Od 20 mil. kuna 'za zajednicu', država je čak 17,5 dala Crkvi

Kako piše Telegram, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU od 2017. redovito provodi projekt Program ulaganja u zajednicu koji komuniciraju kao “sufinanciranje ulaganja u infrastrukturu”. Premda pri raspisivanju natječaja ističu kako njihov program “odražava potrebe šire lokalne zajednice za ulaganje u građevine javne namjene s utjecajem na širu zajednicu”, Telegram je bio otkrio kako se nekako uvijek dogodi da većinu nemalih sredstava uvijek dodijele Crkvi.

Gotovo identičan scenarij s dodjelom sredstava odvio se i 2019. godine, za što su tek sad objavljeni podaci. Od sveukupno 204 prijava za sufinanciranje, tek 24 nisu bili projekti vjerskih zajednica, većinom katoličkih župa. Tako je crkvama od 20 milijuna kuna otišlo čak 17 i pol. Projektima koje su prijavile škole, vrtići, muzeji i domovi zdravlja, piše dalje Telegram, dodijeljeno je svega 12 posto dostupnog iznosa, tj. 2.556.000 kuna. 

Primjerice, Žuša pohoda Blažene Djevice Marije u Šandrovcu dobila je 50 tisuća kuna za stolariju za župnu kuću i elektrifikaciju i obnovu zvona. Župa sv. Martina biskupa u Velikoj Trnovitici s 40 tisuća kuna će promijeniti vanjsku stolariju, ulazna vrata i bojler. 

U katedrali sv. Vida će se sa 120 tisuća kuna obnoviti namještaj. 

- Na obnovu ograde oko crkve i župnog stana sv. Ilije Proroka u Velikoj Kopanici otići će 200.000 kuna. Župi sv. Agneze u Medulinu građani će pak s 200.000 kuna sufinancirati unutarnje i vanjsko osvjetljenje, a dat će i 80.000 kuna za uređenje klupa u crkvi sv. Mihaela Arkanđela u Donjem Miholjcu., navodi Telegram. 

S druge strane, osnovna škola Mate Lovraka u Velikim Grđevcima dobila je tek 100.000 kuna za prenamjenu tavanskog prostora u knjižnicu i informatičku radionicu, a dječji vrtić Bubamara u Ližnjanu 16.051 kn za obnovu zgrade. 

Na natječaj su se poželjeli javiti i iz Udruge žena Vukovar. 

- Kako naša udruga radi s osobama starije životne dobi, za koje nemamo adekvatan prostor, ovo je bila idealna prilika da idemo s adaptacijom kako bi im omogućili prostor za okupljanje i provođenje njihovog slobodnog vremena, a radi odgađanja njihovog odlaska u domove, pojasnila je za Telegram Mirjana Mizdrak Mišaković iz Udruge. 

No, već na prvom koraku tj. kontaktu s Ministarstvom regionalnog razvoja, naišli su na odbijenicu. 

- Kad sam se javila gospođi Ireni Jagatić u MRRFEU, da mi kaže što znači podnošenje zahtjeva za prijavu na ovaj natječaj, dobila sam odgovor kako udruge nisu prihvatljivi prijavitelji već samo ustanove tipa vrtići, škole, domovi zdravlja i slično, rekla je Mišaković, iako je u pozivu jasno stajalo da se mogu javiti i neprofitne organizacije. 

Kontaktirala je Ministarstvo nakon čega se na njihovim stranicama pojavio dokument s pitanjima i odgovorima. U njemu je stajalo kako su prihvatljivi podnositelji zahtjeva 'javne ustanove kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, a za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera te kojima osnivači mogu biti Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru svoga samoupravnog djelokruga, te druga pravna ili fizička osoba, ako je to posebnim zakonom izrijekom dopušteno.'

S obzirom da je iz ovog odgovora nejasno zašto u pozivu onda piše da se mogu javiti neprofitne organizacije pod koje spadaju i udruge, Telegram je od Ministarstva zatražio očitovanje, ali još ga nisu dobili.