Od šest najčešćih zaraznih bolesti zajedno u Hrvatskoj je u pet godina oboljelo 367.037 ljudi, a umro je 261 pacijent. Od COVID-a je u samo osam mjeseci oboljelo 100.410 ljudi, a umrlo je 1304 zaraženih
KORONA DEMANTIRA TEORETIČARE
Opasan virus, jer je za svakog nepredvidiv: Gripa ubija, ali COVID-19 ipak pokosi više ljudi
Dok mnogi i dalje tvrde kako je korona virus prevara ili tek nešto poput bezopasne viroze, brojke govore posve suprotno - od ukupno šest zaraznih bolesti zajedno, u periodu od pet godina, umrlo je pet puta manje ljudi nego od COVID-a u samo osam mjeseci.
Pogledajte video: Stožer je morao uvesti nove mjere
Pokretanje videa...
01:33
Covid je najsmrtonosniji
Podaci koje donosimo su iz Zdravstvenog ljetopisa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2019. godine.
Uzeli smo šest zaraznih bolesti koje možemo svakodnevno susresti i za koje se u Hrvatskoj bilježe i smrtni slučajevi. Konkretno, to su enterocolitis (crijevne infekcije), salmoneloze, hepatitis C, meningitis epidemica (meningokokni), gripa i legionarska bolest.
Podaci koje prikazujemo odnose se na petogodišnji period, od 2015. godine pa zaključno s 2019.
Dakle, od svih ovih šest zaraznih bolesti zajedno u Hrvatskoj je u pet godina oboljelo 367.037 ljudi, a umro je 261 pacijent. S druge strane, od COVID-a je u samo osam mjeseci oboljelo 100.410 ljudi, a umrlo je 1304 zaraženih. Čak i laicima iz ovih brojki može biti jasno da je COVID vrlo zarazan i da ima visoku stopu smrtnosti, znatno više od ostalih zaraznih bolesti.
Izdvojimo li samo gripu, na koju se često referiraju oni koji uporno pokušavaju umanjiti opasnost COVID-a, vidljivo je da od gripe godišnje uglavnom umire manje od 30 ljudi.
Iznimka je prošla godina, kad je zabilježen 101 preminuli pacijent, a ukupno je u posljednjih pet godina gripa u Hrvatskoj odnijela 189 života.
Do kraja godine imat ćemo 2000 mrtvih
Dr. Branko Kolarić, epidemiolog iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, kaže da je realno broj umrlih od gripe nešto veći, s obzirom na to da se kod nekih pacijenata ne vodi gripa kao uzrok smrti, nego, primjerice, upala pluća ili infarkt (gripa pojačava kronične bolesti poput krvožilnih i bolesti srca). No čak i u tom slučaju brojke su znatno manje nego kod COVID-a.
- Do kraja godine imat ćemo 2000 umrlih od COVID-a. To je bolest koja je smrtonosnija od svih zaraznih bolesti s kojima se inače nosimo, uključujući i sezonsku gripu. Znanost još COVID naziva ‘long COVID’, odnosno bolest s dugoročnim posljedicama. Nitko od nas u ovom trenutku ne zna kakvo će zdravstveno stanje ljudi koji su preboljeli COVID biti za nekoliko godina - tumači dr. Kolarić.
Sve više umrlih od plućne embolije
Jer riječ je, kako kaže epidemiolog, o sistemskoj upalnoj bolesti koja izaziva poremećaje u zgrušavanju krvi, odnosno uzrokuje male tromboze, krvne ugruške.
Zbog toga je, ističe dr. Kolarić, kod COVID pacijenata sve više umrlih od plućne embolije. Često su to pacijenti za koje se smatra da su ozdravili i onda se nakon dva tjedna od bolesti, zbog već spomenutih ugrušaka, pojavi plućna embolija i čovjek umre.
S druge strane, tu su i neurološki simptomi bolesti, kad pacijenti osjećaju trnce u rukama i nogama, a medicina smatra da se i ti simptomi javljaju zbog malih tromboza koje je prouzročio COVID.
No nitko u ovom trenutku ne zna kakve će biti neurološke posljedice za pacijente. Tu je i pitanje mutacije virusa.
Može mutirati u još smrtonosniji
- Za sada, korona virus ne pokazuje neke veće mutacije, ali poznato je da kad se virus brzo širi, kao što je sad slučaj, može doći do mutacije u još smrtonosniju varijantu. To se dogodilo svojedobno sa španjolskom gripom, od koje su na početku umirali djeca i starci, a nakon mutacije mladi i do tada zdravi ljudi u rasponu od 20 do 40 godina – tumači dr. Kolarić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
