Centar "Rosa" organizirao je okrugli stol o osnaživanju suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratu okupivši predstavnike ministarstava, akademske zajednice i organizacija civilnog društva
'NISU NIKOM REKLE'
Podaci o seksualnom nasilju u Domovinskom ratu: Samo 10 do 15 posto žrtava potražilo pravdu
Procjenjuje se da je svega deset do petnaest posto žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu do sada zatražilo svoja prava, istaknuto je u utorak na skupu na kojemu su razmijenjena iskustva među institucijama oko procesuiranja počinitelja i ostvarivanja prava žrtava tog nasilja.
"To se nasilje dogodilo prije tri desetljeća, no žrtve su još uvijek tu, a puno njih nije do sada nikome reklo što su proživjele", istaknula je na otvorenju okruglog stola aktivistica Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata "Rosa"
Centar "Rosa" organizirao je okrugli stol o osnaživanju suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratu okupivši predstavnike ministarstava, akademske zajednice i organizacija civilnog društva, a sudjelovao je i britanski veleposlanik Simon Thomas.
Pamuković je istaknula prekretnicu koju je donio Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu, donesen 2015. godine, a kojim je poslana poruka da je društvo konačno prepoznalo traumu žrtava silovanih u ratu.
Od 2015., Centar "Rosa" podržao je više od 30 žena, većinom danas starije dobi koje žive u manjim mjestima i do sada nisu nikome progovorile o svojoj traumi.
Pamuković je iznijela podatak da je od 2015. zaprimljeno oko 300 zahtjeva za stjecanjem statusa žrtve seksualnog nasilja u ratu.
UNDP-ova sociološka studija iz 2013., donosi procjenu da bi se broj žrtava težih oblika seksualnog nasilja iz Domovinskog rata mogao kretati između 1500 i 2200. Navedeni podaci ukazuju da je zahtjeve za stjecanje statusa žrtava seksualnog nasilja podnijelo tek oko 10 do 15 posto žrtava, od čega je gotovo trećina zahtjeva odbijena, kaže Pamuković.
Stjecanjem statusa žrtve imaju, uz ostalo, pravo na novčanu naknadu, psihosocijalnu, pravnu i zdravstvenu pomoć, medicinsku rehabilitaciju, smještaj u ustanovi za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji.
"Postoji još dosta mogućnosti za poboljšanje provedbe zakona i dosta izazova jer su neke žrtve u procesu traženja statusa odbijene, te su u postupku žalbe. Naš je cilj da vidimo gdje su moguća poboljšanja kako bi se izašlo u susret žrtvama", poručila je Pamuković.
Ocijenila je i da Hrvatska ima jedinstven zakon o pravim žrtava seksualnog nasilja u ratu, te da svoja iskustva može podijeliti u drugim područjima u svijetu u kojima traju ratni sukobi poput Ukrajine i Gaze.
Iznijela je i podatak da jednu četvrtinu žrtava seksualnog nasilja iz Domovinskog rata, koje su zatražile status, čine muškarci.
Potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga ustvrdila je da u ratu seksualno nasilje nad ženama postaje nastavak etničkog čišćenja drugim sredstvima.
"Žrtve dugo vremena nose psihičke ožiljke kao i potrebu za priznavanjem i prepoznavanjem svojih iskustava", istaknula je.
Poručila je da je društvena odgovornost pružiti podršku ženama koje su proživjele ovo nasilje, omogućiti im pristup medicinskoj skrbi, psihološku podršku, pravnu pomoć i druge resurse da bi mogle nastaviti živjeti.
"U proteklih nekoliko godina napravljeni su važni koraci kako bismo iskorijenili nasilje nad ženama, uvedene su strože kazne za nasilnike i osnaživanje sustava zaštite propisivanjem većih prava žrtava", rekla je potpredsjednica Vlade.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
