Obavijesti

News

Komentari 19

Predsjednica Grabar Kitarović u službenom posjetu Portugalu

Predsjednica Grabar Kitarović u službenom posjetu Portugalu
1

Vjerujem da će ovaj posjet značiti novu stepenicu u našim odnosima, u zadnjih 25 godina nikada nije bilo niti jednog otvorenog pitanja između Portugala i Hrvatske, rekla je Grabar Kitarović

VIDEO

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja se nalazi u dvodnevnom posjetu Portugalu, susrela se u petak s predsjednikom gradske skupštine Lisabona i tom prigodom istaknula kako su odnosi Hrvatske i Portugala odlični.

„Razgovori koje sam danas imala, i koje ću imati, svjedoče o odličnim političkim odnosima naših zemalja“, rekla je Grabar-Kitarović nakon susreta s Fernandom Medinom, predsjednikom skupštine glavnog grada Portugala.
Od kada je Hrvatska stekla samostalnost, a 1992. uspostavljeni diplomatski odnosi dviju zemalja, ona je prvi hrvatski predsjednik države koji je službeno posjetio Portugal i Lisabon.
„Upravo u ovoj gradskoj vijećnici je održana, za Hrvatsku i tadašnji trenutak, posebno važna izložba Frutos do Mal (plodovi zla). Izložbom Damira Fabijanića su prvi put portugalskoj javnosti predstavljena stradanja Dubrovnika za vrijeme agresije na Hrvatsku“, rekla je Grabar-Kitarović.
Prošle godine je ondje obilježeno 40 godina suradnje i prijateljstva između Zagreba i Lisabona. Glavni hrvatski grad je bio prvi strani grad s kojim je Lisabon potpisao takav sporazum nakon obnove demokracije 1974. Riječ je o suradnji u gospodarstvu, inovacijama, urbanizmu, kulturi i turizmu.
„Vjerujem kako će se plodna kulturna suradnja naših zemalja, predvođena prijateljstvom naših glavnih gradova nastaviti i razvijati“, poručila je hrvatska predsjednica. „Intenzivna kulturna suradnja i promocija Hrvatske nastavljena je 2017. kada su odnosi naše dvije zemlje podignuti na najvišu moguću razinu, prvim posjetom jednog portugalskog predsjednika Hrvatskoj“, dodala je.
U svibnju 2017. u državnom posjetu Hrvatskoj boravio je predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa s kojim se Grabar-Kitarović susrela ranije u petak. Ona je upozorila i na rastuću razmjenu turista posljednjih godina, kao i na suradnju u kulturi ali i gospodarstvu.
„Jedan od najštovanijih svetaca u Hrvata je Sveti Ante koji se rodio u Lisabonu i koji je zaštitnik vašeg grada“, zaključila je predsjednica nakon prvog dana posjete Portugalu, domu za 10 milijuna stanovnika na obali Atlantskog oceana.
U subotu će posjetiti marijansko svetište u Fátimi, gradiću udaljenom stotinjak kilometara sjeverno od Lisabona.

Sastanak s predsjednikom

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se u petak u Lisabonu s portugalskim predsjednikom Marcelom Rebelom de Sousom tijekom kojeg je  najavila produbljivanje gospodarske i obrazovne suradnje dviju zemalja te istaknula kako će jedan od prioriteta Hrvatske ostati proširenje EU-a na zemlje tzv. Zapadnog Balkana.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

"Vjerujem da će ovaj posjet značiti novu stepenicu u našim odnosima, u zadnjih 25 godina nikada nije bilo niti jednog otvorenog pitanja između Portugala i Hrvatske“, rekla je Grabar-Kitarović nakon sastanka.

"Sjećamo se kako je međunarodno priznanje Hrvatske došlo baš u vrijeme portugalskog predsjedanja EU-om“, dodala je.

Interes za jačanje gospodarske suradnje s Portugalom, gdje živi oko 80 hrvatskih državljana, pojačan je nakon što je Hrvatska u ljeto 2013. ušla u Europsku uniju.

Grabar-Kitarović boravi u dvodnevnom posjetu Portugalu nakon što je Rebelo de Sousa u svibnju 2017. bio u državnom posjetu Hrvatskoj.

Vlade dviju zemalja potpisale su sporazum na području jezika, obrazovanja, znanosti, kulture, sporta i mladih za razdoblje od 2018. do 2020.. "Sporazum predstavlja most prema budućnosti“, istaknuo je Rebelo de Sousa.

"Dijelimo europske vrijednosti, odnosi su odlični. Nikakvih problema nije bilo u posljednjih 25 godina. Vjerujemo u vrijednosti zajedništva, ljudske solidarnosti i razvoja“, rekao je predsjednik Portugala.

Grabar-Kitarović i Rebelo de Sousa razgovarali su o aktualnim izazovima s kojima se susreće Europska unija te iznijeli zajedničke pozicije.

"Dvije države nalaze se na suprotnim krajevima Europske unije ali rade u cilju integracije EU-a, njezine snažnije kohezije i daljnje demokratizacije procesa te približavanja EU-a i naših vlada prema građanima. To je jedini način na koji se možemo boriti protiv rastućeg populizma i drugih tendencija koje danas primjećujemo u EU a i koje erodiraju europske vrijednosti“, rekla je hrvatska predsjednica.

Najavila je prioritete Hrvatske kada službeni Zagreb u prvoj polovici 2020. preuzme predsjedanje Europskom unijom.

"Kada je riječ o financiranju i europskim fondovima Hrvatska se zalaže za zadržavanje tradicionalnih fondova poput fonda za poljoprivredu i kohezijskog fonda koji omogućuju našim državama dosezanje jednakog razvoja. U konačnici cilj mora biti brisanje granica koje se još vide u Europi kroz životni standard, gospodarski razvoj i izgradnju infrastrukture posebno u našim državama koje nisu uživale demokraciju i tržišno gospodarstvo“, rekla je.

Kao ostale prioritete navela je gospodarski rast i zapošljavanje, napose mladih, povezivanje u području transporta, energetike i sigurnosti te proširenje EU.

"Nastavit ćemo s praksom održavanja summita s državama tzv. Zapadnog Balkana kako bi smo osigurali njihov napredak na putu u članstvo EU-a“, poručila je predsjednica.

U petak je u Lisabonu organiziran i portugalsko-hrvatski gospodarski forum za kojeg vjeruje da će otvoriti prostor za novu suradnju od brodogradnje do visoke tehnologije. Portugal je jedna od rijetkih zemalja s kojom Hrvatska ima trgovinski suficit, odnosno više izvozi nego uvozi.

Grabar-Kitarović će se u petak popodne sastati i s predsjednikom portugalske vlade Antóniom Luísom Santosom da Costom te s predsjednikom parlamenta Eduardom Ferrom Rodriguesom.

Susretom s gradonačelnikom Lisabona Fernandom Medinom te s članovima Gradskog vijeća predsjednica Grabar-Kitarović završit će prvi dan posjeta Portugalu, a u subotu će  posjetiti svetište u Fátimi.

Posjet hrvatske predsjednice započeo je svečanim dočekom na  trgu Praça do Império od kuda su se nekada otiskivali jedrenjaci na prekooceanska putovanja u „novi svijet“. Pored obližnjeg pristaništa više stotina građana na jakom suncu promatralo je rukovanje dvoje predsjednika. Posjet je nastavljen u katedrali polaganjem vijenca na grob pjesnika Luísa de Camõesa, jednog od najvećih portugalskih književnika. Nakon toga je održan bilateralni sastanak službenih izaslanstava Hrvatske i Portugala.

Hrvatske kompanije traže poslove u Lisabonu

U Portugalu, jednoj od rijetkih zemalja u koju Hrvatska više izvozi nego uvozi, održan je u petak portugalsko-hrvatski gospodarski forum na kojem oko stotinjak hrvatskih i portugalskih tvrtki razgovaralo o međusobnoj suradnji i mogućim zajedničkim poslovima u bivšim portugalskim kolonijama.

Gospodarstvenici dviju zemalja sastali su se u Lisabonu tijekom posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović toj državi na obali Atlantskog oceana.

"Hrvatska i Portugal imaju odlične odnose na političkom planu, a cilj ove posjete je da se ta odlična suradnja preslika i na gospodarstvo. S obzirom na nisku robnu razmjenu od nešto više od 85 milijuna eura, jedini smjer u kojemu možemo ići jest prema gore i zato smo danas tu“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), Luka Burilović.

U 2017. je obujam robne razmjene s Portugalom iznosio 85,3 milijuna eura što je 14-postotni rast u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci HGK-a.

Hrvatska je izvezla proizvode za 57,9 milijuna eura a uvezla robe vrijedne 27,4 milijuna eura čime je ta zemlja jedna od rijetkih država s kojom Hrvatska ima trgovinski suficit.

Hrvatska uglavnom izvozi proizvode od kože, čarape, lijekove i strojeve za obradu gume i plastike, a glavni uvozni proizvodi iz Portugala su nepremazani papir i karton, gume te svinjsko meso.

"Naše dvije zemlje nemaju dovoljno razvijene gospodarske odnose. No, uz postojeće potencijale možemo biti komplementarni, međusobno se nadopunjavati i surađivati na trećim tržištima. Primjerice Portugal za Hrvatsku može biti vrata prema zemljama portugalskog govornog područja, a Hrvatska za Portugal vrata u jugoistočnu Europu“, poručila je Grabar-Kitarović.

Portugal i Hrvatska, koje je posljednjih godina pogodila gospodarska kriza, u vrhu su EU-a po stopi nezaposlenosti zajedno s Grčkom, Španjolskom i Ciprom.

Branimir Ružojčić iz pulske tvrtke Tema koja se specijalizirala za električni pogon brodova kaže kako oni već godinama posluju na globalnom pa tako i portugalskom tržištu.

"Portugalski poslovni partneri traže korektnost i profesionalnost, vrlo su otvoreni, imaju taj primorski mentalitet, ali su vrlo korektni po pitanju narudžbi i plaćanja. Obrazovani su i tehnički potkovani, tako da nikakvih problema u uspostavljanju poslovnih odnosa nismo imali. Naš prvi kontakt s kupcem u Portugalu je bio prije tri godine, a u zadnjih godinu dana smo realizirali isporuku četiri sustava što je dosta značajno jer se radi o putničkim brodovima od preko dvadeset metara“, izjavio je Ružojčić.

Dario Marenić iz tvrtke Elda, proizvođača tekućina za električne cigarete, naglasio je kako su na portugalskom tržištu prisutni preko pet godina i da očekuju povećanje udjela na njemu. "Cilj nam je iskoristiti dobre veze naših portugalskih partnera sa njihovim bivšim kolonijama, uključujući i Brazil, kako bi se dodatno izvozno proširili“, kaže je Marenić.

Iz HGK-a poručuju da potencijal za jačanje suradnje postoji na području trgovine sirovinama, poluproizvodima i proizvodima u drvnoj industriji, petrokemiji i elektroindustriji.

"Portugal je zainteresiran za ulaganja u hrvatski turizam i turistički marketing, izgradnju golf terena i turističke infrastrukture. Graditeljstvo, izgradnja sustava za korištenje prirodnih izvora energije i sektor zaštite okoliša također su od interesa za ulaganja u Hrvatsku, a valja spomenuti i mogućnosti suradnje u joint venture projektima u području graditeljstva i infrastrukturnih projekata u bivšim portugalskim afričkim kolonijama i jugoistočnoj Europi“, priopćio je HGK.

Srđan Javorčić iz splitske tvrtke CiO Nekretnine kaže da je poslovni forum bio vrlo uspješan, s velikim brojem portugalskih tvrtki koje su pokazale interes za hrvatsko tržište. "Mi smo fokusirani na ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj, u izradu novih turističkih kompleksa, pretežito hotelijerstvo. Od portugalskih kompanija smo dobili jako pozitivne reakcije, pozvali smo ih kod nas i nadam se da ćemo u sljedećem razdoblju zaključiti i neke konkretne dogovore“, dodao je.

U agenciji Alan, pak, nadaju se prodaji oružja Portugalcima. "S obzirom da je ovo naš prvi ovakav nastup, iznimno sam zadovoljan. Predstavili smo hrvatsku obrambenu industriju i naše proizvode. S obzirom da su obje zemlje u NATO-u i EU-u, očekivanja su nam vrlo velika. Portugalcima su najzanimljivije naše jurišne puške, pištolji, kacige i druga zaštitna oprema. Vrlo sam optimističan po pitanju buduće suradnje“, kazao je Milan Knežević, član uprave agencije Alan.

Gospodarska delegacija je u sklopu službenog posjeta predsjednice Grabar-Kitarović posjetila luku Lisabon, jednu od najprometnijih kontejnerskih luka na europskoj atlantskoj obali, poduzetnički inkubator StartUp Portugal, vinariju Bacalhôa – Vinhos de Portugal te tvrtku Navigator, najvećeg svjetskog proizvođača papira.

 

 

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 19
VIDEO

Pljušte reakcije na Ustavni sud. Oglasili se Bartulica, Grbin...
POSTIZBORNI PREGOVORI

Pljušte reakcije na Ustavni sud. Oglasili se Bartulica, Grbin...

Nakon održanih parlamentarnih izbora stanje je ovakvo - HDZ 61 mandat, Rijeke pravde 42, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, NPS 2, IDS 2, Fokus 1

Washington je za plan Izraela o napadu na Iran doznao u zadnji trenutak: 'Proračunata osveta'
IZ MINUTE U MINUTU

Washington je za plan Izraela o napadu na Iran doznao u zadnji trenutak: 'Proračunata osveta'

Iran je bio u stanju pripravnosti nakon što je Izrael rekao da će odgovoriti na iranski napad na njega u subotu navečer
Milanović gubi šansu sastaviti  Vladu. Je li Mostova odluka i treći puta spasila vlast HDZ-u?
ANALIZA GRMOJINA ISTUPA

Milanović gubi šansu sastaviti Vladu. Je li Mostova odluka i treći puta spasila vlast HDZ-u?

Opcija  s 57 zastupnika u kojoj se "čeka" Most je dakle otpala. Ako bi se svih 13 zastupnika Domovinskog pokreta priključilo toj koaliciji, dolazimo do brojke 70. Ali onda iz nje otpadaju i Možemo i troje zastupnika SDSS-a