Premijer predstavio izvješće pa ušao u raspravu s Pernarom

Premijer Andrej Plenković u Saboru je predstavio izvješće sa sastanka Europskog vijeća koji se održao prošlog tjedna, 20. i 21. listopada u Bruxellesu. Istaknuo je kako mu je namjera nakon svakog sastanka dolaziti u Sabor i na plenarnoj sjednici podnositi izvješće.

- Glavne teme ovog sastanka bile su migracije, vanjski odnosi, prije svega odnosi EU i Rusije, trgovinska pitanja te ostala globalna i ekonomska pitanja. Sve su to pitanja koja su od velikog interesa za Hrvatsku, posebno potanje migracija. Slovačko je predsjedništvo kao prioritete za predstojeće razdoblje naglasilo operacionalizaciju europske granične i obalne straže, provođenje sustavnih provjera na vanjskim granicama i svojevrsni povratak schengenskom sustavu. Europska granična i obalna straža uspostavljena je formalno prije otprilike mjesec dana te je cilj uložiti maksimalne napore da bi njen kapacitet dosegao svoju puninu do kraja godine. Dakle, to je namjera Europskoga vijeća - rekao je Plenković.

Istaknuo je kako će u djelovanju europske granične i obalne straže sudjelovati i naši pripadnici, osobito pripadnici MUP- a.

- Glavni dio rasprave tijekom sastanka Europskoga vijeća odnosio se na trenutni snažan migracijski pritisak koji je i dalje prisutan na sredozemnoj ruti te je glavnina dijaloga vođena od strane izravno pogođenih zemalja, dakle prije svega je tu riječ o Italiji i drugim sredozemnim državama. Bitan aspekt je sigurnosna dimenzija te u tom kontekstu potreban sustav provjera na vanjskih granicama EU. Kad je riječ o Hrvatskoj, mi kontinuirano dajemo doprinos operacijama Frontexa te pružamo potporu državama na tzv. istočno- mediteranskoj ili zapadno-balkanskoj ruti, dakle onima u EU i onima koji su izvan EU i nastavit ćemo aktivno pridonositi radu nove agencije i u pogledu ljudstva i u pogledu tehnike- rekao je.

Rekao je kako su se članice Vijeća usuglasile da je sprječavanje nezakonitih migracija i vraćanje nezakonitih migranata ključno za funkcioniranje EU. Rasprava se vodila također i oko razumijevanja koncepta europske solidarnosti.

Određene zemlje i dalje zagovaraju pristup na temeljima tzv. fleksibilne solidarnosti. One smatraju da EU članice mogu najbolje pridonijeti na dobrovoljnoj osnovi i na temelju vlastitih kapaciteta rješavanju trenutne izbjegličko migracijske krize u odnosu na koncept koji je utvrđen u najvećoj mjeri prošle godine- rekao je dodavši kako su se države članice usuglasile da postoji veliki napredak u identifikaciji i registraciji neregularnih migranata, ali da još nema adekvatne kontrole na vanjskih granicama. Stoga će kontrole na unutarnjim granicama zadržati u narednom razdoblju Austrija, Njemačka, Danska, Švedska i jedna ne članica EU, ali članica Schengena, a to je Norveška. 

- Pravi rizici imigracija i ovog izbjegličkog vala tzv. nefunkcionalne države u kojima iz niza političkih sigurnosnih razloga, gospodarskih, financijskih, siromaštva, ratova, unutarnjih sukoba sustavi jednostavno ne funkcioniraju dovoljno dobro i onda se one prelijevaju na europski kontinent. Stoga je presudno imati sveobuhvatni pristup migracijskoj politici. Migracije će u svakom slučaju ostati još čitav niz mjeseci na dnevnom redu Europskoga vijeća- rekao je.

Na Europskom vijeću govorilo se i o trgovinskoj politici i njenom utjecaju na gospodarski rast i zaposlenost.

Smatramo da je sporazum sa Kanadom jedna prigoda koja će povećati poslovne mogućnosti i za europska poduzeća u Kanadi, a samim time i za hrvatska poduzeća ukidanjem ili snižavanjem carina. CETA bi trebala donijeti opipljive koristi europskim potrošačima i poduzećima i to u većini slučajeva odmah nakon stupanja na snagu. Tim će se europskim, pa i hrvatskim poduzećima osobito onim manjima omogućiti bolje tržišne prilike, dok bi europski izvoznici mogli uštedjeti stotine milijuna eura godišnje. Kada Kanada stupi s porezom na snagu, ukinula bi carine u vrijednosti od 400 milijuna eura na robu podrijetlom iz EU, a na kraju prijelaznih razdoblja za ukidanje carina ta će brojka narasti na 590 milijuna eura godišnje. Stoga je Hrvatska dala potporu potpisivanju i privremenoj primjeni sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma sa Kanadom kao i njegovoj što skorijoj ratifikaciji u nacionalnim parlamentima- rekao je Plenković.

Naglasio je kako je stajalište Hrvatske da pravila EU trebaju biti transparentnija, predvidljivija, dostupna malim i srednjim poduzetnicima te brža i učinkovitija u smislu odvraćanja partnera od korištenja dampinga i drugih nepoštenih praksi.

Tema su bili i europski fondovi za strateška ulaganja.

- Fond je nastao kao zajednička inicijativa Europske komisije i Europske bake, kako bi se nadoknadio nedostatak investicija nakon dugotrajne krize. To je okosnica plana za obnovu Europe. U njemu se predviđa 315 milijardi eura ulaganja. Hrvatska je pozdravila taj dosadašnji rad koji je postignut u prvoj godini provedbe plana ulaganja za Europu-istaknuo je Plenković. 

Rekao je i kako se na neformalnoj večeri razgovaralo o Rusiji njezinom odnosu prema Ukrajini, odnosno Krimu. 

- I dalje se radi o tzv. dvostračnom pristupu EU prema Rusiji. Jedan je principijelan, drugi je da vodi računa o Rusiji kao globalnom akteru i u tom smislu postoji naravno dijalog i trgovinski odnosi koji su van restriktivnog režima. Dogovoreno je da se o ovoj temi ponovno raspravlja na Europskom vijeću u prosincu - rekao je i dodao je kako je Hrvatska kvalitetno prihvaćena.

Na Plenkovićevo izlaganje prvi je reagirao Ivan Pernar  i ušao u raspravu s premijerom. 

- Koliko sam ja shvatio, Hrvatska u biti samo radi ono što Bruxelles nalaže i meni je žalosno što Hrvatska nastavlja s politikom sankcija prema Ruskoj Federaciji iako od tih sankcija nema ama baš nikakve koristi već samo ekonomsku štetu čega smo svi svjedoci. Druga stvar, rekli ste da treba poštivati teritorijalni integritet pa su zato Rusi navodno krivi za krizu u istočnoj Ukrajini. Po meni je to pogrešna činjenica jer u istočnoj Ukrajini Rusija nema svoju vojsku niti policiju, niti djeluje tamo. A što se tiče Krima, Krim nije na silu zauzet, to je bila volja naroda, građana Krima. Što se tiče EU, mi smo vidjeli koliko ona poštuje integritet teritorijalni drugih zemalja i vidjeli smo u Afganistanu kako tamo vrši okupaciju već 15 godina u sklopu NATO-a. Isto tako i u Libiji. To je sve jedna strahota i cijela ta izbjeglička kriza je zapravo počela u Bruxellesu i Washingtonu- rekao je Pernar.

Odmah mu je odgovorio Plenković.

- Cijenjeni gospodine Pernar, moram priznati da me jako iznenađuje da jedan hrvatski zastupnik ima ovakvu retoriku i ovakve stavove o tako kapitalnim, bitnim pitanjima kao što je odnos prema Rusiji i situaciji u Ukrajini. Ne znam tko bi to u Hrvatskom saboru nakon iskustva agresije na Hrvatsku 1991. godine mogao sa, iole malo boljom informiranosti od ove vaše, zauzimati ovakva stajališta kada je riječ o kršenju međunarodnoga prava, kada je riječ o nepoštivanju bilateralnih sporazuma i kada je riječ o aneksiji teritorija druge zemlje. Da se ovakva retorika koju vi sada govorite ovdje, poštovani kolega Pernar, primjenjivala na RH onda mi danas ne bi imali 56 tisuća kvadratnih kilometara, onda dijelovi RH koji su danas integralni dio našega teritorija vrlo vjerojatno ne bi bili dio našega teritorija- rekao je Plenković.