koja se isplaćuje u rujnu. 

- Hrvatska vlada je predvidjela sredstva od oko 150 milijuna kuna u svom proračunu. Bit će jednako za one u javnim službama i za one u državnim službama. Očekujem da ministar Pavić zajedno s drugim ministrima krene u dogovor o novom kolektivnom ugovoru, kazao je Plenković o Prijedlogu odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Temeljnoga kolektivnoga ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovanju pregovaračkoga odbora Vlade Republike Hrvatske.

'S obzirom na poreznu reformu, računi će još uvijek biti manji nego što su bili u ovo doba prošle godine'

Danas donosimo jednu odluku koja će se odnositi na građane i gospodarstvo. Naknada za obnovljive izvore bit će 10,5 lipa po kilovat satu. Ona nije povećavana zadnje 4 godine. Slijedi ugovore, slijedi globalne trendove, na taj način će doći do povećanja računa za oko 20 kuna mjesečno, no u kontekstu porezne reforme ona će i dalje biti manja. Vjerujem da ćemo do sredine 2019. biti bez ove teme na dnevnom redu - kazao je premijer te također izrazio nadu da će se pronaći još neki načini povećanja prihoda u ovom sektoru - kazao je o poskupljenju premijer.

10.05  Premijer Andrej Plenković je otvorio 54. sjednicu Vlade RH. Jednoglasno je prihvaćen današnji dnevni red, nakon čega je šef Vlade ukratko predstavio točke dnevnog reda.

Pitanje ploče u Jasenovcu u ožujku će dobiti zakonski okvir

- Prvo je pitanje ideološkoga karaktera, a o njemu se priča otkada su pripadnici HOS-a postavili spomen ploču u čast 11 poginulih. Svima nam je jasno da kontekst ustaškog koncentracijskog logora u Jasenovcu i pozdrav 'Za dom spremni' u istom Jasenovcu ne idu zajedno i tu smo svi složni. Zadaća vijeća u kojem sjede ugledni pravnici, povjesničari, i politolozi različitih pogleda je da jao Vladi daju savjete kako da se to uredi na najbolji mogući način. Rok za to je ožujak sljedeće godine. Tada će ovo pitanje dobiti i zakonski okvir.

Razgovori s predstavnicima HOS-a vođeni su jučer - potvrdio je premijer medijske napise te dodao kako očekuje da se dogovor iznjedri u sljedeća dva tjedna. 

- Što se tiče ostalih tema osvrnut ću se na podatke Državnog zavoda za statistiku gdje su podaci za rast BDP pozitivni, 11. tromjesečje zaredom raste BDP. Rastao je u drugom kvartalu za 0,8 posto više u odnosu na prvi kvartal. Isto razdoblje prošle godine rastao je 0,6 posto. To je potvrda da Hrvatska ide u dobrom smjeru i da smo ograničili utjecaj najveće kompanije na cjelokupno gospodarstvo. Zamislite kakva bi sezona bila da nije bilo opskrbe dućana - kazao je premijer te dodao da ministar Capelli očekuje 100 milijuna noćenja ove godine.

Porez na nekretnine zahtijeva dodatno objašnjenje

Plenković je istaknuo i pozitivne efekte porezne reforme.

- S obzirom da je porez na nekretnine dio širega paketa porezne reforme koju smo donijeli prošle godine, da je bio samo jedna od brojnih tema od, čini mi se, 16 akata koje je Hrvatski sabor usvojio u prosincu prošle godine, gdje je na određeni način prošao ispod radara, s obzirom na druge bitne promjene koje su se odnosile i na porez na dohodak i na porez na dobit, ova tema je izazvala veliku buru u hrvatskoj javnosti i zahtijeva dodatno pojašnjenje - kazao je.

Ponovio je da su ministar financija i Porezna uprava dobili zadaću da tu temu još jednom temeljito objasne da se vidi postoji li potreba za modifikaciju.

- Ukoliko to treba, za to postoje Vlada i Sabor. Ukoliko se procijeni da nismo spremni za uvođenje tog poreza, onda ćemo ga odgoditi. Želimo naći rješenje koje će biti i u duhu načela pravednosti, jer je to bila jedna od glavnih postavki cijele porezne reforme - kazao je.

__________________

Odluku o poskupljenju struje Vlada će potvrditi danas, a ponovno podižu spornu naknadu koju svi plaćamo za svaki potrošeni kilovatsat električne energije. Te milijarde koje uplatimo prelijevaju se u džepove privatnih investitora koji su, često i pod sumnjivim okolnostima, odlučili ulagati prvenstveno u vjetroelektrane, ali i u druge obnovljive izvore.

Dalmatincima najgore

U svakom kilovatsatu ćemo tako umjesto 3,50 lipa naknade od 1. rujna plaćati 10,50 lipa, potvrđeno je u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Iako se ne čini puno, prosječno kućanstvo u Hrvatskoj troši oko 3300 kilovat sati, a na sve treba dodati i PDV. Kad se sve zbroji, mjesečni računi za prosječnu potrošnju bit će viši 21,70 kuna. Godišnje je to oko 261 kunu više. U Dalmaciji je potrošnja znatno veća, pa će i računi znatno više porasti.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, koje vodi Tomislav Ćorić (HDZ), ipak tješe građane da će plaćati manje nego lani.

- Vlada je snizila od 1. siječnja ove godine PDV na električnu energiju na 13 posto upravo kako bi građani što manje osjetili ovo poskupljenje. I s ovim povećanjem mjesečni račun za prosječnu potrošnju će biti pet kuna niži nego 2016. godine - tvrde u Ministarstvu.

Slaba utjeha građanima

Privatnim investitorima u obnovljive izvore lani je isplaćeno 1,50 milijardi kuna skupljenih od građana. Ove će biti više od dvije milijarde kuna, a sljedeće bi taj iznos trebao doseći i tri milijarde kuna.

Oni imaju ugovorenu fiksnu cijenu otkupa kroz 14 godina, bez obzira na tržište. A svake godine se povećava broj onih koji završe svoje investicije, pa građani i industrija trebaju sve više platiti.

Rezultat je to stihijske politike prethodnih godina, kad smo ugovorili više kapaciteta nego što je bilo potrebno.

U Ministarstvu uvjeravaju da naknada neće rasti opet sljedeće godine, ali zato ne isključuju novo poskupljenje 2019. godine.

- Još imamo jednu od najnižih naknada za obnovljive izvore u Europskoj uniji - kažu. Bivši Mostov državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Ante Čikotić kaže da ne može vjerovati da su tako puno podigli naknadu kad su imali jeftinija rješenja.

MOST: Legalna pljačka

- Ovo je legalizirana pljačka građana i poduzetnika. Ona upućuje na štetnost politike stabilnosti i održavanja postojećeg stanja. Udaraju na konkurentnost gospodarstva, a građane će odvesti u energetsko siromaštvo - kaže Čikotić.

Uvjeren je da će električna energija još poskupjeti sljedeće godine. I to, smatra, zbog nerada i nesnalaženja novog ministra Tomislava Ćorića, a i zato što već od Nove godine prestaje važiti odluka po kojoj su opskrbljivači morali kupovati “zelenu energiju” od proizvođača po višim cijenama nego što su tržišne. Ako im tu odluku ostave i dalje na snazi, opskrbljivači koji su donijeli konkurenciju i niže cijene u Hrvatsku, poput RWE-a i Genija, otići će jer će završiti u gubicima. I HEP će imati gubitke.

- Otkup po reguliranim i netržišnim cijenama sigurno će dovesti do dodatnog poskupljenja - kaže Čikotić. Oni su pripremali također poskupljenje, ali nešto blaže.     

Prije nego što je Most izašao iz Vlade, a Čikotić smijenjen, njihov prijedlog je bio dizanje naknade na sedam lipa, što bi račune povećalo oko 115 kuna godišnje.

To poskupljenje je trebalo biti od 1. svibnja, ali ga je kriza Vlade odgodila. Zbog tog odgađanja samo se povećala rupa koju treba platiti privatnim investitorima.

Što sa spornim ugovorima?


Čikotić objašnjava da struja, prema njihovu modelu, nakon dizanja na sedam lipa više ne bi poskupljivala. Kaže da su oni pripremili sve za reviziju štetnih ugovora koji su potpisani s proizvođačima obnovljivih izvora. Također su preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak planirali osigurati refinanciranje kredita. Destimulirali bi čak poticaje postojećim proizvođačima kroz trošarine. U konačnici, poticaji bi se ukinuli jer, kaže, Čikotić, proizvodnja “zelene energije” postaje komercijalna i više ne treba subvencije.

- Obnovljivi izvori su pozitivni i trebamo ići prema tranziciji, ali ne samo da građani i poduzetnici plaćaju ceh. Ako se uđe u strukturu cijene, prostora definitivno ima kako bi se spriječila jača poskupljenja. Ne znam ima li novi ministar snage za to. Najlakše je udariti po građanima, a najteže zasukati rukave te se zamjeriti svima koji žele status quo i postojeće subvencije - kaže Čikotić.

DORH uzeo dokumentaciju

Inače, zbog ugovora koji su potpisani s investitorima jesenas je Ministarstvo gospodarstva posjetilo i Državno odvjetništvo. Postoji niz sumnji na pogodovanje pri dodjeli kvota. Svi ugovori su potpisani prije kraja 2013. godine.     

ŠTO SVE PLAĆAMO U CIJENI STRUJE:

- Trošak - Cijena električne energije

- Trošarina - Puni direktno državni proračun

- Naknada - Dvije su naknade za mreže

- Zelena - Naknada za obnovljive izvore

- Porez - Na sve dodatno država uzme PDV (13 posto)

Igra skrivača s građanima

Struja je prvi put poskupjela prije pet godina, i to 23 posto. Tadašnji potpredsjednik vlade Radimir Čačić poručio je građanima da manje telefoniraju pa će moći platiti račune.

Novac od poskupljenja trebao je biti iskorišten za velika ulaganja koja će u konačnici donijeti zemlji energetsku neovisnost i niže cijene. Naravno, malo toga se promijenilo, a milijarde kuna dobiti koje je HEP ostvarivao od tog poskupljenja na kraju su iskorištene i za krpanje rupa u državnom proračunu. Drugo poskupljenje je došlo sredinom 2013. godine, i to upravo zbog naknade za obnovljive izvore. Naknada je porasla čak sedam puta, s 0,50 na 3,50 lipa po svakom potrošenom kilovatsatu. Godišnji računi su tad porasli oko 150 kuna.

Tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak tvrdio je da će sve to poskupljenje pokriti HEP i drugi distributeri, ali to se, naravno, nije dogodilo.

Ali pod velikim pritiskom javnosti, ulaskom konkurencije na tržište, Vrdoljak i HEP odlučuju da ipak trebaju sniziti cijenu struje unatoč povećanju naknade.

Računi su pali sedam posto, a HEP to praktički i nije osjetio, što je samo pokazalo da prostora ima.

Vlada ignorira obvezu da podigne naknadu za obnovljive izvore 2015. i 2016. godine zbog izbora iako je jasno da do njih mora doći. Tad se otkriva da su proizvođačima “zelene energije” odobrene prevelike kvote, često i pod sumnjivim okolnostima. Vlada je zatim od siječnja snizila PDV na električnu energiju i pohvalila se kako je time pomogla najugroženijim građanima. Tvrdili su da su prosječne račune snizili deset posto, ali sad su s novim poskupljenjem tu pomoć gotovo u potpunosti poništili.