Izumili su bacač kojim, uz pomoć drona, ispucavaju sjemenje stabala i tako pošumljavaju Hrvatsku. Sve što država treba dati jest prostor za pošumljavanje, a za sad to su napravile samo dvije općine
PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA
Pošumljavanje dronovima: 'Volim i želim disati, a državu to ne košta ništa'
U osam sati ispalimo između pet i šest tisuća 'bombica'. Pošumimo oko hektar ili dva tla, a ovim dronom dolazimo i na nedostupna područja poput Oklaja koji je opožareno područje, govori Ivan Vidaković, polovica dua AIR RMLD.
On i njegov prijatelj i poslovni partner Milan Domazet dronovima već drugu sezonu pošumljuju Hrvatsku. Mi smo ih uhvatili u Grubišnom Polju gdje sade hrast lužnjak, vrstu koja je domaća na tom području.
POGLEDAJTE VIDEO: Pošumljavanje dronovima
Pokretanje videa...
01:46
- Pa motiv je taj što volim i želim disati, šume su jako bitne i želim da one budu posvuda - govori Milan.
A u pošumljavanje su se bacili zbog Gorana Ladišića i ekipe iz Projekta O2.
- Pristupili su nam i pitali nas želimo li se uključiti, mi smo odmah pristali - objašnjava Milan.
Princip djeluje jako jednostavno, ali u svemu ima puno matematike i inženjerstva. U poslovnom prostoru u Grubišnom Polju inženjer urbanog šumarstva Anđelko Vragović, umirovljeni branitelj Željko i još nekoliko djelatnika proizvode sjemene bombe.
- Još uvijek malo eksperimentiramo sa smjesom, ona dosta ovisi o tome na kojem smo području i koju vrstu sijemo. Ide glina, organsko gnojivo, zemlja, pijesak za mačke, sjeme trave koja prva proklija i zapravo štiti to sjeme stabla od isušivanja i ovčju dlaku koja služi kao vezivo. Stavljamo i repelente, nekad je to čili, nekad laneno ulje. To služi tome da životinje ne pojedu sjeme - govori Anđelko.
Za miješanje je odgovoran Željko (61). Nekoć je radio na kruzeru, a Domovinski rat je proveo u Pumama. Svoj mir je na kraju našao upravo u Grubišnom polju, među sjemenjem.
- Sve osim sjemena stabla ubacim u miješalicu za beton i dobro izmiješam. Zatim to prebacujem u kantu gdje još miješam miješalicom za ljepilo. Sve prebacim u kantu, navučem rukavice i onda od smjese radim kuglice u koje stavljam i sjeme. Te kuglice moraju biti dovoljno male da stanu u cijevi na dronu, a opet dovoljno velike da sjeme ima sve što mu treba. Zatim se suše par dana i spremne su za ispucavanje - objašnjava.
A kad se osuše, predaju ih Milanu i Ivanu.
- Ove godine imamo četiri lokacije u Oklaju i dvije u Grubišnom Polju. Dron nam je svakako prednost jer njime možemo prelaziti kanjone. Imamo lokacije na Oklaju kojima ljudi ne mogu samo tako pristupiti, a opožarene su i treba ih pošumiti. Dronom uštedimo novac i vrijeme jer on obavi posao za desetero ljudi u par sati - govori Milan.
Ivan je odgovorni 'drondžija', odnosno onaj koji dron sa sedam kilograma bombica diže u zrak i ispucava.
- Koštao nas je razvoj drona i bacačice. Ovo je usavršena šesta verzija. U bacačicu stane oko 100 do 110 sjemenih bombica, dignemo ga u zrak i ispucavamo sjemenje onako kako smo mapirali, u drvorede - objašnjava Milan.
Njihova tvrtka je jedina u Hrvatskoj koja ima dozvolu za izbacivanje tereta iz drona i let izvan vidnog polja.
- Ovo je dron velike nosivosti, može nositi 25 kilograma tereta. Mi smo ga sastavili, prilagodili i opremili ga bacačicom koja je naš izum. Dakle naš je i hardver i softver - govori Ivan.
Projekt financiraju kroz suradnje s privatnim tvrtkama koje žele uložiti u pošumljavanje.
- Spajamo ih s lokalnim zajednicama koje ustupaju svoj prostor za šume. Za sad je to općina Promina i ovdje, u Grubišnom Polju. Naša je nada da će se uključiti i drugi, govori Goran Ladišić iz Projekta O2.
Da bi pošumljavanje bilo što uspješnije, treba posijati jako puno sjemena.
- Od svog sjemena, u idealnim uvjetima naraste 40 posto, u kontinentalnoj Hrvatskoj 20 posto, a u Dalmaciji oko deset posto stabala. Vodimo računa o tome da sadimo domicilne vrste, tako da je ovdje to lužnjak, a u Dalmaciji hrast medunac. Dodajemo i još neke vrste kako bi pospješili rast naših šuma. Od prošle godine kad je bila prva sadnja, izbacili smo oko 30.000 bombica, dakle pošumili smo 100.000 metara kvadratnih i prve rezultate očekujemo iduće godine. Po našim izračunima, od toga će nastati jedno šest jako dobrih šuma - objašnjava Ladišić.
Vizija pošumljavanja je nastala u razgovoru između njega i biologa Dušana Jelića. Htjeli su dati svoj doprinos očuvanju jedinog planeta kojeg imamo. Ne namjeravaju stati s pošumljavanjem, jedina prepreka za sad je manjak lokalnih zajednica koje su spremne uključiti se. A sve što trebaju je ustupiti zemljište i pustiti ekologe, biologe i 'drondžije' da odrade ostalo. Ne moraju čak ni uložiti novce.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
