Opasan virus kojeg prenose komarci ubija u susjedstvu: 'U Hrvatskoj je troje oboljelih'

Tri su osobe u Hrvatskoj oboljele nakon zaraze virusom Zapadnog Nila, tijekom srpnja i kolovoza, što je uobičajen obrazac pojavljivanja obolijevanja u Hrvatskoj, otkrili su za 24sata iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prema dosadašnjim zabilježenim podacima sustava zaraznih bolesti i Registra, najviše oboljelih zabilježeno je, kažu, u područjima (županijama) istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske.

Istovremeno u Grčkoj je od početka godine od posljedica zaraze preminulo 13 ljudi. U Sjevernoj Makedoniji zabilježen je peti smrtni slučaj povezan s virusom Zapadnog Nila.

Prema podacima tamošnjeg Ministarstva zdravstva, registrirana su najmanje 43 slučaja zaraze virusom koji prenose komarci, a većina ih je otkrivena tijekom posljednja tri tjedna. Svjetska zdravstvena organizacija zbog toga je pozvala na povećan oprez.

- Infekcija virusom Zapadnog Nila ima izraženu sezonsku pojavnost koja je najviša tijekom ljetnih mjeseci te rane jeseni u razdoblju najveće aktivnosti komaraca vektora.

Kako se zaštititi

Građani se od zaraze virusom Zapadnog Nila najbolje mogu zaštititi smanjenjem izloženosti ubodima komaraca. To uključuje korištenje repelenata prema uputama proizvođača, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, osobito u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, te korištenje zaštitnih mreža na prozorima i vratima, odnosno mreža protiv komaraca pri spavanju u prostorima koji nisu zaštićeni od komaraca - objasnili su nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Važna je, dodaju, i prevencija na razini kućanstva i zajednice, potrebno je, dodaju, uklanjati, pokrivati posude, i druge spremnike u kojima se zadržava voda, poput kanti, bačvi, vaza, posuda za cvijeće, starih guma i sl. ili ih redovito (barem 1-2 puta tjedno) prazniti izlijevanjem vode. Smanjivanjem takvih mjesta smanjuju se potencijalna mjesta za odlaganje legla i razmnožavanje komaraca.

- Repelenti i fizičke barijere poput mreža na prozorima predstavljaju učinkovite mjere osobne zaštite, dok je uklanjanje stajaće vode važno za smanjenje razvoja broja komaraca u neposrednom okolišu. Najbolji učinak postiže se njihovom kombinacijom, uz mjere kontrole i suzbijanje komaraca koje provode nadležne službe. Pritom je važno podsjetiti da se virus Zapadnog Nila ne prenosi uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom, nego prvenstveno ubodom zaraženog komarca, pa je upravo sprječavanje uboda komaraca ključna osobna mjera zaštite - navode iz HZJZ-a.

- Iako u Hrvatskoj zasad nema razloga za paniku, virus nije nepoznat niti se može isključiti pojava novih slučajeva. Ove godine na području Brodsko-posavske županije još nismo imali oboljelih, iako smo ranijih godina u ovo vrijeme imali slučajeve. Komaraca koji mogu prenositi virus ima i virus je prisutan, tako da ne možemo isključiti pojavu oboljelih, no trenutačno ih na našem području nema - rekao je za 24sata Ante Cvitković, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije.

Podsjeća da su na području županije provedeni brojni larvicidni tretmani, kojima se komarci suzbijaju dok su još u vodi, odnosno prije nego što se razviju u odrasle jedinke.

- Treba djelovati dok su komarci u vodi i uništavati ličinke. Kada komarci izlete, provode se adulticidni tretmani, odnosno zaprašivanje. To nastojimo izbjegavati jer se pritom mogu uništiti i pčele, leptiri te drugi korisni kukci - objašnjava Cvitković.

'Može uzrokovati upalu mozga, moždane ovojnice'

Virus Zapadnog Nila, dodaje, nije novost u Hrvatskoj.

- Na području Brodsko-posavske županije slučajevi su zabilježeni 2013. i 2021. godine, a oboljeli su zabilježeni i u drugim dijelovima Hrvatske, uključujući Zagrebačku, Varaždinsku, Karlovačku te Vukovarsko-srijemsku županiju. Većina zaraženih neće ni znati da je bila u kontaktu s virusom. Gotovo četiri od pet zaraženih nema nikakve simptome. Kod nekih se pojave glavobolja, temperatura i simptomi slični akutnoj febrilnoj bolesti. Nažalost, kod dijela oboljelih mogu se razviti ozbiljne komplikacije - kaže Cvitković.

Nakon inkubacije koja, dodaje, traje od tri do 14 dana od uboda zaraženog komarca mogu se pojaviti teži neurološki simptomi, uključujući upalu mozga odnosno encefalitis te upalu moždanih ovojnica odnosno meningitis.

- Teži oblici posebno su rizični za osobe oslabljenog imuniteta, primjerice one koje uzimaju imunosupresivnu terapiju. U najtežim slučajevima bolest može završiti smrtnim ishodom. Specifičnog lijeka nema, već se provodi simptomatsko liječenje - dodaje.

Virus se održava u prirodi između komaraca i ptica. Komarac se, kaže, zarazi kada ubode zaraženu pticu, a potom virus može prenijeti čovjeku.

- Čovjek se ne može zaraziti uobičajenim kontaktom s drugom zaraženom osobom. Najbolja zaštita je spriječiti ubod komarca, korištenjem repelenata i odgovarajuće odjeće, ali i uklanjanjem mjesta na kojima se zadržava voda. Svatko može pridonijeti. Ako ostavimo bačvu ili neku posudu s vodom, u njoj se može razviti velik broj komaraca. Zato treba ukloniti sve nepotrebne posude u kojima se zadržava voda - upozorava Cvitković.

Osobe koje nakon uboda komarca razviju simptome poput visoke temperature, jake glavobolje ili neuroloških tegoba trebaju se, navodi, obavezno, javiti svom liječniku obiteljske medicine.