Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
8 komentara

Otkrivamo simboliku: Ljubav je tabu koji razbijaju vampriri

Vampir je bio slika potisnutog, danas je on utjelovljenje romantike, jer je upravo ljubav ono što je potisnuto u rodnim odnosima, objašnjava Tomislav Pletenac

Fotlia/Anna Subbotina
Foto: Fotlia/Anna Subbotina
8 komentara

U gotovo svim kulturama svijeta postoje mitovi o vampirima. Od kineskih crvenookih čudovišta do grčke Lamije, od starog Egipta, preko pretkršćanske Europe, srednjeg vijeka do danas.
Tomislav Pletenac, etnolog i profesor na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu govori da su vampiri plod ljudske mašte koje je bolje uspoređivati s književnim likovima nego ih smatrati simbolima straha, zla i negativne energije koje se povezuje s krvlju, životom i smrću. Pletenac pojašnjava da su u predindustrijskim društvima vampiri bili ograničeni na istočnu i jugoistočnu Europu, dok su se poslije na Balkanu nazivali tencima ili vukodlacima. U zapadnoj Europi - tvrdi Pletenac - postojala su bića imena dwarf (današnji patuljak) koja su sličila vampirima. Naime, prije prihvaćanja kršćanstva dwarfovi su bili blijeda, ispijena bića koja su dolazila iz svijeta mrtvih i raspolagala su čarobnim vještinama. Kako ih se kršćanstvo nije moglo riješiti, preobrazili su ih u malene stvorove, a njihovu čarobnu vještinu pretvorili u rudarsku.

- Pažljiva analiza simpatičnih stvorova iz Snjeguljice pokazuje da oni imaju svoju tamnu, vampirsku stranu. Riječ je o priči o odrastanju u kojoj Snjeguljica pokušava ostati vječno mlada. Kako bi održala stanje između života i smrti Snjeguljica bježi patuljcima koju su u stanju održati stanje ne-mrtvog - tvdi zagrebački etnolog.

'Marija Terezija morala izdati Vampirski edikt'

Pravu globalnu popularnost vampiri su zadobili tijekom oslobođenja Balkana od Otomanskog imperija. U počecima austrougarske vlasti na pojedinim dijelovima Balkana prvi se put donose vijesti o ljudima koji ne umiru i koji se dižu iz groba.

- Sazivalo se liječnike i vlasti ne bi li se iskopala tijela iz grobova, probila im se srca ili pak zglobovi čavlima zabili u lijes što je dovelo do toga da je Marija Terezija morala izdati Vampirski edikt kojim se dokida iskopavanje mrtvaca, pa vampirska histerija polako zamire - pojašnjava Pletenac i dodaje da je tek Bram Stoker, irski novelist iz druge polovice 19. stoljeća u svojim djelima učinio vampira onakvim kakav je on danas.

Stokerov je grof Drakula postao temelj svih kasnijih vampira. Popularnim ga je učinila moć kojom je prikazivao strahove viktorijanske engleske. To se, rekao je etnolog, najprije tiče straha od stranaca koji su u to doba počeli dolaziti u Britaniju, kao jedna od posljedica kolonijalne ekspanzije. Stranac je prijetio da će promijeniti način života kakav je do tada postojao. S druge se strane pojava vampira može tumačiti i kao viktorijanski pornoroman. - U Britaniji je u 19. stoljeću seksualnost postala politizirana i pretvorena u tabu. Na grofu Drakuli ta se potisnuta seksualnost mogla prikazati - rekao je Pletenac koji tvrdi da vampiri izazivaju najrazličitije oblike fantazije kroz koje se ispoljava društveni ili individualni užitak.

'Smatra da se da je darivanje krvi, pod rizikom smrti, najromantičniji čin'

Vampir je bio slika potisnutog, nove seksualne i prostorne regulacije. Danas je on utjelovljenje romantike, jer je upravo ljubav ono što je potisnuto u rodnim odnosima. Otuda i velik interes mladih za fantastična, mitološka bića, literaturu i ekranizacije priča o bićima kojima je za život potrebna tuđa krv, najvažnija životna supstanca. Smatra se da je upravo riskiranje života, darivanje krvi pod rizikom smrti, najromantičniji čin.

Najpoznatija hrvatska priča o vampirima je priča o Istrijanu Juri Grandu iz 17 stoljeća, njegovoj seksualnoj aktivnosti, dizanju iz groba. Jure Grando je nakon smrti nastavio uznemiravati svoju udovicu s jasnim seksualnim namjerama. 
Nakon nekoliko mjeseci ona je zatražila pomoć načelnika Kringe, mjesta u kojem je Grando živio ne bi li ga smiri i na posljetku ponovo ubio. Hrabri muškarci iz Kringe uz pomoć župnika na kraju su uspjeli smiriti vampira. Nakon niza pokušaja probadanja srca odrubili su mu glavu nakon čega više nije bilo znaka postojanja Jure Granda. Kringa je tako jedno od prvih mjesta na svijetu u kojem je vampir imao ime i prezime.

- Danas je pred nama zasigurno multikulturalni period u kojem se nudi obećanje suživota sa svima, pa tako i fantastičnim bićima poput vampira - zaključio je etnolog Tomislav Pletenac.

>> Više pročitajte u 24sataExpressu

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message