Planet je prodisao: Zrak čišći, ali Jadran i dalje zagađujemo

Pandemija korona virusa upozorila je na puno veće probleme, kao što su zagađivanje okoliša, klimatske promjene i mahnito trošenje fosilnih goriva. U manje od četiri mjeseca, otkad se taj virus pojavio pa proširio iz kineskog Wuhana, pročistio se zrak nad najzagađenijim dijelovima Azije, a kasnije i Europe. Prema posljednjim mjerenjima finskog Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), Kinezi su u atmosferu ispustili 25 posto manje ugljičnog dioksida nego u veljači 2019.

Osim toga, količina dušikova dioksida, plina koji stvara efekt staklenika u atmosferi, bila je manja za 42 posto. Datum 22. ožujka, kad su Zagreb pogodili potresi, Indija će zabilježiti jer su u gradovima udisali najčišći zrak u nekoliko desetljeća, prenosi CREA. Pokazale su to i fotografije na kojima je iz magle i smoga provirila i Himalaja, koju dugo nisu mogli vidjeti. 

'Trebamo mijenjati stavove'

- Svi pristupi koji mogu trajno rezultirati u smjeru održivosti idu u tom smjeru da se odgovornije ponašamo prema prirodi i planetu - rekao nam je dr. Vladimir Jelavić iz Instituta za energetiku i zaštitu okoliša Ekonerg. Dodao je kako svi moramo shvatiti da ostavljamo “otisak na okoliš”, i to na način na koji trošimo energiju, kako se hranimo i kako živimo.

- Smanjenje svih gospodarskih aktivnosti vezanih za promet i mobilnost dovelo je do ogromnog pada potrošnje fosilnih goriva u svijetu. To je lijepo vidljivo na području Milana, koji je industrijsko središte i pogođen je epidemijom korona virusa. Na tom se području poboljšala kvaliteta zraka, no tek kasnije će se moći utvrditi kakav će to imati općeniti pozitivni efekt na zdravlje drugih ljudi - kaže Jelavić.

Upozorio je kako tri ili četiri “čista” mjeseca neće imati odraz na globalno zatopljenje te kako će se potrošnja fosilnih goriva početi ubrzo povećavati. Za bolje rezultate, kaže, ljudi trebaju početi mijenjati svoje stavove. Da pozitivnih pomaka u Hrvatskoj ima, govori nam sociolog dr. Dražen Šimleša, koji proučava održivi razvoj i utjecaj ekonomije na okoliš.

- Preko civilne scene pratim domaće male lance opskrbe. Više od 300 posto narasla je potreba ljudi koji žele kupovati lokalnu i zdravu hranu malih proizvođača. Nažalost, mi nemamo razvijen taj sustav koji bi mogao izdržati ovu navalu. Proizvođači i dostavljači sad rade preko svojih kapaciteta - kaže Šimleša i dodaje nam kako je ova kriza pomogla i Hrvatima da shvate kako ne možemo živjeti “kao nojevi” koji se prema okolišu ponašaju kao uzurpatori i siledžije.

More je i dalje zagađeno

- Kad mi utihnemo, priroda procvjeta. Mi, nažalost, i dalje živimo u iluziji da smo odvojeni od prirode - kaže Šimleša. Upozorio je kako ovaj ekstremni događaj nije gotov te da je pitanje kako će se nova normalnost odvijati kod nas i u svijetu. Smatra da ćemo imati novi hibrid normalnog. Dio prirode koji, nažalost, nije osjetio poboljšanje jest more. Potvrdio nam je to na primjeru Jadrana dr. Alen Soldo sa Sveučilišta u Splitu.

- Poljoprivreda nije stala, kanalizacija i dalje završava u moru te možda imamo manju količinu industrijskih otpadnih voda u moru. Mi poboljšanje vidimo u nekim plićim dijelovima Jadrana. Nema toliko prometa, pa se u Veneciji više ne diže mulj, zato je voda bistrija - kaže Soldo. Za opažanja dupina i drugih životinja u dijelovima Jadrana kaže kako to nisu iznimke.

- Oni su stalno tu. Konstantno viđam jato od 10-ak dupina kraj Splita. Utihnule su neke druge vijesti, pa su nam oni došli do izražaja - zaključuje dr. Soldo.