Johnson želi 'nepovratno, ali oprezno' popuštanje mjera

Izrael ne propušta cjepivo u Gazu

 Izrael nije propustio pošiljku s tisuću doza cjepiva protiv covida-19 u Pojas Gaze, palestinsku enklavu s dva milijuna stanovnika u kojoj je na vlasti islamistički pokret Hamas, upozorila je Palestinska samouprava u ponedjeljak navečer.

Palestinska samouprava kojoj je na čelu Mahmud Abas kojemu je sjedište na okupiranoj Zapadnoj obali, počela je početkom veljače program cijepljenja u kojemu su prvi na redu trebali biti medicinski radnici, pošto je, nakon pritiska UN-a i nevladinih organizacija, primio 2000 doza cjepiva od židovske države.

Odmah nakon toga, Palestinska samouprava je iz Rusije dobila 10.000 doza cjepiva Sputnjik V i rekla da će ih podijeliti s Palestincima u Pojasu Gaze koji Izrael zemljopisno razdvaja od Zapadne obale.

U ponedjeljak navečer palestinska ministrica zdravstva rekla je da Izrael ne propušta pošiljku s 2000 doza Sputnjika V koje je njezino ministarstvo poslalo u Pojas Gaze.

Izrael je "u cijelosti odgovoran za tu zlouporabu", rekla je u priopćenju ministrica Mai al-Kaila, istaknuvši da su te doze trebale stići ranije tijekom dana i da su bile namijenjene medicinskom osoblju u Pojasu Gaze.

Ovih dana su izraelski izvori koji su htjeli ostati anonimni, izjavili za AFP da doprema cjepiva u Gazu nije bila tek obična administrativna mjera COGAT-a - izraelskog tijela za civilne operacije na palestinskom teritoriju - već politička odluka koja je možda povezana s pregovorima Izraela i Hamasa.

Glasnogovornica COGAT-a potvrdila je u ponedjeljak navečer za AFP da je Palestinska samouprava predala zahtjev da se 1000 doza preusmjeri u Pojas Gaze, ali "taj zahtjev nije riješen i čeka se politička odluka".

Izrael optužuje Hamas i Islamski džihad, drugi oružani pokret u Pojasu Gaze, da prijete njegovu stanovništvu opetovanim raketiranjem i zapaljivim balonima koje šalju na njegov teritorij.

Boris Johnson želi 'nepovratno, ali oprezno' popuštanje mjera

Britanski premijer Boris Johnson rekao je u ponedjeljak da je za "nepovratno, ali oprezno" popuštanje epidemioloških mjera pošto je ostvario svoj plan da do sredine veljače prvu dozu cjepiva primi 15 milijuna najranjivijih ljudi.

Vlada želi početi popuštati mjere uvedene početkom siječnja i istodobno produljiti ograničenja na granici kako bi zaustavila unošenje novih, otpornijih sojeva koronavirusa. Putnici koji u Englesku dolaze iz zemalja rizičnih u pogledu covida-19 moraju ići u skupu hotelsku karantenu.

Nadu u brzo ukidanje epidemioloških mjera potiče pad broja zaraženih (u ponedjeljak je prijavljeno manje od 10.000 slučajeva, što je najmanji broj od listopada) i broja hospitalizacija te uspjeh u kampanji cijepljenja.

Prije nego u ponedjeljak idućeg tjedna iznese smjernice za postupan povratak u normalu, konzervativni premijer je pozvao sunarodnjake da budu "optimistični, ali i strpljivi".

Ocijenio je da ne treba smanjivati napore jer je broj hospitaliziranih zbog covida-19 i dalje visok, viši nego u travnju 2020. kada je epidemija prvi put bila na vrhuncu.

"Želimo da ovo zatvaranje bude posljednje i da popuštanje bude oprezno, ali nepovratno", rekao je, pazeći da ne iznevjeri očekivanja stanovništva nakon mjeseci više-manje oštrih mjera, ovisno o regiji.

Vlada se nada da će počevši od 8. ožujka postupno otvarati škole, a srednje škole mogle bi se otvoriti nešto kasnije.

Izvor u vladi rekao je, kako prenosi list The Times, da će vlada dopustiti članovima istog kućanstva da od Uskrsa, početkom travnja, zajedno putuju na odmor.

Barovi i restorani otvorit će se u travnju, ali samo na otvorenom. Trebat će pričekati svibanj, pa i kolovoz, da bi ti ugostiteljski objekti mogli primati goste u zatvorenom.

U borbi s epidemijom koja je u Velikoj Britaniji pokosila više od 117.000 ljudi, vlada Borisa Johnsona želi do kraja travnja cijepiti devet skupina stanovništva koje smatra prioritetnima, među kojima su sve osobe starije od 50 godina.

U Britaniji je u ponedjeljak počeo režim obavezne hotelske karantene za putnike iz više desetaka zemalja za koje se drži da su "visoko rizične" u pokušaju da se spriječi širenje novih sojeva koronavirusa.  

Nova zdravstvena politika zahtijeva da se svi britanski državljani i osobe sa stalnim boravištem koje uđu u Englesku iz 33 visoko rizične zemlje moraju 10 dana samoizolirati u obaveznoj karanteni u odobrenim hotelima te obaviti nekoliko testova na covid-19.

Drugim posjetiteljima iz zemalja trenutno na tzv. "crvenoj listi", koja uključuje južnoameričke države, Južnoafričku Republiku i Portugal, trenutno je zabranjen ulazak u Britaniju.

Karantena u trajanju 11 dana stajat će osobu 1750 funti (oko 15.000 kuna) a uključuje prijevoz, hranu, smještaj, sigurnosne troškove kao i osnovne usluge i testiranja.

Nove preporuke HZJZ-a

Nastavno na mjere koje je donio Stožer, a koje su stupile na snagu 15. veljače, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavili su nove preporuke i upute za sprječavanje i suzbijanje širenja bolesti COVID-19: 

- Preporuka za treninge i športsko-rekreativne aktivnosti u zatvorenim športskim objektima
- Preporuke za sprječavanje zaraze COVID-19 u djelatnosti dječjih igraonica i radionica
- Upute za ugostiteljske objekte kojima je dozvoljena priprema i dostava hrane, pića, napitaka i slastica
- Preporuke za rad škola stranih jezika i drugih sličnih oblika edukacije tijekom epidemije koronavirusa (COVID-19).

Više informacija možete pronaći OVJDE.

Korčok se nada da će Slovaci moći ljetovati u Hrvatskoj

Šef slovačke diplomacije Ivan Korčok rekao je u ponedjeljak u prvom radnom posjetu Hrvatskoj na toj funkciji da se nada da će Slovaci moći ljetovati na Jadranu unatoč kompliciranoj epidemiološkoj situaciji i da bi ga veselilo kad bi Hrvati češće dolazili u Slovačku. 

Korčok je istaknuo da je Slovake prošle godine "najviše zanimalo hoće li moći posjetiti Hrvatsku", a uvjeren je da će se ista situacija ove godine ponoviti s obzirom na "trenutačno kompliciranu epidemiološku situaciju". 

- Prerano je obećavati stotinama tisuća slovačkih turista ljeto u Hrvatskoj, ali nadamo se da će na kraju situacija ispasti bolja nego što se sada čini - rekao je slovački ministar. 

Rekao je da Bratislava cijeni hrvatske inicijative za "siguran" boravak stranih turista pri čemu je istaknuo kampanju "Safe stay in Croatia" koju pokreće hrvatsko Ministarstvo turizma i sporta zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom. 

Korčok je pozvao hrvatskog kolegu u posjet Slovačkoj, ali ne samo u Bratislavu. 

- Veselilo bi nas kad bi Hrvati češće dolazili u Slovačku i sigurno će dobro reagirati kad vide tamo svog ministra glavom i bradom - rekao je Korčok. 

Grlić Radman pozdravio je ponovno otvaranje željezničke linije Prag - Brno - Bratislava - Rijeka - Split i vjeruje da će ta linija "pospješiti i olakšati dolazak slovačkih i drugih turista iz srednje Europe na jadransku obalu". 

Šef hrvatske diplomacije zahvalio je Slovačkoj na brzoj pomoći Hrvatskoj nakon potresa u ožujku i u prosincu prošle godine. 

Slovačka je Hrvatskoj donirala 128 kreveta i 200 vreća za spavanje nakon potresa u Zagrebu u ožujku, a dan nakon razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji poslala je 44 grijalice i 120 vreća za spavanje. 

- Vrlo mi je drago što je Slovačka mogla pomoći konkretnom humanitarnom pomoći i to je još jedan dokaz koliko su Slovaci i Hrvati bliski narodi i koliko si želimo u teškim trenucima pomagati - rekao je Korčov. 

Izrazio je Hrvatskoj sućut "zbog velikih materijalnih šteta, ali prije svega zbog gubitka ljudskih života". 

Proširenje EU-a 

Dva su ministra izrazila očekivanje da će se uskoro prevladati "stagnacija" u procesu proširenja.

Grlić Radman izrazio je nadu da će Vijeće postići konsenzus o pregovaračkim okvirima s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i da će se održati međuvladine konferencije s obje zemlje do kraja portugalskog predsjedanja EU-om.

Ministri očekuju skori izvještaj Komisije o provedbi nove metodologije za Crnu Goru i Srbiju "kako bi se prevladala trenutačna stagnacija u procesu proširenja", rekao je Grlić Radman. 

Korčok je rekao da je proširenje EU-a vrlo važno pitanje, pohvalio zemlje za napredak, ali istaknuo da put prema EU-u "nema prečica". 

- Te zemlje imaju još puno posla na području suzbijanja korupcije, vladavine prava i transparentnosti - upozorio je Korčok. 

Šef slovačke diplomacije prošli tjedan je obišao zemlje zapadnog Balkana. Svojim kolegama je rekao da "te promjene koje vode do uspješne integracije u EU ne rade zbog Bruxellesa, već zbog svojih građana, da bi njima omogućili bolji život i bolje funkcioniranje". 

Grlić Radman pozdravio je što je Slovak Miroslav Lajčak izabran za izaslanika EU-a za dijalog Srbije i Kosova.

Ministri su još razgovarali o Bosni i Hercegovini, o slovačkoj manjini u Hrvatskoj i hrvatskoj u Slovačkoj, a Grlić Radman je izrazio zadovoljstvo jer je jedna ulica u Bratislavi dobila ime po gradu Vukovaru. 

Grlić Radman i Korčok brane europski pristup nabavi cjepiva

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman i slovački kolega Ivan Korčok branili su u ponedjeljak u Zagrebu nabavu cjepiva na razini EU-a koja je na meti kritika zbog sporog uvođenja programa cijepljenja protiv koronavirusa. 

- Mislim da je jako dobro što je EU poduzela zajedničke korake za zemlje članice i zajednički nabavlja to cjepivo jer mislim da kad bi Hrvatska i Slovačka krenule na svoju ruku nabavljati cjepivo, ne bi bile toliko uspješne, ne bi imale tako dobru poziciju - rekao je slovački ministar vanjskih poslova koji je u radnom posjetu Hrvatskoj. 

EU je na meti kritika zbog sporog uvođenja programa cijepljenja i zaostaje za procjepljivanjem stanovništva. U Izraelu je više od četvrtine stanovništva, oko 2,5 milijuna cijepljeno drugom dozom, a Velika Britanija prešla je prag od 15 milijuna apliciranih doza. 

Korčok je svjestan da u EU nisu još pristigle očekivane količine cjepiva, ali napominje da je "potražnja jednostavno prevelika, a proizvodne mogućnosti nisu odgovarajuće toj potražnji". 

Slovačkom ministru važnije je jesu li cjepiva odgovarajuće kvalitete i jesu li dobila odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA), nego u kojoj su zemlji proizvedene - Rusiji, Kini ili nekoj trećoj zemlji. 

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je ranije u ponedjeljak da je Rusija spremna dostaviti Hrvatskoj svoje cjepivo Sputnjik V koje je već odobrila Mađarska i time postala prva zemlja u EU-u koja je to učinila prije nego što je ono odobreno na razini EU-a. 

- Sada razmatramo s Hrvatskom agencijom za lijekove (HALMED) što pravno možemo učiniti, poštujući pravnu stečevinu EU-a. Pravilo je zbog sigurnosti javnog zdravlja osigurati filter EMA i jednom kada oni odobre onda je moguće koristiti i ta cjepiva u Hrvatskoj - rekao je Plenković vezano uz nabavu ruskog Sputnjika V. 

Grlić Radman smatra da je "zdravlje građana prioritetno" u procesu nabave cjepiva. 

- Naravno da se mi oslanjamo prije svega na EU, na solidarnost i Europsku komisiju koja je bila nadležna za nabavu cjepiva, načelo pravednosti i jednakosti - rekao je hrvatski ministar. 

Grlić Radman se slaže da "sva cjepiva koja dolaze iz trećih zemalja moraju biti u skladu s propisima EU-a, prije svega EMA-e".

Hrvatski ministar vanjskih poslova rekao je da će se cjepiva najprije čekati od EU-a, ali i da je Hrvatska spremna razgovarati i s drugim zemljama.

Sankcije Rusiji 

Ministri vanjskih poslova EU-a razgovarat će 22. veljače o nametanju sankcija Rusiji kao odgovor na uhićenje Alekseja Navaljnog, žestokog kritičara Kremlja.

Korčok je rekao da žali što se odnosi EU-a i Rusije još od aneksije Krima "više kreću na razini međusobnih sankcija, nego na traženju zajedničkih rješenja i mogućnosti izlaska iz ove situacije". 

Korčok smatra da je važno da EU dogovori zajednički stav prema odnosima s Rusijom koji "trenutačno nisu dobri". 

- Ovisi i o Rusiji hoće li ti odnosi imati oblik suradnje ili konfrontacije - dodao je Korčok. 

- Rusija je prije svega globalni igrač, ona je činjenica, u neposrednom susjedstvu EU-a - rekao je hrvatski ministar i dodao da Rusiju treba imati za partnera, iako postoje neslaganja u brojnim pitanjima.

- Imamo dualni pristup - sankcije da, ali isto tako i dijalog - rekao je Grlić Radman.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov okrivio je Europsku uniju u ponedjeljak za "propast" odnosa između Moskve i Bruxellesa. 

Lavrov je na sastanku sa šefom finske diplomacije Pekkom Haavistom istaknuo da je politička kriza u Ukrajini 2014. godine bila prekretnica u odnosima s blokom, navodeći da su članice EU-a - Njemačka, Francuska i Poljska potkopale mogućnost mira u istočnoj Ukrajini.