Peđa Grbin: Europski sud stao je na stranu hrvatske države

SDP-ov zastupnik Peđa Grbin u Sabor je donio rješenje Europskog suda u slučaju Renate Horžić i Siniše Pušića protiv Privredne Banke Zagreb i Bože Prke, odgovorne osobe tog društva, a čije je očitovanje zatražio bjelovarski Prekršajni sud još u rujnu 2015. godine. Postupak protiv PBZ- a i Prke pokrenuli su zbog povrede određenih obveza u području potrošačkog kreditiranja.

Europski sud rješenjem je potvrdio Zakon o potrošačkom kreditiranju koji je donijela bivša SDP- ova Vlada te donio odluku da sudovi mogu prekršajno kažnjavati banke koje nisu ispunile zakonsku obvezu preciznog i jasnog definiranja kriterija o korekciji kamatnih stopa, odnosno da to ne predstavlja povredu propisa EU. 

Kako je istaknuo Grbin, takvih ugovora ima 100.000, a minimalna kazna za banku po ugovoru mogla bi iznositi od 80.000 do 200.000 kuna, a za pravnu osobu, tj predsjednike uprava od 10.000 do 50.000 kuna.

- Jasno je da je europski sud stao na stranu hrvatske države i zakona kojeg je predložila Milanovićeva vlada, a protiv banaka. Radi se o potencijalnim kaznama koje mogu iznositi i do 9 milijardi kuna i pitanju koje je financijski teže za banke nego konverzija. Jasno je zašto banke ne žele da se postupak za konverziju vodi u Europskoj uniji  već su postupak pokrenule u Washingtonu. Jasno je jer je europski pravosudni sustav pokazao zašto smo članica EU i zašto treba voditi postupke pred europskim sudovima - rekao je Grbin.

Istaknuo je kako su HNB i ministarstvo financija odgovorni za provođenje Zakona. Pozvao je Vladu i HNB da reagiraju.

- Imate odluku Ustavnog suda i imate odluku europskog suda što znači da nemate zapreke, kada se vratite u svoju kancelariju gospodine Vujčić, da pokrenete postupke protiv banaka i naplatite kazne - rekao je.

Naime, kako u rješenju stoji, Horžić i Pušić s PBZ- om su 12. listopada 2005., odnosno 21. rujna 2006. zaključili ugovore o stambenom kreditu u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u visini od 4,03 posto, odnosno 4,25 posto. Nakon toga kamatna stopa više je puta povećavana te je dosegnula 5,95 posto, odnosno 6 posto. Prilikom posljednjeg povećanja kamatne stope, od Privredne banke Zagreb primili su obavijest u kojoj se navodi da je to rezultat promjene ugovorene i korištenih grupa proizvoda banke te urednosti poslovanja. S druge strane, ta obavijest nije sadržavala nikakvu informaciju o parametrima primijenjenima pri izračunu tog povećanja. Tužitelji su potom Prekršajnom sudu u Bjelovaru protiv okrivljenika podnijeli optužne prijedloge zbog toga što su prekršili Zakon o potrošačkom kreditiranju, kako je izmijenjen, time što do 1. siječnja 2014. nisu načinili dodatke njihovim ugovorima o kreditu kojima se određuju parametri i fiksne marže kao i razdoblja promjena kamatnih stopa, u skladu s odredbama članka 11.a stavka 5. navedenog zakona. Međutim, okrivljenici su istaknuli da navedeni zakon nije sukladan s Direktivom 2008/48, a osobito s njezinim člankom 30. stavkom 1., jer vjerovnicima nameće obveze u pogledu određivanja promjenjive kamatne stope za ugovore o kreditu koji su već postojali na dan stupanja na snagu tog zakona, odnosno 1. siječnja 2014., zbog čega ima retroaktivan učinak suprotan navedenoj odredbi, i to unatoč tome što se navedenom direktivom provodi potpuno usklađivanje.