News

Komentari 6

Ovako Hrvati percipiraju naše društvo: Mala elita na vrhu, jako mnogo onih koji su na dnu

Ovako Hrvati percipiraju naše društvo: Mala elita na vrhu, jako mnogo onih koji su na dnu

Iako prema ovim nalazima hrvatsko društvo nije egalitarno (ima malu elitu na vrhu, nešto veći broj ljudi u sredini i većinu na dnu klasne hijerarhije), ispitanici u istraživanju ga subjektivno procjenjuju čak i manje egalitarnim

Grupa hrvatskih znanstvenika okupljenih oko projekta „Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti“, koji sufinancira Hrvatska zaklada za znanost, provela je trogodišnje istraživanje kojim se, između ostaloga, pokazalo da hrvatsko društvo ima malu elitu na vrhu, nešto veći broj ljudi u sredini i većinu na dnu klasne hijerarhije.


S obzirom na količinu ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala ispitanika, nalazi ukazuju da ih je više od pola posebno ranjivo u kriznim situacijama. Posljednjih mjeseci u fokusu naših života je pandemijska kriza uzrokovana COVID-19 virusom. Paralelno s tim građani Grada Zagreba doživjeli su potres, a mediji sve učestalije izvještavaju o poplavama u raznim krajevima Hrvatske. Zadnji takav krizni slučaj poplave je onaj u Vrgorcu u Splitsko-dalmatinskoj županiji.


Takve prirodne katastrofe sve su učestalije na globalnoj razini i veže ih se uz klimatske promjene. Postoji konsenzus u literaturi o katastrofama da je pripremljenost na njih, njihov učinak kao i sposobnost oporavka od njihovih posljedica klasno pitanje. Ukratko, elite će se u kriznim situacijama bolje snaći od onih na dnu klasne hijerarhije. U tom kontekstu važno je postaviti pitanje kako strukturno prepoznati tko čini elitu, a tko društveno ranjive skupine, te koji je njihov udio u Hrvatskoj? U projektu „Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti“ odgovoru na to pitanje pristupilo se na temelju podataka prikupljenih putem anketnog upitnika tijekom 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovnika Hrvatske (N=1,000).

Istraživanjem su identificirane sljedeće klase:

Mala elita na vrhu, njih 12%, koji su po zanimanjima izvršni direktori, profesori, liječnici, odvjetnici. Veći udio njih ima završeno visoko obrazovanje, posjeduje štednju te živi u većim gradovima. Nešto je više muškaraca u uzorku u ovoj društvenoj klasi.

Starija i mlađa srednja klasa, koje zajedno čine 29% ispitanika, i koje čine osobe sa zanimanjima poput medicinskih sestara, malih poduzetnika i činovnika. Ovdje pripadaju ispitanici s višim razinama ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala od radničke klase, ali manjim razinama od elite. Analize pokazuju razliku između starije (14%) i mlađe (15%) srednje klase: mlađa srednja klasa je u prosjeku bolje obrazovana od starije, veći udio njih posjeduje štednju u odnosu na stariju srednju klasu i govore više stranih jezika. Žene i muškarci su podjednako zastupljeni u ovim klasama u uzorku.

Starija i mlađa radnička klasa, koje čine najveći udio ispitanika, njih 44%, čine industrijski i poljoprivredni radnici, kao što su tekstilni radnici, vozači, automehaničari i manje kvalificirani radnici poput čistačica i konobara. U većoj mjeri su to osobe sa završenom strukovnom školom.

Ovdje analize isto pokazuju razliku između mlađe (25%) i starije (19%) radničke klase: mlađa radnička klasa ima više razine ekonomskog, društvenog i kulturnog kapitala od starije radničke klase. No, u odnosu na mlađu srednju klasu primjerice, manji udio mlađe radničke klase ima štednju (44% mlađe srednje klase ima štednju naspram 10% mlađe radničke klase). Žene i muškarci su podjednako zastupljeni u ovim klasama u uzorku.

Niža klasa, koju čini 15% ispitanika, su u većoj mjeri osobe sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem iz ruralnih krajeva i osobe starije dobi, dok su po zanimanju češće kvalificirani radnici u industriji i poljoprivredi i niže kvalificirani radnici. Dok je u višoj klasi elite nešto veći udio muškaraca, u nižoj klasi je veći udio žena u uzorku.

Iako prema ovim nalazima hrvatsko društvo nije egalitarno (ima malu elitu na vrhu, nešto veći broj ljudi u sredini i većinu na dnu klasne hijerarhije), ispitanici u istraživanju ga subjektivno procjenjuju čak i manje egalitarnim: 54% ispitanika percipira hrvatsko društvo kao sačinjeno od male elite na vrhu, vrlo malo ljudi u sredini i najvećim brojem ljudi na dnu. Ove razlike čine nešto više od pola ispitanika ljutim, a oko trećinu ispitanika tužnim. Indiferentno je samo oko 1/10 ispitanika. 

Najčitaniji članci