News

Komentari 8

Orešković:'Novi zakon o sukobu interesa piše Vlada čiji ministri su umočeni u sve moguće afere'

Orešković:'Novi zakon o sukobu interesa piše Vlada čiji ministri su umočeni u sve moguće afere'

Dalija Orešković kazala je da je strategija za suzbijanje sukoba interesa istekla krajem prošle godine, nova nije ni u pripremi, ali nju ne može pripremati politička stranka koja ima presudu za koruptivno kazneno djelo

Saborsko Nacionalno vijeće za praćenje i provedbu Strategije protiv korupcije u utorak je na tematskoj sjednici raspravljalo o praksi Povjerenstva za sukob interesa i njegovim ovlastima uoči donošenja novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa ove godine, ali i praksi Upravnih sudova i Ustavnog suda, posebno u posljednjim slučajevima Tomislava Karamarka, sada pokojnog Milana Bandića, ali i premijera Andreja Plenkovića. 

- Sazvali smo ovu sjednicu kako bismo raspetljali zavrzlame koje su nastale u vezi s radom Povjerenstva - rekao je predsjednik Vijeća, Mostov Nikola Grmoja.

Istaknuo je kako su na sjednicu pozvali i predsjednika Visokog upravnog suda, Antu Galića, ali da se on ispričao s opravdanjem da ne može komentirati postupke. 

- Posljednje dvije godine nadležni sudovi, kao i Ustavni sud na neki način su kroz pojedinačne predmete preotvorili raspravu o nadležnosti i ovlastima Povjerenstva, preispitujući pri tom odluke Povjerenstva koje se odnose na primjenu članka 5., ali i članka 2. Zakona o sukobu interesa - rekao je i podsjetio kako je Ustavni sud 2. srpnja 2019. donio odluku u slučaju postupka kojeg je pokrenuo bivši predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko, koja nije sama po sebi osporila u meritumu ovlasti Povjerenstva da odlučuje na temelju članaka 2. i 5.

- Ali je u toj odluci Ustavni sud izrijekom naznačio da o tim pitanjima moraju odlučiti i Povjerenstvo i nadležni Upravni sudovi. A druga odluka, koja je bila povod ovoj našoj raspravi, je odluka Visokog upravnog suda u vezi sa slučajem pokojnog gradonačelnika Milana Bandića - pojasnio je Grmoja.

Govoreći o članku 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji se odnosi na načela djelovanja dužnosnika i u principu samo govori o tome da dužnosnici moraju posao obavljati časno, Davorin Ivanjek iz Povjerenstva istaknuo je kako u počecima djelovanja Povjerenstva nije bilo nikakvih dvojbi oko postupanja po tom članku ni od strane pravosuđa, ali ni zakonodavca.

- A onda je u jednom trenutku, povodom nekih konkretnih predmeta, politika počela zauzimati stavove o primjeni odredbi članka 5. - istaknuo je dodavši kako je to izuzetno loše jer time politika radi medvjeđu uslugu samom pravosuđu.

- Čisto politički, ne od strane struke, se počelo kritizirati da Povjerenstvo prelazi svoje ovlasti, da ne postupa zakonito, da taj članak ne može biti samostalno primjenjivan, da je on samo uvod u Zakon... i nakon toga dolazi do odluke Ustavnog suda, koje, činjenica je, nije izričito reklo da Povjerenstvo ne može voditi postupke po članku 5., međutim iz same te odluke se između redaka može iščitati stav većine sudaca Ustavnog suda da i oni smatraju to postupanje problematičnim - naglasio je Ivanjek dodavši kako je Ustavni sud onda trebao ići do kraja pa reći da Povjerenstvo krši Zakon i onda uskratiti rad Povjerenstva.

- No Ustavni sud nije to učinio nego je lopticu prebacio na Upravne sudove. I sad kad su se oni ponovno počeli baviti ovom problematikom, zauzimaju identične stavove koji su mjesecima prije krenuli iz političke sfere - upozorio je.

Naglasio je kako osoba protiv koje se odluka vodi može komentirati postupak, ali da je to problem kad komentari dolaze iz političke sfere osoba na vlasti, nakon čega stavove politike zauzimaju onda i sudovi.

- Politika se itekako mora suzdržavati od komentara kad donosi takve sudove. Zamislite sad u nekom predmetu pred USKOK-om da neki političar u slučaju stranačkog kolege komentira da je to politički vođen postupak da se nanese šteta stranci. I onda se i sudac koji sudi u tom predmetu nalazi u teškoj poziciji jer ako dosudi tako, odmah će se percipirati da je to dodvoravanje politici i to treba izbjegavati - dodao je. 

'Povjerenstvo je u situaciji da ne zna što može, a što ne'

Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković upozorila je kako imaju puno predmeta oko načela djelovanja, ali koji sada stoje.

- Problem je što imamo dvije različite sudske prakse i mi ne znamo po kojoj da postupamo. Nema jednog stava Upravnog suda i Povjerenstvo je u situaciji da ne zna što može, a što ne. Ono što je posebno loše, iz same presude Karamarku, koja je pala na Upravnom sudu, proizlazi da Povjerenstvo ne samo da ne može voditi postupak po članku 5 o načelu djelovanja, nego ni po članku 2. o sukobu interesa. Dakle, prema tumačenju suda ni te postupke ne možemo voditi pa se pitam da nam se onda možda ime promjeni jer nema smisla - poručila je.

Visoki upravni sud, kao Vrhovni sud na tom području, dodala je, trebao bi onda Povjerenstvu reći što mogu, a što ne.

'Danas imamo uškopljeno Povjerenstvo'

Bivši predsjednik Vijeća, SDP-ov Željko Jovanović istaknuo je kako je šokiran što nitko s Visokog upravnog suda nije došao na ovu sjednicu.

- Mislim da javnost jako zanima i da bismo čuli odgovor da su danas došli da li Upravni sud ima specijalna sudska vijeća za specijalne zadatke kojima se dodjeljuju slučajevi moćnih političara. Naime, mislim da svi znamo da se danas svi sudski predmeti u Hrvatskoj dodjeljuju elektroničkim putem, a na Upravnom sudu se još uvijek dodjeljuju diskrecijskim pravom - istaknuo je naglasivši kako odlukama koje donose danas imamo uškopljeno Povjerenstvo za sukob interesa.

- Politika koja se upliće u rad Visokog upravnog suda ruši i dalje povjerenje građana u politiku i sudstvo. Ako se ospore načela djelovanja Zakona o sprječavanju sukoba interesa zapravo se osporava srž Zakona, a to je rekao i GRECO, koji naglašava u svom izvješću da je članak 5. središnja značajka tog Zakona i da Povjerenstvo, ne samo da treba imati tu ovlast, nego da mu treba dodati i mogućnost izricanja sankcija - istaknuo je Jovanović.

A taj članak 5. glasi ovako: "Dužnosnici u obavljaju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo... osobno su odgovorni za svoje djelovanje u obnašanje javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani, ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ni probitak osobe koja je s njima povezana, ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu aktivnost..."

- To bi trebalo pisati na svakoj iskaznici bilo kojeg političara u Hrvatskoj, a ne osporavati Povjerenstvo za sukob interesa da postupa po ovom načelu - naglasio je Jovanović.

Zorislav Antun Petrović, član Vijeća, istaknuo je kako smo Zakon o sprječavanju sukoba interesa donijeli tek pod pritiskom EU 2005. godine, a da se Povjerenstvo profesionalizira. 

- Već tada se nije shvaćalo da je Povjerenstvo tijelo koje će pomoći da se dužnosnici lakše orijentiraju  već je tu bila želja da se kroz političke obračune uklone nepoželjni suparnici - rekao je.

Kada je Povjerenstvo počelo i profesionalno djelovati 2014., dodao je, to je bio velik korak naprijed. Pa je podsjetio na neke slučajeve kojima se Povjerenstvo bavilo - od Čehoka, Sanadera do niza lokalnih dužnosnika koji su, kako je rekao, postali žetončići.

- Ovi sada pokušaji, koji su počeli u prethodnom saziva Sabora, da se Povjerenstvo pacifira, nije sigurno slučajno jer mnogima smeta, posebno onima koji idu na stranačke skupove na teret poreznih obveznika, a ne bi htjeli da se to vidi - rekao je. 

Članica Povjerenstva za sukob interesa, Tončica Božić, istaknula je kako članak 5. možda i nije dovoljno jasno definiran pa nije jasno što iz njega proizlazi. S time se nikako ne slažu Dalija Orešković, zastupnica Centra u Saboru i bivša čelnica Povjerenstva, ali ni Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji se pita što nije jasno u odredbi da se dužnost mora obavljati časno, pošteno, savjesno...

- To samo govori da se do današnjeg dana niste detaljno upoznali s vrlo opsežnom praksom Povjerenstva o odredbama načela djelovanja, koje uopće nisu apstraktne. Ako su u slučaju dvojbe, dužnosnici mogu zatražiti mišljenje Povjerenstva kako postupiti, a kako se neka njegova radnja ne bi smatra povredom tog Zakona. Ako dužnosnik ne postupi po tom mišljenju, a Povjerenstvo ne može pokrenuti postupak i reći da je došlo do povrede načela djelovanja, onda Povjerenstvo doista nema smisla - istaknula je Orešković.

'Nisu svi političari radili pritisak'

Naglasila je kako za vrijeme njezinog mandata nisu svi političari radili pritisak u tijeku donošenja odluka.

- Ni Petrov, tj Most nikad nije vršio pritisak, nije ni Karamarko. Točno se zna tko je vršio pritisak. Ja sam bila na sjednicama Odbora za upravne poslove i tamo je bilo doslovno izrečenih prijetnji - rekla je.

Čestitala je sadašnjoj predsjednici Novaković na držanju standarda u radu Povjerenstva, ali i na odmjerenim riječima kada govori o politici. Ona, dodala je, kao političarka više ne mora biti odmjerena. 

- Ova Vlada, tog istog Andreja Plenkovića čija je većina ministara umočena u sve moguće sukobe interesa i koruptivne afere svijeta, raditi na novom zakonu o sprječavanju sukoba interesa pa će na neki način "dobro" definirati načela djelovanja. Strategija za suzbijanje sukoba interesa nam je istekla krajem prošle godine, nova nije ni u pripremi, ali nju ne može pripremati politička stranka koja sama ima presudu za koruptivno kazneno djelo niti odredbe o sukobu interesa i načela djelovanja može pripremati netko u čijoj radnoj skupini je netko iz samog kabineta predsjednika Vlade - naglasila je.

Đulabić ističe kako ima Povjerenstvo ima pravo utvrditi da je neka odredba Zakona prekršena.

- Kada to ne bi bilo tako, onda nam Povjerenstvo zaista ne bi bilo potrebno - rekao je.

SDP-ova Mirela Ahmetović naglasila je kako ovlasti Povjerenstvu treba i pojačati.

- Problem je apsurd odnosa politike i pravosuđa gdje nam standarde postupanja u pravosuđu donose oni koji prvi te standarde ne poštuju - rekla je.

'Novi Zakon do kraja godine, nije nam cilj oslabiti Povjerenstvo'

Sanjin Rukavina, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, istaknuo je kako će Zakon o sprječavanju sukoba interesa donijeti do kraja godine, ali da se njime zasigurno neće oslabiti Povjerenstvo.

- Cilj je dodatno ga ojačati - rekao je.

Pa mu je Orešković poručila kako Zakon stoji u ladici još od 2017. 

- Nedonošenje tog Zakona ne bih pripisala vašoj nesposobnosti nego namjeri da se u sustavu korupcije ne učini ni jedan kvalitetan korak naprijed - poručila je.

HDZ-ov Ivan Radić naglasio je kako sukob interesa nije isto što i korupcija i stao u obranu svog šefa.

- Upravni sud je dva puta presudio u korist Plenkovića u slučajevima odluka Povjerenstva - rekao je.

Orešković nije ostala dužna.

- Upravo o sudovima i govorim, nisu u stanju provesti propis jer im politika diktira kakvu trebaju donijeti odluku. Isti ti Upravni sudovi su donijeli nekoliko sramotnih odluka, kao u slučaju Milana Bandića i primitka 24 milijuna kuna na račun za financiranje predizborne kampanje i to nakon što je kampanja bila već debelo okončana, predana sva izvješća, a Ivo Josipović već postao predsjednik - istaknula je, a upravo je to i Đulabić naglasio kako apsurd.

Vijeće je naposljetku jednoglasno prihvatilo zaključak u kojem ističu da u novom zakonu treba ostaviti institut načela djelovanja i da je Povjerenstvo, kao i do sada, ovlašteno donositi deklaratorne odluke. Uz to, zadužili bi Ministarstvo pravosuđa da Vijeću šalju mjesečna izvješća o sastancima radne skupine za izradu novog Zakona, ali i da od Upravnog suda traže odgovor zašto se kod njih slučajevi ne dodjeljuju elektroničkim putem.

Najčitaniji članci