Ovisni o obitelji: Čak 50 posto studenata živi s roditeljima

Ninoslav Šćukanec iz Instituta za razvoj obrazovanja (IRO) predstavio je u četvrtak rezultate istraživanja Eurostudent koje je provedeno 2014. godine na 2551 redovnih i izvanrednih studenata. Izvješće pruža detaljan uvid u socijalne i ekonomske uvjete studentskog života u Hrvatskoj. 

Za vrijeme provedbe istraživanja u Hrvatskoj je bilo 159.589 studenata. Istraživanje pokazuje kako je 79 posto studenata studiralo na sveučilištima, 15 posto na veleučilištima dok 6 posto na visokim školama. Od ukupnog broja studenata koji su sudjelovali u istraživanju, njih polovica (51 posto) imalo je redovan status studenta koji ne plaćaju školarinu. A žene čine većinu, čak 56 posto.

Hrvatski studenti, prema istraživanju, pokazali su veliku ovisnost o obitelji. Studenti više žive s roditeljima nego u studentskim domovima, a i glavni izvor prihoda upravo im je obitelj.

Glavni izvor prihoda - obitelj

U Hrvatskoj polovina studenata, 50 posto, živi s roditeljima. usporedbe radi, u Skandinavskim zemljama manje od 10 posto studenata živi u roditeljskim domovima. U studentskim domovima smješteno je svega 8 posto studenata. 
- Vidimo da u Sloveniji, Mađarskoj, Slovačkoj kao i Skandinavskim zemljama, čak više od četvrtine studenata živi u studentskim domovima koji su financijski isplativiji, a nude i da studenti budu uspješniji tijekom studija- ističe Ninoslav Šćukanec iz Instituta za razvoj obrazovanja (IRO).

Tri su glavna izvora prihoda studenata u Hrvatskoj: Obitelj kao najučestaliji izvor prihoda, posao i stipendije. 88 posto anketiranih ispitanika navelo je da im je glavni izvor prihoda obitelj. 27 posto navelo je posao, a manje od četvrtine, tj 23 posto navelo je stipendije. Tijekom semestra 44 posto studenata (češće studenti stručnih studija te izvanredni studenti) obavljalo je neki plaćeni stalni ili povremeni posao.

Prosječni ukupni semestralni trošak iznosio je 15.417 kuna, odnosno po godini studija 30.834 kune. U taj iznos uračunati su troškovi života i studija. Za tri godine, koliko najčešće traje predidplomski studij, to bi bilo 92.502 kune. Većina preddiplomaca, 54 posto, namjerava nastaviti studij na diplomskoj razini što znači da troškovi za pet godina studiranja iznose 154.170 kuna.

Polovina studenata, 50,1 posto studenata prije upisa na fakultet završilo je gimnaziju i oni većinom upisuju sveučilišne studije (65 posto).  43,1 posto prije upisa na fakultet završilo je četverogodišnju strukovnu školu i oni čine većinu na javnim (78 posto) i privatnim (72 posto) stručnim studijima. Dok samo 1 posto iz strukovnih trogodišnjih srednjih škola upisuje fakultete.

Studenti u Skandinaviji puno zadovoljniji

Na skali od 1 do 5, prosječna ocjena zadovoljstva hrvatskih studenata kvalitetom nastave, organizacijom studija i rasporedom, odnosom administrativnog osoblja prema studentima te opremljenošću prostora, kreće se oko središnje ocjene 3. Puno zadovoljniji su studenti koji studiraju u Skandinavskim zemljama.

- Smatram da rezultati istraživanja nisu poražavajući. Kombinacija su pozitivnih i loših rezultata. Pozitivno je što polovica studenata u Hrvatskoj ne plaća školarinu. Smanjio se udio onih koji plaćaju školarinu sa 60 na 49 posto. Ono što se nije promjenilo od prethodnog kruga istraživanja (2010. godine) je da imamo slične probleme s ranjivim skupinama, a primarno se to odnosi na studente čiji roditelji imaju niže razine obrazovanja, znači socio- ekonomski ugroženije. Ovo je samo poticaj da sustav financijske pomoći i politike pravednosti fokusiramo primarno na one koji su najranjiviji. Moguće je razmišljati o prerspodjeli već postojećih sredstava na način da nacionalni sustav pomoći bude pravedniji u smislu da je dobiju oni koji najviše trebaju- ističe Šćukanec.

Eurostudent je međunarodno istraživanje o kvaliteti studentskog života. Nositelj nacionalnog istraživanja Eurostudent V za Hrvatsku je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a nacionalno izvješće izradio je Institut za razvoj obrazovanja (IRO). Provodi se u 30 do 47 europskih zemalja, svake dvije do četiri godine. Ovo je drugo istraživanje u kojem je Hrvatska sudjelovala. Prvo istraživanje provedeno je 2010. godine. Cilj istraživanja je prikupiti podatke o demografskom profilu studentskog tijela, socio- ekonomskom statusu studenata, troškovima koje studenti imaju za vrijem estudija, izvorima financiranja, zadovoljstvu studenata različitim aspektima studija, radu za vrijeme studija te o njihovim iskustvima i planovima za međunarodnu mobilnost.