Premijer Orešković: Ove godine Vlada će slomiti taj javni dug

Ključni problem u Hrvatskoj je javni dug koji čini 86,7 posto BDP-a odnosno 290 milijardi kuna i taj problem treba rješavati, upozorio je u četvrtak premijer Tihomir Orešković. Prvi cilj je smanjenje javnog duga, a drugi ubrzanje rasta gospodarstva što treba rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta, boljim plaćama, višim standardom, demografskom obnovom te sigurnim mirovinama i boljim punjenjem proračuna. 

- Ove godine ova Vlada slomit će taj javni dug - poručio je premijer Tihomir Orešković na tiskovnoj konferenciji nakon sjednice Vlade na kojoj je predstavio nacionalni program reformi.

Najavio je da je plan u sljedećih mjesec dana uložiti između 100 i 200 milijuna eura od privatizacije, ali kojih tvrtki nije želio otkriti. Smanjenje javnog duga, uvjeren je, utjecat će na kreditni rejting naše zemlje što će značiti povoljnije zaduživanje. Napomenuo je da smanjenje kamata za samo 0,5 posto znači milijardu i pol kuna manje samo za kamate na cjelokupni dug. Ne provedu li se reforme, premijer je upozorio kako je Europska komisija procijenila potencijal ekonomskog rasta na manje od 1 posto. 

- To si ne smijemo dozvoliti - ustvrdio je Orešković. 

Loša demografska slika je problem za budućnost

U ključne probleme naveo je i demografske trendove te poručio da je to "najlošija slika" koju treba rješavati kroz gospodarski rast jer bi se mogli naći u situaciji da nas 2050. godine bude manje od 3,5 milijuna što predstavlja problem za budućnost. 

- Uvjeren sam da Hrvatska može biti uspješna. Samo je pitanje jesmo li spremni za reforme. Bez reformi se slika neće promijeniti - ustvrdio je premijer. 

Orešković je izvijestio da su ključna područja reformi: javni dug, poslovna klima, uprava i pravosuđe te obrazovanje. 

Javni dug u sebi predviđa reformu zdravstva, mirovinskog sustava, sustava socijalnih davanja te bolje upravljanje državnom imovinom. U zdravstvu plan je racionalizacija uz zadržavanje razine zaštite te eliminiranje dospjelih dugova u visini od 2,5 milijardi kuna do kraja 2018. godine. Planirano je i spajanje bolnica kako bi se povećala efikasnost. Mirovinskom sustavu, ističe, neodrživ je te poručuje da je nužno povećanje broja radno aktivnih građana u odnosu na umirovljenike. Tu su i socijalne naknade koje će, najavio je premijer, biti usmjerene prema onima koji ih najviše trebaju. 

- Uvest će se imovinski cenzus. Oni kojima je najteže to neće ni osjetiti - uvjerava Orešković. 

Bolje upravljanje javnim poduzećima značit će prodaju stanova i poslovnih prostora te dijela nestrateških tvrtki, a s ciljem smanjenja javnog duga i rasta kreditnog rejtinga. 

Poslovna klima predviđa uklanjanje barijera u poslovanju prvenstveno administrativnih te parafiskalnih nameta kako bi see potaknulo poduzetništvo. Tu je i reforma javne uprave, uređenje zemljišnih knjiga te ulaganja istraživanje i razvoj. 
Uprava i pravosuđe predviđa reformu javne uprave kroz racionalizaciju poslovanja, informatizaciju i ujednačavanje plaća za iste kompetencije. Plan je smanjiti broj agencija i to za najmanje 13 do kraja ove godine, dok reforma pravosuđa podrazumijeva ujednačavanje sudske prakse, reorganizaciju rada sudova, objedinjavanje katastra i gruntovnice što bi trebalo doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti i efikasnosti. Kada je riječ o broju općina premijer Orešković najavio je da će se napraviti analiza i vidjeti na koji način ih bolje posložiti. 

Posljednje ključno područje reformi je obrazovanje. 

- Kurikularna reforma treba krenuti što prije - izjavio je Orešković. 

Kurikularna reforma predviđa bolje povezivanje školskih programa s potrebama i mogućnostima učenika te gospodarstva. Tu je i cjeloživotno i strukovno obrazovanje koje podrazumijeva više prakse u školskim programima i bolji sustav profesionalnog usmjeravanja učenika. 

'Ovo je ključni trenutak za Hrvatsku'

Rezultat reformi naveo je Orešković bit će rast BDP-a od 1,6 posto u 2015. godini na 2,3 posto u 2018. Javni dug u istom periodu planira se smanjiti na 82,8 posto, a želja im je do kraja mandata javni dug svesti na razinu od 80 posto BDP-a. Treći cilj je smanjiti nezaposlenost koja je lani iznosila 16,3 posto na 13,5 posto u 2018. godini. 

- Znamo što trebamo napraviti i kako ćemo napraviti. No, ne možemo sami i trebat će nam podrška svih partnera u Vladi, socijalnih partnera i javnosti. Ovo je ključni trenutak za Hrvatsku. ovo su promjene kojima Hrvatska ide naprijed i mi ćemo ih provesti - zaključio je premijer. 

Na kraju prezentacije premijer je prikazao graf kojim je odgovorio medijima o odnosima u njegovom timu i opisao ih riječima - forming, storming, norming i performing.

- Svaki tim prolazi kroz te faze, prvo se formira, onda je faza „oluje“, odnosno zdrave rasprave. Kroz te oluje slažu se norme, a slijedi provedba - objasnio je. 

Napomenuo je da je nacionalni plan reformi dokument cijele Vlade. 

- Imali smo zdrave oluje, diskusije na temu reformi i zato sam uvjeren da su ove reforme koje smo, zajedno svi ministri, predložili, kvalitetan dokument - izjavio je. 

Na pitanje kad će oluja presrati kazao je kako se u javnosti činilo da je "oluja malo veća nego što jeste“. - - Na kraju gledam rezultate - poručio je. 

Najavio je da će članovi Vlade imati „teambuliding“ i bolje se upoznati.

Prezentacija_NRP_27_4_2016_1_ by 24sata

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Program konvergencije Republike Hrvatske u razdoblju od 2016. - 2019.

- Što se tiče makro okvira to je dobrim dijelom nastavak onoga što smo prezentirali uz proračun. Stopa rasta za ovu godinu je 2%. Naša namjera je da se gospodarski rast ubrza. Vrlo važan naglasak treba staviti na fiskalni okvir, potrebno je smanjiti bruto javni dug. Ovim dokumentima pokazujemo da Hrvatska ispunjava sve uvjete koji su pred nju stavili, znate da je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita. Prema ovim projekcijama javni dug bi išao na razinu od 85.9% i postupno smanjivanje na 80%. Svakako tu postoje rizici, deprecijacija, rast implicitne kamatne stope i ostali -  rekao je ministar Marić.

PK 2016.-2019. by 24sata

Ministrica rada Nada Šikić izvijestila je da se prvi efekti mirovinske reforme, koja počinje vrlo kasno, očekuju se tek 2030. godine i tada će uštede iznositi 2,4 milijarde kuna.

- Puno manji efekti se očekuju ranije. Dapače, 2017. i 2018. se očekuje da će biti nešto povećan trošak mirovinskog ustava jer će otići jedan val umirovljenika od straha. Nije istina da sa 67 godina svi moraju u mirovinu - poručila je. 

Napomenula je da svi oni koji su na tržište rada ušli ranije će imati mogućnost otići u redovnu mirovinu sa 61 godinu starosti i 41 godinom staža. 

- Svi koji su u svoje obrazovanje ulagali puno više mogu ostati i nakon 65. Mi se danas čudimo na 67 godina, a ne čudimo se na pojedine svjetske suce koji donose sudske odluke. Na primjer sudac koji je donosio odluku o generalu Gotovini imao je 84 godine. Ja mislim da svi koji su u svoj život i obrazovanje uložili puno imaju pravo i nakon 67 godine ostati na tržištu rada zato što je to za one koji mogu znaju i hoće normalno - izjavila je. 

Ministrica Šikić navela je i da veća penalizacija počinje nakon 2025. godine, a do tada će navodi vrijediti sadašnji kriteriji.

- Ne znam zašto je takva percepcija u javnosti i strah od mirovinskog sustava. Mene je više strah EK koja će reći da smo mi bili izrazito blagi. Zato što penalizacija u svim europskim zemljama daleko veća, mi smo uzeli najmanju - rekla je ministrica rada. 

Strahuje da će Komisija tražiti doradu u tom dijelu. Napomenula je i da zemlje u našem okruženju izdvajaju daleko veći dio u mirovinski sustav. I dok mi izdvajamo 20 posto, zemlje jugoistočne Europe u prosjeku izdvajaju 22 posto, Srbija, Slovenija 23 posto. 

- Ili imamo tu mogućnost da izdvajamo više za mirovinski sustav ili da ostanemo duže na tržištu rad. Kako se životni vijek produžuje, u prosjeku živimo 80 godina, dosita ne razumijem zašto bi tih 67 godina predstavljalo nekakav veliki problem - zaključila je Šikić.

17 - 1a by 24sata