Preporuke: Dajte im kistove i glinu za razvoj inteligencije

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Obožavam modeliranje glinom. Upravo izrađujem cvijet. Radionica me nekako ispunjava, zabavljam se, i osjećam se korisno jer radimo nešto svojim rukama, kazala je Lucija Zorić (9), učenica 3. razreda OŠ Draganić, jedna od 700 djece koja su tijekom proteklog tjedna stvarala mala umjetnička djela s akademskim umjetnicima na 42. ZILIK-u, tradicionalnoj Zimskoj likovnoj koloniji u Dječjem domu “Vladimir Nazor” u Karlovcu.

Likovna kolonija ove forme jedinstvena je u Hrvatskoj. Provodi se u aktivnom radu djece i akademskih umjetnika kroz radionice različitih likovnih tehnika. Uz djecu iz Doma domaćina, na radionicama su sudjelovali njihovi brojni prijatelji iz ostalih domova Hrvatske, kao i djeca karlovačkih osnovnih i srednjih škola, vrtića te ostalih institucija. Tijekom pet dana okušali su se u tehnici kolaža, akvarela, stripa, modeliranja u glini i akriliku. Maštom i talentom iznenadili su mnoge.

- Kroz različite likovne tehnike djeca dokazuju sami sebe, a potom se dokazuju i drugima. Upravo kreativno izražavanje djecu potiče na veće samopouzdanje. Druže se i zabavljaju, a rad ih veseli. Pomažu jedni drugima, sklapaju se nova poznanstva, nove ljubavi. Na radionicama ne možete vidjeti tužno i neraspoloženo dijete jer u toj veseloj i prijateljskoj atmosferi sve funkcionira. Osim velike materijalne vrijednosti, na radionicama se stvara nemjerljiva vrijednost interakcije institucionalizirane djece i ona koja to nisu – kazala je Maja Vučinić Knežević, ravnateljica Dječjeg doma “Vladimir Nazor”.

Dodaje da upravo na radionicama djeca imaju priliku razvijati međusobnu interakciju i socijalizacijske vještine, čime su i jedni i drugi na dobitku.

- Naša djeca razbijaju predrasude koje postoje prema institucijama kao takvima i ovdje stječu mnoge prijatelje. Mnogi se ulaskom u naš dom iznenade toplinom, obiteljskim i prijateljskim međusobnim odnosom, jer to ne očekuju zbog iskrivljenog dojma o institucijama. A posebnoj toplini doprinose upravo i djela akademskih umjetnika nastala na ZILIK-u, koja su svakodnevno u prostoru među djecom – rekla je ravnateljica i napomenula da kao i ostali, njihov dom kroči prema deinstitucionalizaciji djece, koja se provodi prema masterplanu nadležnog ministarstva, te već sad veći broj njihove djece koristi poludnevni boravak u domu. Oduševljen je i kipar Mile Blažević, voditelj radionice modeliranja u glini.

- Prvi put sam ovdje. Atmosfera je odlična, obiteljska i svi su vrlo angažirani. Djeca iznenađuju – kazao je Mile Blažević o svojim dojmovima vezanim uz sudjelovanje u radu kolonije.

Tijekom godina dom je stekao zavidnu kolekciju umjetnina jer svaki akademski umjetnik djela koja stvori na ZILIK-u daruje domu i ona ostaju u njegovu stalnom fundusu. Brojne umjetnine izložene su na više od šezdeset lokacija u Karlovcu i Hrvatskoj. Poslije ZILIK-a radovi nastali na radionicama mogu se razgledati na zajedničkoj izložbi, a u planu je i otvaranje prostora za stalni izložbeni postav radova s likovne kolonije.

Upravo na nedostatak kreativnosti, ne samo u sklopu umjetničkih predmeta nego baš svih, upozorava i Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Na cijeli problem je upozorio tijekom predstavljanja plana za novi kurikulum na kojem ekspertna skupina danas počinje raditi. Pitao je jesu li ostavili mjesta za kreativnost?

Voditelj tima Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja objasnio je kako će otvoriti vrata za 300 stručnjaka iz svih područja - ponajviše onih koji rade svakodnevno s djecom - nastavnika i ravnatelja.

- Želimo li biti konkurentno društvo koje stvara visoku dodanu vrijednost, zdravu ekonomiju, održivi razvoj i relevantan kulturni identitet u globalnom okruženju, nužno je kroz obrazovanje poticati kreativnost, kulturu inovativnosti, kritičku svijest, ali i konkurentnu globalnu komunikaciju. Takav kreativni i komunikacijski resurs odnosi se i na buduće inženjere, i na umjetnike, i na medicinare i sve ostale. Hrvatska nedostatak stvaranja dodane vrijednosti i inovativne konkurentnosti kontinuirano nadoknađuje ili prodajom resursa ili zaduživanjem.

Vrijeme je da se oslonimo na najvredniji potencijal koji imamo, a to su ljudi, odnosno djeca, koju kroz školu ne smijemo zatvarati u kućice i armirati njihove potencijale. Treba usporedo razvijati i kreativnu grupu predmeta i kreativnost u svim predmetima. Jedino tako će djeca biti sposobna relevantno primijeniti stečena znanja i vještine. Bit će kompetentni. Treba im omogućiti da se igraju, stvaraju i inoviraju i tako šire vlastiti ljudski format. I to kroz direktno iskustvo, ne samo kroz činjenice. Kreativna grupa predmeta omogućuje projektnu nastavu već od najranije dobi. Tako se kod djece razvijaju višestruke inteligencije nužne za njihov svakodnevni i budući profesionalni život - smatra Ilić.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.