News

Komentari 0

Objava po pravomoćnosti presude u slučaju PERFA-BIO d.o.o. protiv 24sata

Objava po pravomoćnosti presude u slučaju PERFA-BIO d.o.o. protiv 24sata

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU Ulica grada Vukovara 84

U IME REPUBLIKE HRVATSKE 

PRESUDA

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasminki Đojinčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PERFA-BIO d.o.o. iz Donje Stubice, Golubovečka 44, 0IB:77145316465, kojeg zastupaju punomoćnici Tonči Ravlić, Josip Šurjak, Matej Klaričić, Nikolina Rukonić, Toni Klarić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ravlić & Šurjak u Zagrebu, Strossmayerov trg 7, protiv tuženika 24 sata d.o.o. iz Zagreba, Oreškovićeva 6H/1, OIB:7809304761, kojega zastupa punomoćnik Hrvoje Ladan, odvjetnik u Zagrebu, Metalčeva 5/VIII, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene 23. listopada 2018., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja Sanje Matić Majkovica, odvjetnice te zamjenika punomoćnika tuženika Pavla Krmpotića, odvjetnika, 29. studenoga 2018.

presudio je

I. Nalaže se tuženiku 24 sata d.o.o. iz Zagreba, Oreškovićeva 6H/1, OIB:7809304761, platiti tužitelju PERFA-BIO d.o.o. iz Donje Stubice, Golubovečka 44, OIB:77145316465, 20.000,00 kn (dvadesettisućakuna) sa zateznim kamatama počevši od 16. veljače 2016. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, te naknaditi mu parnični trošak u iznosu od 3.805,00 kn počevši od 29. studenoga 2018. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj PERFA-BIO d.o.o. iz Donje Stubice, Golubovečka 44, OIB:77145316465, traži isplatu iznosa od 30.000,00 kn sa zateznim kamatama počevši od 16. veljače 2016. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, kao i u dijelu u kojem potražuje naknadu parničnog troška u iznosu od 6.332,50 kn 29. studenoga 2018. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku o svom trošku u cijelosti i bez komentara objaviti ovu presudu po njenoj pravomoćnosti u dnevnoj novini 24sata i elektroničkoj publikaciji www.24sata.hr, sve u roku od 15 dana.

2 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

IV. Nalaže se tužitelju PERFA-B10 d.o.o. iz Donje Stubice, Golubovečka 44, OIB:77145316465 naknaditi tuženiku 24 sata d.o.o. iz Zagreba, Oreškovićeva 6H/1, OIB:7809304761 parnični trošak u iznosu od 4.125,00 kn, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika 24 sata d.o.o. iz Zagreba, Oreškovićeva 6H/1, OIB:7809304761 za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 3.375,00 kn, kao neosnovan.

Obrazloženje

Tužitelj u tužbi navodi da je tuženik nakladnik tiskovine 24Sata u kojoj je 16. studenoga 2015. objavljen članak u rubrici "JA, POTROŠAČ" pod naslovom "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" i podnaslovom "I TU NAS VARAJU provjeravali smo jesu li istinite oznake na pakiranjima jaja i razočarali se", te navodi kako je isti nakladnik ujedno i nakladnik elektroničke publikacije www.24sata.hr na kojoj je objavljen istovjetni članak 16. studenoga 2015. pod naslovom "VARAJU NAS: neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine".  Navodi kako je od nakladnika zatražio ispravak u smislu odredbe čl. 22 st. 2. Zakona o medijima jer su u članku iznesene netočne informacije o proizvodu tužitelja - jajima čime je povrijeđen ugled, dobar glas i pravo osobnosti tužitelja. Navodi da je u spornom članku navedene netočna informacija koja glasi: "Jesu li današnja jaja manja ili veća od nekadašnjih nismo, naravno, saznali, ali "naučili" smo da jaje srednje veličine može biti veće od velikog jajeta, ma koliko god to čudno zvučalo. I oba su jaja bila od istog proizvođača, tvrtke Perfa iz Donje Stubice te kupljena u istoj prodavaonici - Billi. Jaja manja od norme prodavala su se pod imenom proizvođača, a ona veća nego što bi trebala biti bila su pakirana kao Billina robna marka Clever.". Osim toga, ističe da je objavljena i informacija "Na električnoj kuhinjskoj vagi prvo smo izvagali sva u paketu, no ti su podaci neusporedivi jer se masa ambalaže razlikuje. Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi bili točni. Zato smo i izvadili iz paketa pa vagali svih 10 zajedno kako bismo dobili prosječnu masu."

Nadalje, tužitelj ističe da je uz tekst spornog članka objavljena i fotografija pakiranja svježih jaja robne marke Clever s naznakom proizvođača Perfa Donja Stubica i natpisom "L62,6grama/komad MANJE OD PROPISANOG" što direktno implicira prevaru potrošača i negativno utječe na ugled i čast tužitelja kao proizvođača. Ističe da nije točno da bi jaja koja proizvodi tužitelj imala manju težinu od propisane Pravilnikom o kakvoći jaja, te navodi da je odredbom čl. 39. tog Pravilnika izrijekom propisano da se uzorkovanje jaja u malim pakiranjima provođenjem uzimanje uzoraka pakiranja i jaja čiji je najmanji broj propisan prilogom 2. istog Pravilnika, pa da su autori spornog članka bili dužni uzeti točno određeni broj jaja i na taj način provesti uzimanja uzorka pakiranja jaja ovisno o broju u seriji. Zatim, ističe da su vaganje provodili na digitalnoj vagi marke Gorenje koja nije kalibrirana za utvrđivanje pravilne težine jaja. Zatim, navodi kako jaja gube na težini svaki dan starenjem što se mora uzeti u obzir kod mjerenja težine jaja pa u tom smislu treba uzeti u obzir datum pakiranja jaja i datum o minimalnom roku trajanju jaja. Navodi kako ove okolnosti autori spornog članka nisu uzeli u obzir,a niti o tome informirali čitatelje. Ističe da nisu niti kontaktirali tužitelja vezano za podatke o proizvodnji i pakiranju jaja. Nadalje, navodi kako je tužitelju objavom spornog članka, a osobito uzevši u obzir čitanost tiskovine 24Sata kao i elektroničke publikacije www.24sata.hr, povrijeđen poslovni ugled i dobar glas, te je objava članka istovremeno utjecala i na prodajne rezultate i uspješnost poslovanja tužitelja. Predlaže da sud donese odluku kojom će obvezati tuženika na isplatu iznosa od 50.000,00 kn po osnovi povrede prava osobnosti uz isplatu zakonske zatezne kamate od podnošenja tužbe (16. veljače 2016.) do isplate. Ujedno traži da sud obveže tuženika da objavi po pravomoćnosti presudu u tiskovini 24Sata i elektroničkoj publikaciji www.24sata.hr uz obveze naknade parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama počevši od presuđenja pa do isplate.

3 Poslovni broj: 9 Pn-3764/I6-34

Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev, te ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Poziva se na eskulpirajuće okolnosti iz odredbe čl. 21 st. 4. Zakona o medijima te predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz obvezu naknade parničnog troška.

Tijekom postupka sud je izvršio uvid u ispis impresuma tiskovine 24Sata, te elektroničke publikacije www.24sata.hr (list 7-9 spisa), presliku članka u rubrici "JA, POTROŠAČ" pod naslovom "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" i podnaslovom "I TU NAS VARAJU provjeravali smo jesu li istinite oznake na pakiranjima jaja i razočarali se" (list 10-11 spisa), presliku članka pod naslovom "VARAJU NAS: neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" (list 12-13 spisa), presliku zahtjeva za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 14-17 spisa), presliku zahtjeva za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 18-19 spisa), presliku zahtjeva za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (Iist 22-25 spisa), presliku zahtjeva za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 26-29 spisa), presliku certifikata br.7926 (list 55 spisa), presliku certifikata HR14/818841948 (list 56 spisa), presliku plana samokontrole (list 57-58 spisa), presliku verifikacije vanjskih laboratorija za 2015. (list 59 spisa), presliku analitičkog izvješća br. 15/14478 (list 60 spisa), presliku rezultata analize (list 61 spisa), presliku analitičkog izvješća br. 15/21757 (list 62 spisa), presliku rezultata analize (list 63-66 spisa), presliku analitičkog izvješća br. V02238/15 (list 67-69 spisa), presliku analitičkog izvješća br. 15/22499 (list 70 spisa), presliku zapisnika br.283-12-15-141 (list 71 spisa), presliku ovjernice br.2030-1/14 (list 72 spisa), presliku kontrole za listopad 2015. (list 73 spisa). Nadalje izveden je dokaz saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja Marka Brajevića (list 91-93 spisa), svjedokinje Ivančice Ladišić (list 107- 109 spisa), te svjedoka Ive Kozarčanina (list 113 spisa).

Na temelju provedenog dokaznog postupka, te ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza pojedinačno, a sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćen tekst, 25/13. i 89/14., dalje:ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

Među strankama nije sporno da je u tiskovini 24Sata u rubrici "JA, POTROŠAČ" objavljen članak pod naslovom "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" i podnaslovom "I TU NAS VARAJU provjeravali smo jesu li istinite oznake na pakiranjima jaja i razočarali se", te da je u elektroničkoj publikaciji www.24sata.hr objavljen članak pod naslovom "VARAJU NAS: neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine".

Između stranaka je sporno jesu li objavljene informacije netočne, te je li objavom spornih informacija povrijeđeno pravo tužitelja na ugled, dobar glas i pravo osobnosti.

Uvidom u članak objavljen u rubrici "JA, POTROŠAČ" pod naslovom "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" i podnaslovom "I TU NAS VARAJU provjeravali smo jesu li istinite oznake na pakiranjima jaja i razočarali se", sud je utvrdio da je u njemu doista napisan naslov kako to tužitelj i tvrdi, te da su u članku sadržane informacije:

- "Jesu li današnja jaja manja ili veća od nekadašnjih nismo, naravno, saznali, ali "naučili" smo da jaje srednje veličine može biti veće od velikog jajeta, ma koliko god to čudno zvučalo. I oba su jaja bila od istog proizvođača, tvrtke Perfa iz Donje Stubice te kupljena u istoj prodavaonici - Billi. Jaja manja od norme prodavala su se pod imenom proizvođača, a ona veća nego što bi trebala biti bila su pakirana kao Billina robna marka Clever.".

- "Na električnoj kuhinjskoj vagi prvo smo izvagali sva u paketu, no ti su podaci neusporedivi jer se masa ambalaže razlikuje. Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi

4 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

bili točni. Zato smo i izvadili iz paketa pa vagali svih 10 zajedno kako bismo dobili prosječnu masu.

Nadalje, uvidom u ispis članka sa elektroničke publikacije www.24sata.hr pod naslovom "VARAJU NAS: neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" sud je utvrdio da su u njemu (osim spomenutog naslova) objavljena i informacija

- "Jesu li današnja jaja manja ili veća od nekadašnjih nismo, naravno, saznali, ali "naučili" smo da jaje srednje veličine može biti veće od velikog jajeta, ma koliko god to čudno zvučalo. I oba su jaja bila od istog proizvođača, tvrtke Perfa iz Donje Stubice te kupljena u istoj prodavaonici - Billi. Jaja manja od norme prodavala su se pod imenom proizvođača, a ona veća nego što bi trebala biti bila su pakirana kao Billina robna marka Clever.".

- "Na električnoj kuhinjskoj vagi prvo smo izvagali sva u paketu, no ti su podaci neusporedivi jer se masa ambalaže razlikuje. Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi bili točni. Zato smo i izvadili iz paketa pa vagali svih 10 zajedno kako bismo dobili prosječnu masu.".

Uvidom u zahtjev za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 14-17 spisa), zahtjev za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom potvrdom o primitku (list 18-19 spisa), zahtjev za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 22-25 spisa), zahtjev za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 26-29 spisa) sud je utvrdio da je tužitelj uputio i glavnom uredniku tiskovine, a i elektronske publikacije www.24sata zahtjeve za objavu ispravka netočne informacije, sve 23. studenoga 2015. Kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena sudu 16. veljače 2016. to je tužba podnesena u roku iz odredbe čl. 23. Zakona o medijima (Narodne novine br. 59/04., 84/11. i 81/13., dalje: ZM).

Nije osnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja. Okolnost da naziv tužitelja nije u cijelosti u spornom članku objavljen ne znači da ga okolina nije prepoznala jer je naveden dio tvrtke tužitelja kao i mjesto proizvodnje jaja Donja Stubica, a to su dovoljni podaci za sve osobe koje sudjeluju u procesu otkupa i prodaje jaja da ga prepoznaju, a i za neposredne kupce.

Predmet tužbe su objavljene informacije za koje tužitelj tvrdi da izdvajaju i negativno vrednuju tužitelja i to kako u samom naslovu tako i u tekstu.

Uvidom u certifikat br.7926 sud je utvrdio da je tužitelj QS Zürich AG izdao certifikat o zadovoljavanju normi ISO 9001: 2008 i to 20. ožujka 2015. s rokom valjanošću do 11. ožujka 2018. u pogledu proizvodnji, sortiranju, pakiranju, skladištenju konzumnih jaja te njihove distribucije kupcu.

Nadalje, tužitelj je 27. siječnja 2015. ishodio i certifikat HR14/818841948 s rokom valjanosti do 30. siječnja 2016. za sortiranje, pakiranje, skladištenje konzumnih jaja.

Iz Plana samokontrole uzorkovanja jaja proizlazi da je 08. prosinca 2014. izvršeno uzorkovanje jaja vezano za kontrolu mikrobiološke ispravnosti svježih jaja, a isto tako da je u 2015. vršena verifikacije putem vanjskih laboratorija vezano za kontrola jaja u pakirnom centru tužitelja mikrobiološka i to putem laboratorija Zavoda za javno zdravstvo. Zatim, iz analitičkog izvješća br. 15/14478 proizlazi da je po mikrobiološkoj pretrazi od 20. kolovoza 2015. utvrđeno da ispitani uzorak jaja tužitelja udovoljava odredbama Zakona o higijeni hrane i mikrobiloškim kriterijima za hranu, te iz rezultata analize od 26. kolovoza 2015. (list 61 spisa), analitičkog izvješća br. 15/21757 (list 62 spisa) od 10. prosinca 2015. kao i rezultata analize od 10. prosinca 2015. (list 63-66 spisa) i analitičkog izvješća br. V02238/15 (list 67- 69 spisa), te analitičkog izvješća br. 15/22499 (list 70 spisa) i zapisnika br.283-12-15-141 (list 71 spisa) vidljivo da su jaja proizvedena udovoljavala standardima u pogledu mikrobiološke valjanosti. Međutim, valja reći da je niti tužitelj tvrdi da je tuženik u sporim člancima objavio informacije koje bi se odnosile na mikrobiološku nevaljanosti jaja tužitelja, a niti to u spornim

 

5 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

 

člancima piše, pa se sve ove isprave koje je tužitelj dostavio, a odnose se mikrobiološku ispravnosti jaja nisu od utjecaja na utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva, a koji se u osnovi odnosi na točnost informacija o nepravilnoj težini odnosno masi jaja koja proizvodi tužitelj.

U odnosu na težinu odnosno masu jaja proizlazi da je Državni zavod za mjeriteljstvo izdao tužitelju ovjernice br.2030-1/14 za elektromehaničku vagu 07. srpnja 2014., dok je iz liste kontrole za listopad 2015. vidljivo da je 31. listopada 2015. tužitelj vršio mjerenje težine jaja prema težinskim razredima.

Na temelju iskaza svjedokinje Ivančice Ladišić sud je utvrdio da je kao novinarka radila istraživanje za potrebe rubrike "potrošač" te da je u prodavaonici nasumice kupila 14 paketa jaja od čega su tri paketa bila od tužitelja kao proizvođača, te da je po dolasku u kuhinju mjerila odnosno vagala jaja na kuhinjskoj digitalnoj vagi radi ispitivanja da li težina jaja odgovara deklariranoj. Nadalje, na temelju njezina iskaza sud je utvrdio da je težina 12 paketa jaja bila u redu, dok je u jednom bila veća gramaža jaja, a u jednom paketu manja, s time da je bilo riječ upravo o paketima jaja tužitelja. Tako da jedan paket imao težinu kako je deklarirana, a u drugom paketu je jaja bila teža od deklarirane gramaže, dok je u trećem paketu bilo manja gramaža jaja. Na temelju njezinog iskaza sud je utvrdio da nije provjeravala način mjerenja težine jaja prema Pravilniku o kakvoći jaja niti datum proizvodnje jaja, a da na kutiji nije niti vidjela da bi bilo napomenuto da bi jaja uslijed proteka vremena gubila na težini, niti da težina jaja može odstupati. Osim toga, na temelju njezinog iskaza sud je utvrdio da nije prije objave članka kontaktirala tužitelja.

Nadalje, na temelju iskaza svjedoka Ive Kozarčanina sud je utvrdio da je publikacije urednik 24.sata, te da je u rubrici "potrošač" rađeno istraživanje težine jaja zbog čega su kupljeni paketi jaja u prodavaonici, te je mjerenje težine jaja provedeno na digitalnoj kuhinjskoj vagi s time da je datum proizvodnje provjeravan samo utoliko je li još uvije riječ o važećem roku trajanja. Nadalje, na temelju njegova iskaza sud je utvrdio da je čitao deklaraciju na kutiji za jaja te da na njoj nije primijetio da bi pisalo da jaja s protekom vremena kaliraju, te gube na masi i da težina jaja može varirati.

Sud je izveo dokaz saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja Marka Brajovića te je na temelju njegovog iskaza utvrdio da tužitelj kao proizvođač jaja mora u procesu proizvodnje jaja izvagati te da se jaja prema težini svrstavaju u nekoliko razreda s time da jaja koja spadaju u "M" razred imaju od 53-63 grama dok jaja manje težine od 53 grama spadaju u veličinu "S". Zatim, na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da se gramaža jaja provodi na način da ovlašteni pakirni centar putem sortir mašine svježih jaja, koja u sebi ima ugrađen sistem kalibriranih vaga, jaja važe. Nadalje, na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da vaga jaja odvaja po težini. Na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da mjerenje kuhinjskom vagom omogućuje odstupanje od gramaže koja bi bila kalibrirana za vaganje u zakonom propisanom postupku te da osim toga postoji odstupanje u težini jaja jer jaja kaliraju no da u tom slučaju nije moguće govoriti o različitoj težini jaja, a da se ne uzme datum proizvodnje jaja. Na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da jaja kaliraju ovisno o načinu čuvanja i do 15% kroz 28 dana. Osim toga, na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da je zbog objave spornog članka dobio informaciju od Ivana Biondiću zaposlenika u tradingu Bille da će raditi promociju iz proizvodnje tužitelja i to ubrzo nakon što je objavljen sporni članak, a da je trošak tih promocija kroz akcijski rabat snosio tužitelj pa da je kroz akcije i promocije pokušamo kompenzirati teškoće koje su kupci imali vezano za odluku o kupovini jaja. Na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da kada dođe do promocije jaja da tužitelj ima troškove promocije proizvoda, a da se gubi i oko 15-20% kroz naredno razdoblje rabata. Isto tako, na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da su ga vezano za prodaju jaja i njihovu gramažu nakon spornog članka zvali poslovni partneri, primjerice iz Kauflanda, Spara, Bille, Metroa, Konzuma vezano za objašnjenje oko gramaže jaja. Na temelju njegovog iskaza sud je

6 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

utvrdio da ga novinari nisu kontaktirali vezano za objašnjenje oko gramaža jaja prije objave spornog članka.

Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu svjedokinje Ivančice Ladišić smatrajući da je o svim okolnostima iskazivala iskreno i životno uvjerljivo.

Nadalje, sud je poklonio vjeru i iskazu svjedoka Ive Kozarčanina smatrajući da je o okolnostima istraživanja kako je provedeno o rubrici "potrošač" iskazivao iskreno, a njegov iskaz je, u bitnom, u skladu i sa iskazom svjedokinje Ivančice Ladišić koja je mjerenje jaja radila.

Iskazu zakonskog zastupnika tužitelja Marka Brajevića sud je u cijelosti poklonio vjeru smatrajući da je iskazivao iskreno. Njegov iskaz je u pogledu tehnološkog postupka mjerenja gramaže jaja logičan, a uzevši u obzir pri tome i okolnost da je Pravilnikom o kakvoći jaja (Narodne novine br. 115/06., 69/07. i 76/08., dalje:Pravilnik) izrijekom propisan način klasifikacije, označavanja i pakiranja jaja, te je opisani način tehnološkog postupanja kod klasifikacija i pakiranja jaja kako ga je opisao zakonski zastupnik tužitelja u skladu s navedenim Pravilnikom. Sud je uvjerenja da je iskreno iskazivao i u pogledu problema nakon objave spornog članka.

Odredbom čl. 21. st. 1. ZM propisano je da je nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan štetu naknaditi, izuzev u slučajevima propisanim tim zakonom, dok je odredbom čl. 21. st. 3. ZM propisano da se na utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju propisi o obveznim odnosima osim ako istim zakonom nije drukčije određeno.

Nadalje, odredbom čI. 21. st. 4., alineja 3. ZM propisano je da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri, te je, nadalje, odredbom čl. 21. st. 4., alineja 6. ZM propisano da nakladnik ne odgovara ni za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri.

Nadalje, odredbom čl. 27. st. 1. ZM propisano je da novinar ima pravo izražavati stajalište o svim događajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima.

Objavljen dio informacije "VARAJU NAS" sadržan u naslovu (u elektronskoj publikaciji) kao i dio informacije "I TU NAS VARAJU", kao i "razočarali se" - vezano za provjeru istinitosti oznake na pakiranjima jaja (u tiskovini 24.sata) vrijednosni sudovi. Prema shvaćanju suda i informacija "Jesu li današnja jaja manja ili veća od nekadašnjih nismo, naravno, saznali, ali "naučili" smo da jaje srednje veličine može biti veće od velikog jajeta, ma koliko god to čudno zvučalo. " sadržana u tekstu članaka je vrijednosni sud.

Objavljen dio informacije sadržan u naslovu "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" (u tiskovini 24.sata) "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" (u elektronskoj publikaciji) su činjenične tvrdnje.

Nadalje, i informacije objavljene u tiskovini i elektroničkoj publikaciji 24.sata u samom tekstu članka:

"I oba su jaja bila od istog proizvođača, tvrtke Perfa iz Donje Stubice te kupljena u istoj prodavaonici - Billi. Jaja manja od norme prodavala su se pod imenom proizvođača, a ona veća nego što bi trebala biti bila su pakirana kao Billina robna marka Clever.".

- "Na električnoj kuhinjskoj vagi prvo smo izvagali sva u paketu, no ti su podaci neusporedivi jer se masa ambalaže razlikuje. Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi bili točni. Zato smo i izvadili iz paketa pa vagali svih 10 zajedno kako bismo dobili prosječnu masu.", su činjenične tvrdnje.

7 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

Kada je riječ o naslovu spornih članaka u dijelu u kojem se ističe da "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" (u tiskovini 24.sata) i "neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine", sud je shvaćanja da su te činjenične tvrdnje točne. Naime, i sam tužitelj navodi kako jaja mogu uslijed proteka vremena kalirati i izgubiti na masi, a ne tvrdi niti dokazuje da je na svojim pakiranjima jaja naznačio takvu informaciju kupcima. Obzirom na navedeno, sud je zaključio da uslijed kaliranja jaja postoji mogućnost da svježija jaja "M" veličine" imaju veću masu od "L" jaja koja su izgubila na masi uslijed proteka vremena od proizvodnje do datuma upotrebe.

Stoga uslijed objave ove činjenične tvrdnje tužitelju nije povrijeđeno pravo osobnosti.

Činjeničnim tvrdnjama "1 oba su jaja bila od istog proizvođača, tvrtke Perfa iz Donje Stubice te kupljena u istoj prodavaonici - Billi. Jaja manja od norme prodavala su se pod imenom proizvođača, a ona veća nego što bi trebala biti bila su pakirana kao Billina robna marka Clever." nije povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja. jer su informacije točne. Naime, tužitelj niti je spori da u kutijama u kojima su pakirana jaja mogu biti jaja različite gramaže (s obzirom na datum pakiranja i kaliranje). Nadalje, niti je spori da je bilo riječ upravo o pakiranjima jaja tužitelja.

Nadalje, niti činjenične tvrdnje "Na električnoj kuhinjskoj vagi prvo smo izvagali sva u paketu, no ti su podaci neusporedivi jer se masa ambalaže razlikuje, te "Zato smo i izvadili iz paketa pa vagali svih 10 zajedno kako bismo dobili prosječnu masu.", nisu povrijedile pravo osobnosti tužitelja jer su i te informacije točne. Tuženik ne spori da je masa jaja mjerena na električnoj kuhinjskoj vagi, a ne na kalibriranoj vagi kako je to propisano Pravilnikom. Međutim, Pravilnik je javno objavljen u službenom glasniku Republike Hrvatske, koji je jednako dostupan, kako autorima spornog članka, tako i svakom čitatelju. Stoga i svaki čitatelj može jednako tako provjeriti način pravilnog mjerenja mase jaja, a kraj okolnosti da autori spornog članka nisu zatajili na koji način su mjerili jaja sud je shvaćanja da je objava ovih informacija prenijela jasnu informaciju da jaja nisu mjerena na kalibriranoj vagi.

Sukladno odredbi čl. čl. 21. st. 4., alineja 3. ZM nakladnik nije odgovoran za objavu ovih informacija.

Prema shvaćanju suda činjenična tvrdnja u pogledu razlike u masi jaja "Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi bili točni. " kod prosječnog čitatelja stvara predodžbu da se u kutijama nalaze jaja one mase koju ne bi trebala imati (a ne da je do promjene u masi

došlo uslijed kaliranja). No, kraj činjenice da autori spornog članka nisu težinu jaja mjerili  kalibriranom vagom ne može se prihvatiti istinitom tvrdnja da bi jaja imala manju ili veću težinu od one deklarirane. Pri tome niti okolnost da li jaja kaliraju ili ne nije odlučna jer u

svakom slučaju mjerenje mase jaja vagom koja za to nije kalibrirana ne dovodi do točne mjere u pogledu mase jaja u trenutku mjerenja pa se ne može uopće zaključiti je li eventualno masa bila drugačija zbog kaliranja ili zbog toga što jaja jednostavno nisu imala težinu koju su trebala imati. Stoga je objavom ove informacije povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na ugled i dobar glas jer ova informacija sugerira tužitelju da se kupnjom pakiranja jaja proizvedenih kod tužitelja ne može pouzdati da će kupiti upravo ona jaja koja imaju kvalitetu

kako je naznačena na kutiji iako nije na pouzdan način provedeno mjerenje mase jaja.

Ova informacija nije utemeljena na činjenici za koju je autor imao razloga povjerovati  da je točna, a nije niti poduzeo mjere za provjeru točnosti informacije jer se, kako proizlazi iz

iskaza svjedoka, nije niti obratio tužitelju za provjeru točnosti informacije, a niti je sukladno Pravilniku sam točno izvršio mjerenje mase jaja.

Prema shvaćanju sudu, u odnosu na objavu ove informacije tuženik nije ničim dokazao okolnosti koje bi ga ekskulpirale od odgovornosti.

Kako je naprijed navedeno dio informacije "VARAJU NAS" sadržan u naslovu (u elektronskoj publikaciji) kao i dio informacije "I TU NAS VARAJU", kao i "razočarali se" -

8 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

vezano za provjeru istinitosti oznake na pakiranjima jaja (u tiskovini 24.sata) te informacija "Jesu li današnja jaja manja ili veća od nekadašnjih nismo, naravno, saznali, ali "naučili" smo da jaje srednje veličine može biti veće od velikog jajeta, ma koliko god to čudno zvučalo. " sadržana u tekstu su vrijednosni sudovi.

Navedeni vrijednosni sudovi nisu utemeljeni na činjeničnoj osnovi koja bi podupirala ove vrijednosne sudove. Naime, ovi vrijednosni sudovi proizlaze iz shvaćanja tuženika da deklaracija o masi jaja na pakiranjima jaja tužitelja nisu pravilna, a tuženik niti je sam izvršio mjerenje jaja prema Pravilniku, a niti se obratio tužitelju radi provjere točnosti informacije o masi i načinu mjerenja mase jaja, pa je onda na netočnoj činjeničnoj tvrdnji o nepravilnoj masi jaja utemeljio i svoje vrijednosne sudove koji prosječnom čitatelju sugeriraju da ih tužitelj prodajom jaja zbog nepravilno deklarirane mase vara, što je razočaravajuće.

Polazeći od shvaćanja da mediji imaju pravo izvještavati javnost o svim događajima, pojavama, predmetima i djelatnosti, ali i dužnost provjeravati istinitost činjenica o kojima pišu, te poštivati privatnost i dostojanstvo, ugled i čast onih o kojima pišu i stoga poduzeti sve potrebne radnje radi provjere istinitosti objavljene informacije, budući nakladnik odgovara za štetu objavljivanja informacije sud je zaključio da objavljena činjenična tvrdnja "Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi bili točni." nije utemeljena na točnim činjenicama za koje je autor članak imao razloga povjerovati da su točne, niti je sam autor poduzeo sve potrebne mjere za provjeru točnosti onoga o čemu je napravio sporni prilog, a vrijednosni sudovi su utemeljeni na takvim netočnim činjeničnim tvrdnjama.

Činjenica da je autor spornog članka u dijelu informacija koje su predmet ovog postupka iznio svoj vrijednosni sud o tužitelju (da vara) ne ekskulpira nakladnika od odgovornosti za štetu, ukoliko objava vrijednosnog suda, sukladno odredbi č1.21. st. 4. toč. 6. ZM, nije objavljena u javnom interesu i ako ta informacija nije dana u dobroj vjeri.

Prema mišljenju suda ove objavljene informacije nisu bile u javnom interesu. Naime, tuženik ničim nije dokazao da bi bilo u javnom interesu objavljivanje informacija da tužitelj "vara" na masi jaja i da masa jaja nije točna kad nije pravilno izvršio mjerenje mase jaja.

Ove informacije nisu dane niti u dobroj vjeri. Naime, svijest autora spornog dijela da negativno vrednuje tužitelja kako kroz negativni vrijednosni sud tako i kroz netočnu informaciju, a da nije niti zatražio tužitelja prije objave za objašnjenje ili bar čitatelje upozorio na način mjerenja na koji se mogu dobiti točni podaci o masi jaja upućuje na zaključak da nije postupano u dobroj vjeri.

Zbog ovih objavljenih informacija, činjenične tvrdnje i vrijednosnih sudova tuženiku je povrijeđeno pravo osobnosti.

Odredbom čl. 1100. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., dalje ZOO) propisano je će sud za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 21. ZM, te imajući u vidu sve okolnosti iz odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 142/08., dalje:ZOO) sud je dosudio tužitelju naknadu neimovinske štete od 20.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja (temeljem čl. 1103. ZOO) do isplate po stopi na osnovi čl. 29. st. 2. ZOO te je odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude, dok je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na iznos od 30.000,00 kn te je odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude. Pri tome, sud je uzeo u obzir da je tužitelj imao poteškoća u radu i poslovanju zbog objavljenih informacija (da deklaracija o masi jaja nije točna jer tuženik nije niti pravilno obavio mjerenje jaja, te da tužitelj "vara" na masi jaja) u odnosu na koje je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, no i da iz iskaza samog tužitelja proizlazi da postoji mogućnost kaliranja jaja (što prema shvaćanju suda nije varanje kupaca, no niti prosječni kupac nema

9 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

saznanja o mogućnosti gubitka na masi jaja uslijed proteka vremena, a tužitelj ni ne tvrdi niti dokazuje da je takvo upozorenje kupcu navedeno na pakiranju jaja).

Usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim je zatražio objavu odluke, a sukladno odredbi čl. 1098. ZOO., te je odlučeno kao pod toč.1II. izreke ove presude.

Sud je tužitelju dosudio parnični trošak temeljem čl. 154. st. 2. ZPP, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12., 103/14. i 118/14.), a prema vrijednosti spora (vps 50.000,00 kn) za sastav tužbe 100 bodova odnosno 1.000,00 kn po Tbr. 7/1. Tarife, za zastupanje na ročištima održanima 11. rujna 2017., 07. veljače 2018., 16. travnja 2018. i 23. listopada 2018. po 100 bodova za svako odnosno 1.000,00 kn za svako po Tbr. 9/1. Tarife, za zastupanje na ročištu 08. rujna 2016. 25 bodova odnosno 250,00 kn po Tbr. 9/2. Tarife, za sastav podneska od 11. travnja 2016. od 100 bodova odnosno 1.000,00 kn po Tbr. 8/1. Tarife, što je ukupno 625 bodova, odnosno 6.250,00 kn, te na taj iznos PDV od 25 % sukladno Tbr. 42. Tarife u iznosu od 1.562,50 kn, što je ukupno 7.812,50 kn po osnovi zastupanja po punomoćniku.

Nadalje, tužitelju je priznat trošak plaćene pristojbe na tužbu u iznosu od 850,00 kn, sukladno Tbr. 1/1. Tarife sudskih pristojbi (Narodne novine br. 74/95., 57/96., 137/02., 26/03., 125/11., 112/12. i 157/13.), te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 850,00 kn po Tbr. 2/1. Tarife sudskih pristojbi.

Slijedom navedenog, tužitelju je ukupno priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 9.512,50 kn.

Kako je tužitelj uspio u sporu u omjeru od 40%, to mu je dosuđeni iznos od 3.805,00

kn.

Tužitelju je dosuđena kamata na trošak parničnog postupka temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12.) od presuđenja do isplate po stopi na osnovi čl. 29. st. 2. ZOO.

Slijednom navedeno, odlučeno je odlučeno kao u izreci ove presude.

Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška u iznosu od 6.332,50 kn. Naime, odbijen je zahtjev za naknadom troška zastupanja na ročištu za objavu u iznosu od 625,00 kn (500,00 kn + 125,00 kn PDV) obzirom trošak nije potreban za vođenje postupka u smislu odredbe čl. 155 ZPP jer nedolaskom na ročište stranka ne gube niti jedno procesno ili materijalno pravo. Nadalje, odbijen je zahtjev za naknadom troška u dijelu u kojem tužitelj razmjerno nije uspio u sporu od 5.707,50 kn.

Slijedom navedeno, odlučeno je kao pod toč. II. izreke ove presude.

Sud je tuženiku dosudio parnični trošak temeljem čl. 154. st. 2. ZPP, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12., 103/14. i 118/14.), a prema vrijednosti spora (vps 50.000,00 kn) za sastav odgovora na tužbu 100 bodova odnosno 1.000,00 kn po Tbr. 7/1. Tarife, za zastupanje na ročištima održanima 11. rujna 2017., 07. veljače 2018., 16. travnja 2018. i 23. listopada 2018. po 100 bodova za svako odnosno 1.000,00 kn za svako po Tbr. 9/1. Tarife, za zastupanje na ročištu 08. rujna 2016. 50 bodova odnosno 250,00 kn po Tbr. 9/2. Tarife, za sastav podneska od 11. travnja 2016. od 100 bodova odnosno 500,00 kn po Tbr. 8/1. Tarife, što je ukupno 500 bodova, odnosno 5.500,00 kn, te na taj iznos PDV od 25 % sukladno Tbr. 42. Tarife u iznosu od 1.375,00 kn, što je ukupno 6.875,00 kn po osnovi zastupanja po punomoćniku.

Kako je tužitelj uspio u sporu u omjeru od 60%, to mu je dosuđen trošak u iznosu od 4.125,00 kn, te je odlučeno kao pod toč. IV. izreke ove presude.

Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troška u iznosu od 3.375,00 kn. Naime, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška u dijelu u kojem razmjerno nije uspio u sporu u omjeru od 2.750,00 kn. Osim toga, odbijen je zahtjev za naknadom troška zastupanja na ročištu 08. rujan 2016. u iznosu od 625,00 kn (500,00 kn + 125,00 kn PDV)

10 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

obzirom se na ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima pa je trošak previsoko zatražen.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. V. izreke ove presude.

U Zagrebu, 29. studenoga 2018.

Sutkinja:

Jasminka Đojinčević, v.r.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u četiri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.

DNA:

1. pun. tužitelja uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe na presudu u iznos Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU Ulica grada Vukovara 84

U IME REPUBLIKE HRVATSKE 

PRESUDA

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasminki Đojinčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PERFA-BIO d.o.o. iz Donje Stubice, Golubovečka 44, 0IB:77145316465, kojeg zastupaju punomoćnici Tonči Ravlić, Josip Šurjak, Matej Klaričić, Nikolina Rukonić, Toni Klarić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ravlić & Šurjak u Zagrebu, Strossmayerov trg 7, protiv tuženika 24 sata d.o.o. iz Zagreba, Oreškovićeva 6H/1, OIB:7809304761, kojega zastupa punomoćnik Hrvoje Ladan, odvjetnik u Zagrebu, Metalčeva 5/VIII, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene 23. listopada 2018., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja Sanje Matić Majkovica, odvjetnice te zamjenika punomoćnika tuženika Pavla Krmpotića, odvjetnika, 29. studenoga 2018.

presudio je

I. Nalaže se tuženiku 24 sata d.o.o. iz Zagreba, Oreškovićeva 6H/1, OIB:7809304761, platiti tužitelju PERFA-BIO d.o.o. iz Donje Stubice, Golubovečka 44, OIB:77145316465, 20.000,00 kn (dvadesettisućakuna) sa zateznim kamatama počevši od 16. veljače 2016. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, te naknaditi mu parnični trošak u iznosu od 3.805,00 kn počevši od 29. studenoga 2018. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj PERFA-BIO d.o.o. iz Donje Stubice, Golubovečka 44, OIB:77145316465, traži isplatu iznosa od 30.000,00 kn sa zateznim kamatama počevši od 16. veljače 2016. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, kao i u dijelu u kojem potražuje naknadu parničnog troška u iznosu od 6.332,50 kn 29. studenoga 2018. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku o svom trošku u cijelosti i bez komentara objaviti ovu presudu po njenoj pravomoćnosti u dnevnoj novini 24sata i elektroničkoj publikaciji www.24sata.hr, sve u roku od 15 dana.

2 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

IV. Nalaže se tužitelju PERFA-B10 d.o.o. iz Donje Stubice, Golubovečka 44, OIB:77145316465 naknaditi tuženiku 24 sata d.o.o. iz Zagreba, Oreškovićeva 6H/1, OIB:7809304761 parnični trošak u iznosu od 4.125,00 kn, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika 24 sata d.o.o. iz Zagreba, Oreškovićeva 6H/1, OIB:7809304761 za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 3.375,00 kn, kao neosnovan.

Obrazloženje

Tužitelj u tužbi navodi da je tuženik nakladnik tiskovine 24Sata u kojoj je 16. studenoga 2015. objavljen članak u rubrici "JA, POTROŠAČ" pod naslovom "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" i podnaslovom "I TU NAS VARAJU provjeravali smo jesu li istinite oznake na pakiranjima jaja i razočarali se", te navodi kako je isti nakladnik ujedno i nakladnik elektroničke publikacije www.24sata.hr na kojoj je objavljen istovjetni članak 16. studenoga 2015. pod naslovom "VARAJU NAS: neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine".  Navodi kako je od nakladnika zatražio ispravak u smislu odredbe čl. 22 st. 2. Zakona o medijima jer su u članku iznesene netočne informacije o proizvodu tužitelja - jajima čime je povrijeđen ugled, dobar glas i pravo osobnosti tužitelja. Navodi da je u spornom članku navedene netočna informacija koja glasi: "Jesu li današnja jaja manja ili veća od nekadašnjih nismo, naravno, saznali, ali "naučili" smo da jaje srednje veličine može biti veće od velikog jajeta, ma koliko god to čudno zvučalo. I oba su jaja bila od istog proizvođača, tvrtke Perfa iz Donje Stubice te kupljena u istoj prodavaonici - Billi. Jaja manja od norme prodavala su se pod imenom proizvođača, a ona veća nego što bi trebala biti bila su pakirana kao Billina robna marka Clever.". Osim toga, ističe da je objavljena i informacija "Na električnoj kuhinjskoj vagi prvo smo izvagali sva u paketu, no ti su podaci neusporedivi jer se masa ambalaže razlikuje. Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi bili točni. Zato smo i izvadili iz paketa pa vagali svih 10 zajedno kako bismo dobili prosječnu masu."

Nadalje, tužitelj ističe da je uz tekst spornog članka objavljena i fotografija pakiranja svježih jaja robne marke Clever s naznakom proizvođača Perfa Donja Stubica i natpisom "L62,6grama/komad MANJE OD PROPISANOG" što direktno implicira prevaru potrošača i negativno utječe na ugled i čast tužitelja kao proizvođača. Ističe da nije točno da bi jaja koja proizvodi tužitelj imala manju težinu od propisane Pravilnikom o kakvoći jaja, te navodi da je odredbom čl. 39. tog Pravilnika izrijekom propisano da se uzorkovanje jaja u malim pakiranjima provođenjem uzimanje uzoraka pakiranja i jaja čiji je najmanji broj propisan prilogom 2. istog Pravilnika, pa da su autori spornog članka bili dužni uzeti točno određeni broj jaja i na taj način provesti uzimanja uzorka pakiranja jaja ovisno o broju u seriji. Zatim, ističe da su vaganje provodili na digitalnoj vagi marke Gorenje koja nije kalibrirana za utvrđivanje pravilne težine jaja. Zatim, navodi kako jaja gube na težini svaki dan starenjem što se mora uzeti u obzir kod mjerenja težine jaja pa u tom smislu treba uzeti u obzir datum pakiranja jaja i datum o minimalnom roku trajanju jaja. Navodi kako ove okolnosti autori spornog članka nisu uzeli u obzir,a niti o tome informirali čitatelje. Ističe da nisu niti kontaktirali tužitelja vezano za podatke o proizvodnji i pakiranju jaja. Nadalje, navodi kako je tužitelju objavom spornog članka, a osobito uzevši u obzir čitanost tiskovine 24Sata kao i elektroničke publikacije www.24sata.hr, povrijeđen poslovni ugled i dobar glas, te je objava članka istovremeno utjecala i na prodajne rezultate i uspješnost poslovanja tužitelja. Predlaže da sud donese odluku kojom će obvezati tuženika na isplatu iznosa od 50.000,00 kn po osnovi povrede prava osobnosti uz isplatu zakonske zatezne kamate od podnošenja tužbe (16. veljače 2016.) do isplate. Ujedno traži da sud obveže tuženika da objavi po pravomoćnosti presudu u tiskovini 24Sata i elektroničkoj publikaciji www.24sata.hr uz obveze naknade parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama počevši od presuđenja pa do isplate.

3 Poslovni broj: 9 Pn-3764/I6-34

Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev, te ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Poziva se na eskulpirajuće okolnosti iz odredbe čl. 21 st. 4. Zakona o medijima te predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz obvezu naknade parničnog troška.

Tijekom postupka sud je izvršio uvid u ispis impresuma tiskovine 24Sata, te elektroničke publikacije www.24sata.hr (list 7-9 spisa), presliku članka u rubrici "JA, POTROŠAČ" pod naslovom "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" i podnaslovom "I TU NAS VARAJU provjeravali smo jesu li istinite oznake na pakiranjima jaja i razočarali se" (list 10-11 spisa), presliku članka pod naslovom "VARAJU NAS: neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" (list 12-13 spisa), presliku zahtjeva za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 14-17 spisa), presliku zahtjeva za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 18-19 spisa), presliku zahtjeva za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (Iist 22-25 spisa), presliku zahtjeva za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 26-29 spisa), presliku certifikata br.7926 (list 55 spisa), presliku certifikata HR14/818841948 (list 56 spisa), presliku plana samokontrole (list 57-58 spisa), presliku verifikacije vanjskih laboratorija za 2015. (list 59 spisa), presliku analitičkog izvješća br. 15/14478 (list 60 spisa), presliku rezultata analize (list 61 spisa), presliku analitičkog izvješća br. 15/21757 (list 62 spisa), presliku rezultata analize (list 63-66 spisa), presliku analitičkog izvješća br. V02238/15 (list 67-69 spisa), presliku analitičkog izvješća br. 15/22499 (list 70 spisa), presliku zapisnika br.283-12-15-141 (list 71 spisa), presliku ovjernice br.2030-1/14 (list 72 spisa), presliku kontrole za listopad 2015. (list 73 spisa). Nadalje izveden je dokaz saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja Marka Brajevića (list 91-93 spisa), svjedokinje Ivančice Ladišić (list 107- 109 spisa), te svjedoka Ive Kozarčanina (list 113 spisa).

Na temelju provedenog dokaznog postupka, te ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza pojedinačno, a sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćen tekst, 25/13. i 89/14., dalje:ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

Među strankama nije sporno da je u tiskovini 24Sata u rubrici "JA, POTROŠAČ" objavljen članak pod naslovom "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" i podnaslovom "I TU NAS VARAJU provjeravali smo jesu li istinite oznake na pakiranjima jaja i razočarali se", te da je u elektroničkoj publikaciji www.24sata.hr objavljen članak pod naslovom "VARAJU NAS: neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine".

Između stranaka je sporno jesu li objavljene informacije netočne, te je li objavom spornih informacija povrijeđeno pravo tužitelja na ugled, dobar glas i pravo osobnosti.

Uvidom u članak objavljen u rubrici "JA, POTROŠAČ" pod naslovom "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" i podnaslovom "I TU NAS VARAJU provjeravali smo jesu li istinite oznake na pakiranjima jaja i razočarali se", sud je utvrdio da je u njemu doista napisan naslov kako to tužitelj i tvrdi, te da su u članku sadržane informacije:

- "Jesu li današnja jaja manja ili veća od nekadašnjih nismo, naravno, saznali, ali "naučili" smo da jaje srednje veličine može biti veće od velikog jajeta, ma koliko god to čudno zvučalo. I oba su jaja bila od istog proizvođača, tvrtke Perfa iz Donje Stubice te kupljena u istoj prodavaonici - Billi. Jaja manja od norme prodavala su se pod imenom proizvođača, a ona veća nego što bi trebala biti bila su pakirana kao Billina robna marka Clever.".

- "Na električnoj kuhinjskoj vagi prvo smo izvagali sva u paketu, no ti su podaci neusporedivi jer se masa ambalaže razlikuje. Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi

4 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

bili točni. Zato smo i izvadili iz paketa pa vagali svih 10 zajedno kako bismo dobili prosječnu masu.

Nadalje, uvidom u ispis članka sa elektroničke publikacije www.24sata.hr pod naslovom "VARAJU NAS: neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" sud je utvrdio da su u njemu (osim spomenutog naslova) objavljena i informacija

- "Jesu li današnja jaja manja ili veća od nekadašnjih nismo, naravno, saznali, ali "naučili" smo da jaje srednje veličine može biti veće od velikog jajeta, ma koliko god to čudno zvučalo. I oba su jaja bila od istog proizvođača, tvrtke Perfa iz Donje Stubice te kupljena u istoj prodavaonici - Billi. Jaja manja od norme prodavala su se pod imenom proizvođača, a ona veća nego što bi trebala biti bila su pakirana kao Billina robna marka Clever.".

- "Na električnoj kuhinjskoj vagi prvo smo izvagali sva u paketu, no ti su podaci neusporedivi jer se masa ambalaže razlikuje. Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi bili točni. Zato smo i izvadili iz paketa pa vagali svih 10 zajedno kako bismo dobili prosječnu masu.".

Uvidom u zahtjev za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 14-17 spisa), zahtjev za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom potvrdom o primitku (list 18-19 spisa), zahtjev za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 22-25 spisa), zahtjev za objavu ispravka netočne informacije sa povratnicom i potvrdom o primitku (list 26-29 spisa) sud je utvrdio da je tužitelj uputio i glavnom uredniku tiskovine, a i elektronske publikacije www.24sata zahtjeve za objavu ispravka netočne informacije, sve 23. studenoga 2015. Kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena sudu 16. veljače 2016. to je tužba podnesena u roku iz odredbe čl. 23. Zakona o medijima (Narodne novine br. 59/04., 84/11. i 81/13., dalje: ZM).

Nije osnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja. Okolnost da naziv tužitelja nije u cijelosti u spornom članku objavljen ne znači da ga okolina nije prepoznala jer je naveden dio tvrtke tužitelja kao i mjesto proizvodnje jaja Donja Stubica, a to su dovoljni podaci za sve osobe koje sudjeluju u procesu otkupa i prodaje jaja da ga prepoznaju, a i za neposredne kupce.

Predmet tužbe su objavljene informacije za koje tužitelj tvrdi da izdvajaju i negativno vrednuju tužitelja i to kako u samom naslovu tako i u tekstu.

Uvidom u certifikat br.7926 sud je utvrdio da je tužitelj QS Zürich AG izdao certifikat o zadovoljavanju normi ISO 9001: 2008 i to 20. ožujka 2015. s rokom valjanošću do 11. ožujka 2018. u pogledu proizvodnji, sortiranju, pakiranju, skladištenju konzumnih jaja te njihove distribucije kupcu.

Nadalje, tužitelj je 27. siječnja 2015. ishodio i certifikat HR14/818841948 s rokom valjanosti do 30. siječnja 2016. za sortiranje, pakiranje, skladištenje konzumnih jaja.

Iz Plana samokontrole uzorkovanja jaja proizlazi da je 08. prosinca 2014. izvršeno uzorkovanje jaja vezano za kontrolu mikrobiološke ispravnosti svježih jaja, a isto tako da je u 2015. vršena verifikacije putem vanjskih laboratorija vezano za kontrola jaja u pakirnom centru tužitelja mikrobiološka i to putem laboratorija Zavoda za javno zdravstvo. Zatim, iz analitičkog izvješća br. 15/14478 proizlazi da je po mikrobiološkoj pretrazi od 20. kolovoza 2015. utvrđeno da ispitani uzorak jaja tužitelja udovoljava odredbama Zakona o higijeni hrane i mikrobiloškim kriterijima za hranu, te iz rezultata analize od 26. kolovoza 2015. (list 61 spisa), analitičkog izvješća br. 15/21757 (list 62 spisa) od 10. prosinca 2015. kao i rezultata analize od 10. prosinca 2015. (list 63-66 spisa) i analitičkog izvješća br. V02238/15 (list 67- 69 spisa), te analitičkog izvješća br. 15/22499 (list 70 spisa) i zapisnika br.283-12-15-141 (list 71 spisa) vidljivo da su jaja proizvedena udovoljavala standardima u pogledu mikrobiološke valjanosti. Međutim, valja reći da je niti tužitelj tvrdi da je tuženik u sporim člancima objavio informacije koje bi se odnosile na mikrobiološku nevaljanosti jaja tužitelja, a niti to u spornim

 

5 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

 

člancima piše, pa se sve ove isprave koje je tužitelj dostavio, a odnose se mikrobiološku ispravnosti jaja nisu od utjecaja na utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva, a koji se u osnovi odnosi na točnost informacija o nepravilnoj težini odnosno masi jaja koja proizvodi tužitelj.

U odnosu na težinu odnosno masu jaja proizlazi da je Državni zavod za mjeriteljstvo izdao tužitelju ovjernice br.2030-1/14 za elektromehaničku vagu 07. srpnja 2014., dok je iz liste kontrole za listopad 2015. vidljivo da je 31. listopada 2015. tužitelj vršio mjerenje težine jaja prema težinskim razredima.

Na temelju iskaza svjedokinje Ivančice Ladišić sud je utvrdio da je kao novinarka radila istraživanje za potrebe rubrike "potrošač" te da je u prodavaonici nasumice kupila 14 paketa jaja od čega su tri paketa bila od tužitelja kao proizvođača, te da je po dolasku u kuhinju mjerila odnosno vagala jaja na kuhinjskoj digitalnoj vagi radi ispitivanja da li težina jaja odgovara deklariranoj. Nadalje, na temelju njezina iskaza sud je utvrdio da je težina 12 paketa jaja bila u redu, dok je u jednom bila veća gramaža jaja, a u jednom paketu manja, s time da je bilo riječ upravo o paketima jaja tužitelja. Tako da jedan paket imao težinu kako je deklarirana, a u drugom paketu je jaja bila teža od deklarirane gramaže, dok je u trećem paketu bilo manja gramaža jaja. Na temelju njezinog iskaza sud je utvrdio da nije provjeravala način mjerenja težine jaja prema Pravilniku o kakvoći jaja niti datum proizvodnje jaja, a da na kutiji nije niti vidjela da bi bilo napomenuto da bi jaja uslijed proteka vremena gubila na težini, niti da težina jaja može odstupati. Osim toga, na temelju njezinog iskaza sud je utvrdio da nije prije objave članka kontaktirala tužitelja.

Nadalje, na temelju iskaza svjedoka Ive Kozarčanina sud je utvrdio da je publikacije urednik 24.sata, te da je u rubrici "potrošač" rađeno istraživanje težine jaja zbog čega su kupljeni paketi jaja u prodavaonici, te je mjerenje težine jaja provedeno na digitalnoj kuhinjskoj vagi s time da je datum proizvodnje provjeravan samo utoliko je li još uvije riječ o važećem roku trajanja. Nadalje, na temelju njegova iskaza sud je utvrdio da je čitao deklaraciju na kutiji za jaja te da na njoj nije primijetio da bi pisalo da jaja s protekom vremena kaliraju, te gube na masi i da težina jaja može varirati.

Sud je izveo dokaz saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja Marka Brajovića te je na temelju njegovog iskaza utvrdio da tužitelj kao proizvođač jaja mora u procesu proizvodnje jaja izvagati te da se jaja prema težini svrstavaju u nekoliko razreda s time da jaja koja spadaju u "M" razred imaju od 53-63 grama dok jaja manje težine od 53 grama spadaju u veličinu "S". Zatim, na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da se gramaža jaja provodi na način da ovlašteni pakirni centar putem sortir mašine svježih jaja, koja u sebi ima ugrađen sistem kalibriranih vaga, jaja važe. Nadalje, na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da vaga jaja odvaja po težini. Na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da mjerenje kuhinjskom vagom omogućuje odstupanje od gramaže koja bi bila kalibrirana za vaganje u zakonom propisanom postupku te da osim toga postoji odstupanje u težini jaja jer jaja kaliraju no da u tom slučaju nije moguće govoriti o različitoj težini jaja, a da se ne uzme datum proizvodnje jaja. Na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da jaja kaliraju ovisno o načinu čuvanja i do 15% kroz 28 dana. Osim toga, na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da je zbog objave spornog članka dobio informaciju od Ivana Biondiću zaposlenika u tradingu Bille da će raditi promociju iz proizvodnje tužitelja i to ubrzo nakon što je objavljen sporni članak, a da je trošak tih promocija kroz akcijski rabat snosio tužitelj pa da je kroz akcije i promocije pokušamo kompenzirati teškoće koje su kupci imali vezano za odluku o kupovini jaja. Na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da kada dođe do promocije jaja da tužitelj ima troškove promocije proizvoda, a da se gubi i oko 15-20% kroz naredno razdoblje rabata. Isto tako, na temelju njegovog iskaza sud je utvrdio da su ga vezano za prodaju jaja i njihovu gramažu nakon spornog članka zvali poslovni partneri, primjerice iz Kauflanda, Spara, Bille, Metroa, Konzuma vezano za objašnjenje oko gramaže jaja. Na temelju njegovog iskaza sud je

6 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

utvrdio da ga novinari nisu kontaktirali vezano za objašnjenje oko gramaža jaja prije objave spornog članka.

Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu svjedokinje Ivančice Ladišić smatrajući da je o svim okolnostima iskazivala iskreno i životno uvjerljivo.

Nadalje, sud je poklonio vjeru i iskazu svjedoka Ive Kozarčanina smatrajući da je o okolnostima istraživanja kako je provedeno o rubrici "potrošač" iskazivao iskreno, a njegov iskaz je, u bitnom, u skladu i sa iskazom svjedokinje Ivančice Ladišić koja je mjerenje jaja radila.

Iskazu zakonskog zastupnika tužitelja Marka Brajevića sud je u cijelosti poklonio vjeru smatrajući da je iskazivao iskreno. Njegov iskaz je u pogledu tehnološkog postupka mjerenja gramaže jaja logičan, a uzevši u obzir pri tome i okolnost da je Pravilnikom o kakvoći jaja (Narodne novine br. 115/06., 69/07. i 76/08., dalje:Pravilnik) izrijekom propisan način klasifikacije, označavanja i pakiranja jaja, te je opisani način tehnološkog postupanja kod klasifikacija i pakiranja jaja kako ga je opisao zakonski zastupnik tužitelja u skladu s navedenim Pravilnikom. Sud je uvjerenja da je iskreno iskazivao i u pogledu problema nakon objave spornog članka.

Odredbom čl. 21. st. 1. ZM propisano je da je nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan štetu naknaditi, izuzev u slučajevima propisanim tim zakonom, dok je odredbom čl. 21. st. 3. ZM propisano da se na utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju propisi o obveznim odnosima osim ako istim zakonom nije drukčije određeno.

Nadalje, odredbom čI. 21. st. 4., alineja 3. ZM propisano je da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri, te je, nadalje, odredbom čl. 21. st. 4., alineja 6. ZM propisano da nakladnik ne odgovara ni za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri.

Nadalje, odredbom čl. 27. st. 1. ZM propisano je da novinar ima pravo izražavati stajalište o svim događajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima.

Objavljen dio informacije "VARAJU NAS" sadržan u naslovu (u elektronskoj publikaciji) kao i dio informacije "I TU NAS VARAJU", kao i "razočarali se" - vezano za provjeru istinitosti oznake na pakiranjima jaja (u tiskovini 24.sata) vrijednosni sudovi. Prema shvaćanju suda i informacija "Jesu li današnja jaja manja ili veća od nekadašnjih nismo, naravno, saznali, ali "naučili" smo da jaje srednje veličine može biti veće od velikog jajeta, ma koliko god to čudno zvučalo. " sadržana u tekstu članaka je vrijednosni sud.

Objavljen dio informacije sadržan u naslovu "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" (u tiskovini 24.sata) "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" (u elektronskoj publikaciji) su činjenične tvrdnje.

Nadalje, i informacije objavljene u tiskovini i elektroničkoj publikaciji 24.sata u samom tekstu članka:

"I oba su jaja bila od istog proizvođača, tvrtke Perfa iz Donje Stubice te kupljena u istoj prodavaonici - Billi. Jaja manja od norme prodavala su se pod imenom proizvođača, a ona veća nego što bi trebala biti bila su pakirana kao Billina robna marka Clever.".

- "Na električnoj kuhinjskoj vagi prvo smo izvagali sva u paketu, no ti su podaci neusporedivi jer se masa ambalaže razlikuje. Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi bili točni. Zato smo i izvadili iz paketa pa vagali svih 10 zajedno kako bismo dobili prosječnu masu.", su činjenične tvrdnje.

7 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

Kada je riječ o naslovu spornih članaka u dijelu u kojem se ističe da "Neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine" (u tiskovini 24.sata) i "neka "L" jaja imaju manju masu od jaja "M" veličine", sud je shvaćanja da su te činjenične tvrdnje točne. Naime, i sam tužitelj navodi kako jaja mogu uslijed proteka vremena kalirati i izgubiti na masi, a ne tvrdi niti dokazuje da je na svojim pakiranjima jaja naznačio takvu informaciju kupcima. Obzirom na navedeno, sud je zaključio da uslijed kaliranja jaja postoji mogućnost da svježija jaja "M" veličine" imaju veću masu od "L" jaja koja su izgubila na masi uslijed proteka vremena od proizvodnje do datuma upotrebe.

Stoga uslijed objave ove činjenične tvrdnje tužitelju nije povrijeđeno pravo osobnosti.

Činjeničnim tvrdnjama "1 oba su jaja bila od istog proizvođača, tvrtke Perfa iz Donje Stubice te kupljena u istoj prodavaonici - Billi. Jaja manja od norme prodavala su se pod imenom proizvođača, a ona veća nego što bi trebala biti bila su pakirana kao Billina robna marka Clever." nije povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja. jer su informacije točne. Naime, tužitelj niti je spori da u kutijama u kojima su pakirana jaja mogu biti jaja različite gramaže (s obzirom na datum pakiranja i kaliranje). Nadalje, niti je spori da je bilo riječ upravo o pakiranjima jaja tužitelja.

Nadalje, niti činjenične tvrdnje "Na električnoj kuhinjskoj vagi prvo smo izvagali sva u paketu, no ti su podaci neusporedivi jer se masa ambalaže razlikuje, te "Zato smo i izvadili iz paketa pa vagali svih 10 zajedno kako bismo dobili prosječnu masu.", nisu povrijedile pravo osobnosti tužitelja jer su i te informacije točne. Tuženik ne spori da je masa jaja mjerena na električnoj kuhinjskoj vagi, a ne na kalibriranoj vagi kako je to propisano Pravilnikom. Međutim, Pravilnik je javno objavljen u službenom glasniku Republike Hrvatske, koji je jednako dostupan, kako autorima spornog članka, tako i svakom čitatelju. Stoga i svaki čitatelj može jednako tako provjeriti način pravilnog mjerenja mase jaja, a kraj okolnosti da autori spornog članka nisu zatajili na koji način su mjerili jaja sud je shvaćanja da je objava ovih informacija prenijela jasnu informaciju da jaja nisu mjerena na kalibriranoj vagi.

Sukladno odredbi čl. čl. 21. st. 4., alineja 3. ZM nakladnik nije odgovoran za objavu ovih informacija.

Prema shvaćanju suda činjenična tvrdnja u pogledu razlike u masi jaja "Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi bili točni. " kod prosječnog čitatelja stvara predodžbu da se u kutijama nalaze jaja one mase koju ne bi trebala imati (a ne da je do promjene u masi

došlo uslijed kaliranja). No, kraj činjenice da autori spornog članka nisu težinu jaja mjerili  kalibriranom vagom ne može se prihvatiti istinitom tvrdnja da bi jaja imala manju ili veću težinu od one deklarirane. Pri tome niti okolnost da li jaja kaliraju ili ne nije odlučna jer u

svakom slučaju mjerenje mase jaja vagom koja za to nije kalibrirana ne dovodi do točne mjere u pogledu mase jaja u trenutku mjerenja pa se ne može uopće zaključiti je li eventualno masa bila drugačija zbog kaliranja ili zbog toga što jaja jednostavno nisu imala težinu koju su trebala imati. Stoga je objavom ove informacije povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na ugled i dobar glas jer ova informacija sugerira tužitelju da se kupnjom pakiranja jaja proizvedenih kod tužitelja ne može pouzdati da će kupiti upravo ona jaja koja imaju kvalitetu

kako je naznačena na kutiji iako nije na pouzdan način provedeno mjerenje mase jaja.

Ova informacija nije utemeljena na činjenici za koju je autor imao razloga povjerovati  da je točna, a nije niti poduzeo mjere za provjeru točnosti informacije jer se, kako proizlazi iz

iskaza svjedoka, nije niti obratio tužitelju za provjeru točnosti informacije, a niti je sukladno Pravilniku sam točno izvršio mjerenje mase jaja.

Prema shvaćanju sudu, u odnosu na objavu ove informacije tuženik nije ničim dokazao okolnosti koje bi ga ekskulpirale od odgovornosti.

Kako je naprijed navedeno dio informacije "VARAJU NAS" sadržan u naslovu (u elektronskoj publikaciji) kao i dio informacije "I TU NAS VARAJU", kao i "razočarali se" -

8 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

vezano za provjeru istinitosti oznake na pakiranjima jaja (u tiskovini 24.sata) te informacija "Jesu li današnja jaja manja ili veća od nekadašnjih nismo, naravno, saznali, ali "naučili" smo da jaje srednje veličine može biti veće od velikog jajeta, ma koliko god to čudno zvučalo. " sadržana u tekstu su vrijednosni sudovi.

Navedeni vrijednosni sudovi nisu utemeljeni na činjeničnoj osnovi koja bi podupirala ove vrijednosne sudove. Naime, ovi vrijednosni sudovi proizlaze iz shvaćanja tuženika da deklaracija o masi jaja na pakiranjima jaja tužitelja nisu pravilna, a tuženik niti je sam izvršio mjerenje jaja prema Pravilniku, a niti se obratio tužitelju radi provjere točnosti informacije o masi i načinu mjerenja mase jaja, pa je onda na netočnoj činjeničnoj tvrdnji o nepravilnoj masi jaja utemeljio i svoje vrijednosne sudove koji prosječnom čitatelju sugeriraju da ih tužitelj prodajom jaja zbog nepravilno deklarirane mase vara, što je razočaravajuće.

Polazeći od shvaćanja da mediji imaju pravo izvještavati javnost o svim događajima, pojavama, predmetima i djelatnosti, ali i dužnost provjeravati istinitost činjenica o kojima pišu, te poštivati privatnost i dostojanstvo, ugled i čast onih o kojima pišu i stoga poduzeti sve potrebne radnje radi provjere istinitosti objavljene informacije, budući nakladnik odgovara za štetu objavljivanja informacije sud je zaključio da objavljena činjenična tvrdnja "Ne puno, ali dovoljno da podaci o masi jaja ne bi bili točni." nije utemeljena na točnim činjenicama za koje je autor članak imao razloga povjerovati da su točne, niti je sam autor poduzeo sve potrebne mjere za provjeru točnosti onoga o čemu je napravio sporni prilog, a vrijednosni sudovi su utemeljeni na takvim netočnim činjeničnim tvrdnjama.

Činjenica da je autor spornog članka u dijelu informacija koje su predmet ovog postupka iznio svoj vrijednosni sud o tužitelju (da vara) ne ekskulpira nakladnika od odgovornosti za štetu, ukoliko objava vrijednosnog suda, sukladno odredbi č1.21. st. 4. toč. 6. ZM, nije objavljena u javnom interesu i ako ta informacija nije dana u dobroj vjeri.

Prema mišljenju suda ove objavljene informacije nisu bile u javnom interesu. Naime, tuženik ničim nije dokazao da bi bilo u javnom interesu objavljivanje informacija da tužitelj "vara" na masi jaja i da masa jaja nije točna kad nije pravilno izvršio mjerenje mase jaja.

Ove informacije nisu dane niti u dobroj vjeri. Naime, svijest autora spornog dijela da negativno vrednuje tužitelja kako kroz negativni vrijednosni sud tako i kroz netočnu informaciju, a da nije niti zatražio tužitelja prije objave za objašnjenje ili bar čitatelje upozorio na način mjerenja na koji se mogu dobiti točni podaci o masi jaja upućuje na zaključak da nije postupano u dobroj vjeri.

Zbog ovih objavljenih informacija, činjenične tvrdnje i vrijednosnih sudova tuženiku je povrijeđeno pravo osobnosti.

Odredbom čl. 1100. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., dalje ZOO) propisano je će sud za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 21. ZM, te imajući u vidu sve okolnosti iz odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 142/08., dalje:ZOO) sud je dosudio tužitelju naknadu neimovinske štete od 20.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja (temeljem čl. 1103. ZOO) do isplate po stopi na osnovi čl. 29. st. 2. ZOO te je odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude, dok je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na iznos od 30.000,00 kn te je odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude. Pri tome, sud je uzeo u obzir da je tužitelj imao poteškoća u radu i poslovanju zbog objavljenih informacija (da deklaracija o masi jaja nije točna jer tuženik nije niti pravilno obavio mjerenje jaja, te da tužitelj "vara" na masi jaja) u odnosu na koje je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, no i da iz iskaza samog tužitelja proizlazi da postoji mogućnost kaliranja jaja (što prema shvaćanju suda nije varanje kupaca, no niti prosječni kupac nema

9 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

saznanja o mogućnosti gubitka na masi jaja uslijed proteka vremena, a tužitelj ni ne tvrdi niti dokazuje da je takvo upozorenje kupcu navedeno na pakiranju jaja).

Usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim je zatražio objavu odluke, a sukladno odredbi čl. 1098. ZOO., te je odlučeno kao pod toč.1II. izreke ove presude.

Sud je tužitelju dosudio parnični trošak temeljem čl. 154. st. 2. ZPP, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12., 103/14. i 118/14.), a prema vrijednosti spora (vps 50.000,00 kn) za sastav tužbe 100 bodova odnosno 1.000,00 kn po Tbr. 7/1. Tarife, za zastupanje na ročištima održanima 11. rujna 2017., 07. veljače 2018., 16. travnja 2018. i 23. listopada 2018. po 100 bodova za svako odnosno 1.000,00 kn za svako po Tbr. 9/1. Tarife, za zastupanje na ročištu 08. rujna 2016. 25 bodova odnosno 250,00 kn po Tbr. 9/2. Tarife, za sastav podneska od 11. travnja 2016. od 100 bodova odnosno 1.000,00 kn po Tbr. 8/1. Tarife, što je ukupno 625 bodova, odnosno 6.250,00 kn, te na taj iznos PDV od 25 % sukladno Tbr. 42. Tarife u iznosu od 1.562,50 kn, što je ukupno 7.812,50 kn po osnovi zastupanja po punomoćniku.

Nadalje, tužitelju je priznat trošak plaćene pristojbe na tužbu u iznosu od 850,00 kn, sukladno Tbr. 1/1. Tarife sudskih pristojbi (Narodne novine br. 74/95., 57/96., 137/02., 26/03., 125/11., 112/12. i 157/13.), te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 850,00 kn po Tbr. 2/1. Tarife sudskih pristojbi.

Slijedom navedenog, tužitelju je ukupno priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 9.512,50 kn.

Kako je tužitelj uspio u sporu u omjeru od 40%, to mu je dosuđeni iznos od 3.805,00

kn.

Tužitelju je dosuđena kamata na trošak parničnog postupka temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12.) od presuđenja do isplate po stopi na osnovi čl. 29. st. 2. ZOO.

Slijednom navedeno, odlučeno je odlučeno kao u izreci ove presude.

Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška u iznosu od 6.332,50 kn. Naime, odbijen je zahtjev za naknadom troška zastupanja na ročištu za objavu u iznosu od 625,00 kn (500,00 kn + 125,00 kn PDV) obzirom trošak nije potreban za vođenje postupka u smislu odredbe čl. 155 ZPP jer nedolaskom na ročište stranka ne gube niti jedno procesno ili materijalno pravo. Nadalje, odbijen je zahtjev za naknadom troška u dijelu u kojem tužitelj razmjerno nije uspio u sporu od 5.707,50 kn.

Slijedom navedeno, odlučeno je kao pod toč. II. izreke ove presude.

Sud je tuženiku dosudio parnični trošak temeljem čl. 154. st. 2. ZPP, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12., 103/14. i 118/14.), a prema vrijednosti spora (vps 50.000,00 kn) za sastav odgovora na tužbu 100 bodova odnosno 1.000,00 kn po Tbr. 7/1. Tarife, za zastupanje na ročištima održanima 11. rujna 2017., 07. veljače 2018., 16. travnja 2018. i 23. listopada 2018. po 100 bodova za svako odnosno 1.000,00 kn za svako po Tbr. 9/1. Tarife, za zastupanje na ročištu 08. rujna 2016. 50 bodova odnosno 250,00 kn po Tbr. 9/2. Tarife, za sastav podneska od 11. travnja 2016. od 100 bodova odnosno 500,00 kn po Tbr. 8/1. Tarife, što je ukupno 500 bodova, odnosno 5.500,00 kn, te na taj iznos PDV od 25 % sukladno Tbr. 42. Tarife u iznosu od 1.375,00 kn, što je ukupno 6.875,00 kn po osnovi zastupanja po punomoćniku.

Kako je tužitelj uspio u sporu u omjeru od 60%, to mu je dosuđen trošak u iznosu od 4.125,00 kn, te je odlučeno kao pod toč. IV. izreke ove presude.

Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troška u iznosu od 3.375,00 kn. Naime, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška u dijelu u kojem razmjerno nije uspio u sporu u omjeru od 2.750,00 kn. Osim toga, odbijen je zahtjev za naknadom troška zastupanja na ročištu 08. rujan 2016. u iznosu od 625,00 kn (500,00 kn + 125,00 kn PDV)

10 Poslovni broj: 9 Pn-3764/16-34

obzirom se na ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima pa je trošak previsoko zatražen.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. V. izreke ove presude.

U Zagrebu, 29. studenoga 2018.

Sutkinja:

Jasminka Đojinčević, v.r.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u četiri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.

DNA:

1. pun. tužitelja uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe na presudu u iznosu od 900,00 kn

2. pun. tuženika

Za točnost otpravka - ovlašteni službenik: 

Tatjana Mateković

 

u od 900,00 kn

2. pun. tuženika

Za točnost otpravka - ovlašteni službenik: 

Tatjana Mateković

Najčitaniji članci