Otkrio je i da su, nakon genocida u Srebrenici, u SAD-u bili svjesni da je Ratko Mladić svoju pozornost usmjerio na Bihać i da bi se i tamo mogao dogoditi zločin
'Nudili smo veliku autonomiju, ali idiot Martić nije htio ni čuti'
Prvi veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Peter Galbraith u intervjuu za N1 televiziju prisjetio se akcije "Oluja" i političkih prilika u to vrijeme. Rekao je da su Amerikanci znali da Hrvati pripremaju akciju:
- Znali smo za operaciju, ali ne zbog CIA-e, jer sam 19. srpnja imao ručak s Gojkom Šuškom i on mi je rekao za operaciju Oluja. Rekao mi je da će se raditi o operaciji koja će stvoriti koridor do Slunja. Naša pozicija je bila oblikovana onime što se dogodilo šest dana ranije u Srebrenici - kaže Galbraith.
Otkrio je i da su, nakon genocida u Srebrenici, u SAD-u bili svjesni da je Ratko Mladić svoju pozornost usmjerio na Bihać i da bi se i tamo mogao dogoditi zločin širih razmjera:
- NATO nije bio spreman umiješati se da bi spasio Bihać. Jedina alternativa je bila da Hrvati krenu u akciju i spase Bihać. Ako želite znati tko je odgovoran za operaciju Oluja, to je Ratko Mladić zbog onoga što je učinio Srebrenici - tvrdi Galbraith.
Bivši veleposlanik osvrnuo se i na ubijanje srpskih civila na prostoru bivše Krajine nakon Oluje. Smatra da je takav razvoj događaja bio tragedija za Hrvatsku, ali i da etničkog čišćenja nije bilo:
- Znamo da je 700 starijih ljudi koji nisu otišli zapravo ubijeno. Jasno je da Hrvatska nije učinila dovoljno da zaštiti civilno stanovništvo i dopustila je palež srpske imovine u Krajini. Bila je to tragedija za Hrvatsku jer je umanjila ono što je trebala biti veličanstvena pobjeda - prisjeća se Galbraith.
On smatra i da Knin prvoga dana "Oluje" nije bio prekomjerno granatiran i da se Knin ne može uspoređivati sa sustavnim razaranjem Vukovara ili Sarajeva.
Na pitanje je li istina da je SAD u studenom 1994. Hrvatskoj zabranio napad na Krajinu, Galbraith odgovorio da jest:
- U studenom 1994. godine bio sam u Lovranu i dobio sam hitni poziv da se sastanem s Granićem i Šuškom. Rekli su mi da žele otvoriti koridor prema Bihaću i zanimalo ih je želi li SAD uvesti sankcije. Rekao sam da da, ali da moram dobiti odluku svoje Vlade, koja je odbila moju preporuku. Dan kasnije sam se sastao s Tuđmanom i rekao mu da ne želimo da proširuje rat. Isto pitanje se pojavilo i nakon Srebrenice - tada se stav SAD-a okrenuo za 180 stupnjeva.
Na pitanje je li točno da ste pobunjenim Srbima u Istočnoj Slavoniji preko generala Jacquesa Kleina poručili da se ne šale s Hrvatima jer da bi Hrvatskoj vojsci trebalo samo tri sata da izbije na Dunav, Galbraith je odgovorio:
- Bila je riječ o pregovorima između hrvatske Vlade i pregovora sa Srbima u Slavoniji. Rekao sam im "ako ste realni, hrvatska vojska može biti na Dunavu za tri sata". To nije bila prijetnja. Otišli smo u Knin i predstavili plan koji je davao veliku autonomiju, a to se Tuđmanu nije svidjelo. A taj idiot Martić nije htio niti čuti za to.