Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
24 komentara

'Istanbulska konvencija treba biti na dnevnom redu rasprave'

Saborska oporba okupila se u srijedu i podržala inicijativu Glasa i IDS-a za pokretanje interpelacije kojom zahtijevaju da se rasprava o Istanbulskoj konvenciji što hitnije stavi na dnevni red

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Interpelaciju će u proceduru uputiti sutra, a podršku su im dali SDP, HSS, Živi zid i Snaga te nezavisni Vlaho Orepić. Iako iz Mosta nitko nije bio na sastanku oporbe, ističu kako će i oni dati svoj potpis i podržati akciju.

Na pitanje novinara je li i HNS potpisao interpelaciju, obzirom da se oni žustro bore za ratifikaciju Konvencije, Anka Mrak-Taritaš (Glas) istaknula je kako nije, ali da su dobrodošli i svi zastupnici vladajuće većine.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Objasnila je kako interpelacija znači da ju predsjednik Sabora u roku od 15 dana od dana kada ju zaprimi, mora dostaviti Vladi koja u roku od 15 dana na nju mora odgovoriti te ju onda predsjednik mora uvrstiti u dnevni red Sabora. 

- Mi želimo podsjetiti premijera da je on rekao da će rasprava biti do kraja 2017. godine i želimo da se raspravlja kroz dvije teme; o interpelaciji, a onda iza toga i o samoj Istanbulskoj konvenciji. Želimo ukazati na važnost Istanbulske konvencije i pokazati da Vlada ne radi - istaknula je Mrak-Taritaš.

"Ženska prava su ljudska prava"

Obveze koje proizlaze iz Konvencije, naglasila je, financijske su obveze države kojima se štite zlostavljane žene i djevojčice.

- To državu košta, ali smisao Konvencije je da država konačno prizna da zbog svog rada ili nerada ima zlostavljanje u obitelji i zlostavljanih žena. Procjena je da život jedne žene košta između 300 i 500.000 eura. Ali procjenjivati koliko košta život jedne žene... ženska prava su ljudska prava - naglasila je.

Posljednjih mjeseci konzervativne skupine spominju rodnu ideologiju kao problem Istanbulske konvencije i protive se njezinoj ratifikaciji. Mrak-Taritaš ističe kako je rodna ideologija već definirana u nekoliko dokumenata.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

- Podsjećam na dokument iz 2006., a znate koja je Vlada bila tada, a koja je donijela određeni dokument vezano za ljudska prava gdje je to definirano. Jednako tako, jedan dokument donesen je 2011., prije Milanovićeve vlade. Ni u jednom Zakonu mi nemamo da piše da je muški rod jednak ženskom rodu. Kad nešto hoćete da ne ide, onda nađete bilo kakav razlog - rekla je.

"Plenković sigurno razumije njen sadržaj" 

SDP-ovci smatraju da neki namjerno krivo prezentiraju sadržaj Konvencije. 

- Oni bi vjerojatno rado vratili obrazac prošlih stoljeća, stereotipa i tradicionalno nametnute rodne uloge za žene - kaže SDP-ova Romana Jerković podsjetivši također kao i Mrak-Taritaš kako je premijer Andrej Plenković obećao prošle godine kako će uskoro ratificirati Konvenciju.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

- Mi smo sigurni da premijer Plenković zapravo razumije sadržaj Konvencije i što su to međunarodni akti. Žao nam je samo što se ne može oduprijeti tom jednom dijelu unutar svoje vlastite stranke - rekla je. 

Nasilje u obitelji, nad ženama, naglašavaju SDP-ovi zastupnici, nije privatan već iznimno važan politički i društveni problem koji ne smije ostati unutar četiri zida.  

Obiteljsko nasilje je u porastu

- U zadnjih 10 godina ubijeno je 300 žena. Na godišnjoj razini imamo 12.000 prebijenih i silovanih žena. Obiteljsko nasilje je u porastu, a iz godine u godinu sve je brutalnije. Stoga pozivamo Vladu da čim prije ratificira Istanbulsku konvenciju, poručili su u srijedu SDP-ovci.

Bez obzira na postojeći zakonodavni okvir, istaknula je Jerković, praksa u stvarnosti ipak ne funkcionira. Upravo je zato, poručila je, važno ratificirati Konvenciju koja definira jasnu odgovornost države za propuste institucija. 

- Konvencija osigurava sveobuhvatnu pomoć i zaštitu žrtava nasilja, nalaže otvaranje većeg broja sigurnih kuća, uvodi i naknadu štete žrtvama pretrpljenog nasilja s trajnim posljedicama, osigurava i financiranje te prisiljava državu da snosi odgovornost za nečinjenje, kako institucija, tako i pojedinaca - istaknula je Jerković. 

Joško Klisović podsjetio je kako je SDP prije godinu dana, na međunarodni dan žena, uputio u saborsku proceduru Zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije.

"Nismo ju stigli ratificirati" 

- Do dana današnjeg on nije došao na dnevni red. Sutra je međunarodni dan žena. To bi bio idealan dan da u Saboru prestanemo samo govoriti o pravima žena nego da napravimo i jedan konkretan korak - poručio je Klisović.

Iako je SDP imao priliku ratificirati Konvenciju dok je bio na vlasti, to ipak nije učinio. Jerković je istaknula kako su izgubili izbore 2015. pa nisu stigli proces završiti do kraja, no i kako su ipak napravili preduvjete za njezinu ratifikaciju. 

Na pitanje koliki su to troškovi države koje bi imala ratifikacijom Konvencije, a zbog kojih je i SDP odustao u svoje vrijeme od ratifikacije, SDP-ovci nisu znali reći, ali naglašavaju kako oni nisu odustali niti da su financijski troškovi bili razlog.

- SDP-u se spočitava da nismo to učinili kada smo mogli, no moram podsjetiti da je SDP ipak u to vrijeme učinio prvi korak. Mi smo 2013. pristupili potpisivanju tog međunarodnog dokumenta i mislim da smo time jasno pokazali naše opredjeljenje u smislu zaštite žena - istaknula je Jerković dodajući kako su i izmijenili Kazneni te Obiteljski zakon i time napravili preduvjete za implementaciju Konvencije. 

- Nažalost taj proces nismo završili, 2015. smo izgubili izbore - poručila je.

"Dok raspravljamo, žene su zlostavljane" 

Klisović je dodao kako, uzimajući u obzir gospodarske pokazatelje koji rastu, u proračunu sada ima dovoljno sredstava za donošenje Zakona za ratifikaciju Konvencije. 

I čelnici Glasa, koja je bila ministrica u SDP-ovoj Vladi, žao je što tada nisu ratificirali Konvenciju.

- A čujte... Ima niz stvari zašto se nije. Nije možda došlo na red, nitko nije smatrao da je sad to baš od tako presudne važnosti, nitko nije očekivao da će se pretvoriti u ovo u što se pretvorila. Dok mi o ovom raspravljamo, žene su zlostavljane - istaknula je Mrak-Taritaš.

Goran Aleksić, zastupnik Snage, također smatra kako bi rasprava o Konvenciji trebala što prije doći na dnevni red. 

- Svakako sam za to da se pitanje Istanbulske konvencije što prije stavi na raspravu, da se konačno odluči i da se ta tema skine s dnevnog reda. Ja neću ulaziti u to kako ću ja glasati, ali je svakako podržavam da se to hitno stavi u raspravu i da se konačno izglasa ili ne izglasa - poručio je Aleksić. 

Veliki troškovi zbog snijega 

SDP-ov Marko Vešligaj u srijedu je u Saboru upozorio na velike materijalne štete i troškove jedinica lokalnih samouprava uzrokovane obilnim snijegom koji je zahvatio cijelu Hrvatsku. 

Posebno su, istaknuo je, pogođene male općine i gradovi u brdovitim predjelima s malim brojem stanovnika, a koji žive u raštrkanim selima.

- Zimska služba brojnih gradova i općina bile su i po nekoliko dana u punom pogonu kako bi se spriječilo stvaranje snježnih nanosa. Mnogi proračuni naći će se u problemima jer su iznosi planirani za zimsku službu u tim gradovima i općinama negdje premašeni tri puta u odnosu na planirana sredstva - istaknuo je.

Naglasio je kako bi se tim jedinicama trebala isplatiti barem djelomična naknada iz državnog proračuna.

U Hrvatskoj je, dodao je, na snazi centralni model, a ne partnerski odnos ove dvije razine vlasti. 

- Jer da je partnerski odnos, onda ja ovdje ne bi u ime brojnih lokalnih jedinica tražio pomoć - poručio je Vešligaj.

3. maju prijeti propast 

Mostova zastupnica Ines Strenja Linić za saborsku govornicu izašla je kako bi upozorila na loše stanje u brodogradilištu 3. maj.

Istaknula je kako tom riječkom škveru prijeti kolaps, ne zbog vlastitog poslovanja, nego zbog povezanosti s Uljanik grupom.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

- 3. maju se približava najgori scenarij, radnici neće dobiti plaće, a nema dovoljno novca ni za završetak započetih brodova ako se sve ne razriješi u narednih nekoliko dana - naglasila je Strenja Linić podsjetivši kako je 3. maj od 2013. godine dio Uljanik holdinga.

- Svojedobno je takav aranžman dočekan kao slamka spasa riječkog škvera, ali baš zbog njega mu sada prijeti gašenje. Uprava 3. maja i Uljanika moraju za to preuzeti odgovornost - poručila je.

Rezultat takvog stanja, poručila je, pozajmica je društvima unutar Uljanik grupe u iznosima većim od pola milijarde kuna.

Nakon što je Vladinim jamstvom od 96 milijuna eura kratkotrajno ugašen požar u Uljaniku, naglasila je Mostovka, nova kriza buknula je ovih dana. 

- Jer Uljanik grupa ne može dio novca vratiti 3. maju. Odgovorni u Ministarstvu gospodarstva inzistiraju na tome da niti jedan euro od sanacijskog kredita ne smije biti transferiran prema Rijeci jer je kredit Bruxell formalno uredio Uljanik brodogradilištu, a ne Uljanik holdingu. Brodogradilište 3. maj postao je žrtva dubioza u Pulskom škveru, a da bi stvar bila gora vodi se kao da je uspješno zaključilo svoje restrukturiranje - istaknula je dodavši kako od 3. maja živi 1400 obitelji. 

- Oni samo žele da mogu pošteno raditi, svoju plaću zaraditi, žele materijal da mogu dovršiti započete brodove. Jer po riječima sindikalnog povjerenika 3. maj je doslovno mrtvo brodogradilište kome život daju samo radnici koji ulaze u škver, a nemaju što raditi jer nema materijala - poručila je Strenja Linić.

"Vlast zatvara oči pred bezakonjem" 

Saborski zastupnik Živog zida i SNAGA-e Goran Aleksić u srijedu je ukazao na tri najnovije pravomoćne presude koje su izuzetno važne za Hrvatsku; na dvije zagrebačkog i pulskog županijskog suda kojima se utvrđuju prava oštećenih dužnika kojima su banke nezakonito povećavale kamatne stope te na presudu koju je donio sud EU, a koja je izuzetno važna za arbitražni spor koji je Unicredit pokrenuo protiv Hrvatske u Washingtonu.

Županijski sud u Zagrebu, istaknuo je Aleksić, odbio je žalbu Privredne banke Zagreb te je na temelju prvostupanjske presude Općinskog suda u Splitu pravomoćno utvrdio da je ništetna ugovorna odredba o načinu promjene kamatne stope odlukom PBZ. 

- Presuda zagrebačkog Županijskog suda jako je bitna za ljude koji su konvertirali kredite u švicarcima jer je utvrđeno da i nakon konverzije postoji pravni interes za utvrđivanje ništetnosti ugovornih odredaba. Županijski sud u Zagrebu je pravilno utvrdio da taj interes i dalje postoji i da konverzija ne može ukinuti ničije pravo da se poziva na ništetnost ugovornih odredaba. To je izvrsna presuda koja budi nadu da će nakon nove presude Visokog trgovačkog suda, za koju vjerujem da će biti pozitivna, svi dužnici koji su konvertirali kredite u švicarcima moći tužiti i dobiti dodatno preplaćene iznose, jer su u konverziji dobili svega 50 posto onoga što bi dobili da je proglašena kompletna ništetnost ugovora ili valutne klauzule - istaknuo je.

Nadalje, sud u Puli potvrdio je da nema zastare potraživanja preplaćenih kamata.

- Sud u Puli pravomoćno je utvrdio da je dužnik pretplatio svoje kamate, pa mu banka mora vratiti te kamate i zatezne kamate. Također je utvrdio da nema zastare potraživanja zato što je kolektivnom tužbom u slučaju franak zastara prekinuta. Zastara je počela teći od početka danom pravomoćnosti te presude, a to je 13. lipnja 2014. - rekao je Aleksić. 

Za posljednju presudu, onu koju je donio EU sud, Aleksić je istaknuo  kako je Vlada dobila snažno oruđe da ospori arbitražni spor protiv Hrvatske u Washingtonu.

Poručio je kako je izuzetno nezadovoljan totalnom nezainteresiranošću i nečinjenjem HNB-a i Vlade koji zatvaranjem očiju pred očiglednim nezakonitim radnjama banaka ne poduzimaju ništa protiv kamatarenja građana. 

- Umjesto da zakonskim putem napuni džepove svojih građana novcem koji su im banke nezakonitim radnjama otele, vlast zatvara oči pred bezakonjem. HNB kao nadzorno tijelo nije nakon pravomoćne kolektivne presude naložio bankama da moraju sve kamatne stope vratiti na ugovorene veličine - istaknuo je. 

Odbor za medije utvrdio tekst natječaja 

Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije primio je u srijedu na znanja izvješća o radu Vijeća i Agencije za elektroničke medije za 2014. i 2015. godinu i prihvatio njihova izvješća o radu za 2016., te utvrdio tekst natječaja za izbor člana Nadzornog odbora HRT-a.

Dva izvješća primljena su na znanje zbog protekla vremena, dok je ono za 2016. prihvaćeno, unatoč negodovanju SDP-ov Bojana Glavaševića da se prihvate i izvješća za 2014. i 2015. godinu.

 U raspravi su Glavašević i Goran Beus Richembergh (GLAS) upozorili na govor mržnje u elektroničkim medijima i potrebu njegova reguliranja.

 "Govor mržnje je nešto što bi trebali postaviti kao prioritet", istaknuo je Glavašević. Sugerirao je Ministarstvu kulture da provede istraživanje u cilju nalaženja operativne definicije govora mržnje, koja bi se onda implementirala u zakonske akte i bila podloga za postupanje.

 Ravnatelj Agencije za elektroničke medije Damir Hajduk složio se da je govor mržnje sve prisutniji u hrvatskim medijima i da ga treba što sustavnije suzbijati, te istaknuo kako zakonski okvir nije po tom pitanju prilagođen svim vrstama medija, pa je slučaju radija i televizije jedina moguća mjera privremeno ili trajno oduzimanje koncesije. 

 "Kod donošenja odluka Vijeće se vodi savjetima stručnih službi Agencije za elektroničke medije. Mi kao regulator promatramo kako se ponaša voditelj koji je predstavnik medija i ograđuje li se ili potiče govor mržnje koji je izrečen u emisiji", kazao je Hajduk.

Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) ukazala je na potrebu hitnih izmjena Zakona o elektroničkim medijima, i to ne samo u segmentu koji se tiče nadzora i sankcioniranja elektroničkih medija.

Natječaj za izbor člana NO-a HRT-a raspisuje se zbog prijevremenog prestanka mandata.

Hrvatski sabor je u prosincu 2017. imenovao dio, odnosno tri od četiri člana NO HRT-a - Mladena Čuturu, Moranu Paliković Gruden i Maju Martinović, te prihvatio prijedlog Odbora za medije i povukao imenovanje Eduarda Kunšteka, odbivši SDP-ov amandman da u NO uđe Miroslav Grgić, član bivšeg Nadzornog odbora.

Člana NO imenovat će Sabor većinom glasova svih zastupnika na prijedlog Odbora.

 Mandat članova Odbora HRT-a traje četiri godine, a natječaj će biti objavljen u Narodnim novinama te na mrežnim stranicama HRT-a i Sabora, kazao je predsjednik Odbora Andrej Mikulić (HDZ)

Prijave za člana NO-a zaprimat će se 30 dana od dana objave natječaja, a prijaviti se mogu samo hrvatski državljani koji imaju završen sveučilišni diplomski ili s njim izjednačen studij iz područja prava, aktivno znaju najmanje jedan svjetski jezik te imaju najmanje deset godina radnog iskustva i radno iskustvo iz područja medija, dodao je Mikulić.

Novo zasjedanje

Zastupnici će raspravljati o konačnom prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima čiji su ciljevi jačanje ulagačke klime te jednostavniji i brži postupci pripreme investicijskih projekata.

Zakonom se predlaže smanjenje financijskog limita vrijednosti projekta sa 150 milijuna na 75 milijuna kuna, a na otocima, potpomognutim područjima, u poljoprivredi i šumarstvu na 10 milijuna. 

Sabor će raspravljati i o paketu od šest pravosudnih zakona kojima se jača neovisnost pravosuđa i reorganizira mreža pravosudnih tijela, a jedan od glavnih elemenata je spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, osim u Zagrebu s obzirom na njegovu veličinu. 

Radi se o izmjenama zakona o sudovima, o Državnom sudbenom vijeću, o državnom odvjetništvu, o Državnoodvjetničkom vijeću, o područjima i sjedištima sudova te o Zakonu o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message