Opća sjednica Vrhovnog suda: Nisu prihvatljive periodične sigurnosne provjere za suce

Opća sjednica Vrhovnog suda, koju čine predsjednik i svi suci najvišeg suda, zaključila je da nisu prihvatljive periodične sigurnosne provjere za suce što je predloženo posljednjim dopunama Zakona o sudovima.

Vrhovni sud u četvrtak je izvijestio da je predsjednik tog suda Radovan Dobronić 29. studenoga dostavio Ministarstvu pravosuđa i uprave jednoglasno očitovanje Opće sjednice VSRH na nacrt konačnog teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.

Prema stavu Opće sjednice VSRH zakonska dopuna koja propisuje redovite periodične sigurnosne provjere za sve suce je "diskriminatorna u odnosu na suce kao dužnosnike sudbene vlasti jer u sklopu ravnopravnosti tri državne vlasti, takve periodične provjere se ne predviđaju niti se propisuju za nositelje izvršne i zakonodavne vlasti".

ODGOVORIO NA PROZIVKE Sudac Vrhovnog suda odgovorio Plenkoviću: Sviđalo se nekome to ili ne, u presudi je sve rečeno

Na način kako je to predložilo ministarstvo, suci u RH bili bi jedini u nekoj zemlji članici EU koji bi bili podvrgnuti takvim provjerama, ističu na Vrhovnom sudu.

Podsjećaju da je prema Savjetodavnom vijeću europskih sudaca, tijelu Vijeća Europe, utjecaj sigurnosnih službi koje su dio izvršne vlasti na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti i njihovu karijeru u suprotnosti s načelom podjele vlasti i neovisnosti sudbene vlasti.

"Pri tome naglašavamo kako postoje drugi zakonom propisani postupci (porezni, stegovni, kazneni, prekršajni i dr.) putem kojih je moguće provjeriti imovinu sudaca odnosno utvrditi jesu li pojedini suci počinili djela koja bi ukazivala na njihovu nepodobnost ili 'sigurnosnu ugrozu'".

Također, Opća sjednica iskazala je jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova.

U SAD-U Prosvjedi pred Vrhovnim sudom koji razmatra pravo na pobačaj

"Ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim postupcima, te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama".

Osim toga sjednica je izrazila jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopuna Zakona o područjima i sjedištima sudova u dijelu koji se odnosi na ukidanje specijalizacije drugostupanjskih sudova.

Nelogičnim smatraju da se potiče daljnja specijalizacija prvostupanjskih sudova, dok se ukida specijalizacija drugostupanjskih.

Na sjednici je stavljen prijedlog za nadopunu zakona u dijelu kojim se uređuje izbor predsjednika Vrhovnog suda, priopćio je najviši sud.