U posljednja 24 sata zabilježeno je 150 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6280, objavio je Stožer u ponedjeljak. Umrlo je 13 ljudi
STANJE NIJE DOBRO
Presica Stožera: Sve je više ljudi na kisiku, puni se intenzivna
Nakon četiri dana za redom s brojkama iznad 1000 novozaraženih i jučerašnjeg pada, danas smo zabilježili izrazito malo novih slučajeva. Ali treba istaknuti kako je ponedjeljkom uvijek tako zbog smanjenog opsega testiranja vikendom, posebice nedjeljom. Pa smo tako u statistiku upisali još 150 zaraženih , što dovodi do ukupnog broja aktivnih slučajeva u Hrvatskoj 6280. Nažalost, preminulo je još 13 ljudi.
AstraZenecino cjepivo, oko kojeg su se prošlog tjedna lomila koplja, danas je potvrđeno kao sigurno i visoko učinkovito, odnosno da je 79 posto učinkovito protiv korona virusa.
PRATITE UŽIVO
Najmlađa umrla osoba imala je 60 godina i nije imala komorbiditete, dok su svi ostali preminuli imali multiple komorbiditete.
Ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, naglasio je kako nam je broj novozaraženih narastao za 44 posto.
- Trenutna 14-dnevna incidencija je 273,5. Najnižu ima Virovitičko-podravska, gdje iznosi 67,8, a najviša je u Primorsko-goranskoj županiji, gdje iznosi 759,9. Na ljestvici zemalja EU po incidenciji smo na osmom mjestu - istaknuo je.
Došlo je do promjene i unutar EU pa je tako sada Estonija prešla Češku i trenutno ima najvišu incidenciju.
Plan cijepljenja
Do sada smo potrošili 390.657 doza cjepiva i cijepljeno 311.448 ljudi, od čega njih 79.209 s dvije doze. Na pitanje hoće li prosvjetni djelatnici i oni u turističkom sektoru biti u prioritetnoj skupini za cijepljenje, Capak je istaknuo kako će daljnje prioritete odrediti nakon što završi druga faza koja je sada u tijeku, onih starijih od 65 godina i kroničnih bolesnika, a da će se to određivati po gospodarskim elementima.
- Nastavljamo cijepiti po planu. Obzirom da se događa da neke ordinacije liječnika obiteljske medicine dobiju više cjepiva nego što im treba za drugu skupinu, za starije od 65 i kronične bolesnike, oni onda to cjepivo trebaju potrošiti na mlađe osobe s kroničnim bolestima, a nakon toga na bilo koga drugoga da cjepivo ne propadne. Mi smo sada negdje na prvoj trećini druge faze cijepljenja, a kasnije ćemo prioritizirati sve one ostale mlađe, naravno da će tu biti i neki gospodarski elementi za koje mi epidemiolozi ne možemo dogovoriti prioritete, već će se to dogovoriti na razini Stožera - poručio je.
Koliko smo na kraju doza cjepiva naručili?
Na pitanje "šteka" li nam i isporuka Moderninog cjepiva, kao Pfizerovog i AstraZenecinog te koliko smo uopće točno naručili i do sada dobili doza Moderne, Capak je rekao da je naručeno 715.970 plus 93.600 inicijalnih doza, a da se naknadno naručilo još, odnosno više od milijun doza.
- Nakon prvih ugovora smo dodatno naručili još 284.030 i top up 10.000 doza, što je ukupno milijun i 103.000 doza. Do sada smo od Moderne primili 57.600 doza, što uglavnom nešto malo zaostaje prema onom planu koji su obećali za prvi kvartal, kao i Pfizer- rekao je.
Dodatne količine
Do nedavno se govorilo kako smo naručili ukupno 5,6 milijuna doza cjepiva od nekoliko proizvođača, a proteklih dana premijer Andrej Plenković ističe brojku od 8,7 milijuna doza. Na pitanje koliko je kojeg cjepiva još dodatno naručeno od tih tri milijuna doza, Capak je nabrojao točno koliko smo kojeg cjepiva naručili.
- Većina dodatnih doza se odnosi na Pfizer, ali nabrojat ću što sve čini tih 8,7 milijuna doza - dakle, naručili smo 2,7 milijuna doza AstraZenecinog cjepiva, 900.000 Johnson&Johnson, 2 milijuna i 789.926 Pfizera, 1 milijun i 103.600 doza Moderne, 300.000 CureVaca, 894.000 Novavaxa i 50.000 Valneve - rekao je.
Prije tjedan dana, kada je objavljena vijest da bi Novavax također uskoro mogao biti odobren, pitali smo Capaka jesmo li mi naručili njihove doze.
- Europska unije je naručila cjepivo Novavaxa, ne znam točno u kojoj količini, ali u velikoj količini. Hrvatska se odlučila, s obzirom da je isporuka najavljena tek za četvrti kvartal 2021., za jednu manju količinu, koja će biti korigirana ukoliko bude potrebno jer je uvijek moguće te naručene količine mijenjati. U ovom trenutku smo naručili 50.000 doza - rekao nam je prije tjedan dana na presici Stožera.
Dakle, očito nakon niza problema s AstraZenecom, zbog kojih građani odbijaju to cjepivo, Vlada je odlučila naručiti dodatne doze ostalih, posebice Pfizera. Naime, Pfizerovog smo najprije naručili samo u milijun doza, a sada smo, kako je danas rekao Capak, na 2,7 milijuna.
Na pitanje zašto cijene testova variraju od ustanova do ustanova i županija do županija, Capak je istaknuo kako je cijene odredio HZZO, koje ustanove plaćaju na uputnicu - 390 kuna za PCR i 104 za brzi, ali da svaka ustanova u državnom ili županijskom vlasništvu može pojedinačno odrediti cijene.
- Svatko tko dobije uputnicu od liječnika, HZZO-u se naplaćuje ta cijena. Ustanove koje testiraju, a koje su u državnom ili županijskom vlasništvu mogu odrediti tržišnu cijenu za one koji žele platiti svoje testiranje, to je na njihovoj odluci - poručio je Capak. S druge strane, što se tiče privatnih zdravstvenih ustanova, dodao je, one mogu same odrediti cijenu testiranja.
Covid putovnice
Što se tiče Covid putovnica, upitani što će biti s ulaskom onih koji su cijepljeni cjepivom koje nije registrirano u EU te hoće li država sama to odlučivati i općenito s dolaskom svih onih izvan zemalja EU, načelnik Stožera Davor Božinović poručio je da su razgovori o tome tek krenuli.
- Postoji nacrt uredbe za to na razini Europske unije. One su tu da se olakša kretanje, poanta je da se onima koji ulaze u sustav Covid putovnica olakša kretanje, a to znači bržu i efikasniju kontrolu na granicama. Postoji cijeli niz pitanja o kojima se razgovara, a nešto bi jasnija situacija trebala biti do kraja mjeseca. Radi se na pravnom dokumentu i na razmatranju svih stručnih i tehničkih detalja oko izrade potvrdi - istaknuo je dodavši kako je samo za to EU izdvojila 49 milijuna eura.
- Jedno od pitanja oko kojih su neke zemlje izrazile skepsu je da bi u tu interoperabilnost trebala ući samo ona cjepiva koje je odobrila Europska komisija, odnosno EMA. Mi nismo u toj skupini zemalja, no o tome se još vode razgovori. Postoje treće zemlje koje su također cijepile cjepivima koja su odobrena na razini EU i kod njih neće biti nikakav problem - objasnio je Božinović.
Naglasio je kako sve više aviokompanija i onih koje se bave krstarenjem već preventivno u svojim materijalima daju do znanja da će njihove usluge moći koristiti samo cijepljeni putnici.
Poručio je da će se još vidjeti što će u konačnici biti zaključak, no da je Hrvatskoj to kao turističkoj zemlji jako bitno.
- Zemlje koje su turističke, pa i Hrvatska, napravit će sve da zaštite živote i zdravlje onih koji putuju - rekao je.
Na pitanje što će biti s onima koji su se kod nas vodili kao "vjerojatni slučajevi" kada se uvedu te Covid putovnice i hoće li im liječnik moći izdati potvrdu o preboljenju bez potvrđenog pozitivnog nalaza, obzirom da ih se nije testiralo te hoće li oni biti zakinuti u smislu putovanja jer će se morati testirati i predočiti negativan test, a očito je da su preboljeli Covid, Capak je rekao da način na koji je postavljena dijagnoza nema veze s time.
- Ako je postavljena dijagnoza, onda treba dobiti potvrdu od svog liječnika obiteljske medicine - poručio je.
Upitan hoće li se postrožiti mjere, Božinović je rekao da današnji dan nije reprezentativan što se brojka tiče, već da se mora vidjeti što će lokalni i županijski stožeri zaključiti tijekom tjedna.
Ravnateljica Klinike Fran Mihaljević, Alemka Markotić, komentirala je ponovne zaraze nakon preboljene bolesti. Poručila je da treba razlikovati kada je netko prebolio pa se za par mjeseci opet pokazalo da ima simptome i pozitivan nalaz.
- Nema sustavne studije, ali bi se vjerojatno iz podataka laboratorija koji su najviše testirali mogao izvući takav podatak. Ono što se zna je da takvi većinom nisu trebali ponovnu hospitalizaciju - rekla je.
Što se tiče dugog Covida, Markotić je napomenula da se situacija mora sagledati od slučaja do slučaja.
- Pogotovo se to događalo u početku, kad se nije znala točna dinamika razvoja kliničke slike. Neke smo znali poslati doma pa bi onda razvili upalu pluća, a danas znamo da je to normalan tijek bolesti. Jedna od najsvježijih studija, možda i jedina relevantna za sada, objavljena je u Lancetu 17. ožujka, radili su ju Danci, oni su pratili oko 4 milijuna stanovnika koji su više puta testirani u prvom valu i onda opet u drugom valu testiranja. Našli su da općenito u toj ukupnoj populaciji, bez obzira na dob, zaštita je bila oko 79% od ponovnog obolijevanja. Ono što je sigurno važan rezultat i rezultat koji poziva na akciju je da su stariji od 65 godina imali samo 47% zaštite, tako da je zaključak da bi se trebalo docijepiti te osobe, barem one starije od 65 godina jer je visok rizik da se mogu ponovno inficirati. Stariji od 65 godina su više izloženi riziku ponovnog obolijevanja - rekla je.
Raste broj hospitalizacija
Poručila je kako u Splitu raste broj hospitalizacija, kao i u Zaraznoj, ali i u KB Dubrava.
- Dobila sam maloprije analizu, ali se još uvijek ne vidi da je jako pala dob hospitaliziranih, ali mi vidimo da je većina hospitaliziranih između 50 i 60 godina. Primjećujemo da i puno brže punimo intenzivnu, to su primijetili kolege u Splitu. U sedam do deset dana se jako povećao broj ljudi na brzom protoku kisika, to je na korak do respiratora, kao i onih koji su na respiratoru. Pokušat ćemo danas, gledajući te brojeve, napraviti neke projekcije za daljnje razdoblje - objasnila je Markotić.
Capak je dodao kako se prosječna dob umrlih nije puno promijenila, ali da se prosječna dob oboljelih ipak spustila s 49,9 na 42,5 godina.
- Nešto mlađi ljudi sada obolijevaju - rekao je.
Na pitanje koliko je ljudi dobilo Covid i nakon cijepljenja, glavni epidemiolog u Hrvatskoj istaknuo je kako su dobili dojave za nekoliko slučajeva.
- Ali svi oni izjavljuju da su njihovi simptomi blage prirode - rekao je.
Propusnice: 'Nema govora o tome'
Na pitanje hoće li se uvoditi propusnice uoči blagdana, Božinović je rekao da o tome nema govora. Što se mjera tiče, objasnio je, za sada su orijentirane na ciljano gađanje epidemije u županijama u kojima je incidencija veća.
- To jesu ozbiljne mjere, ali sve ovisi o njihovoj provedbi. S jedne strane o osobnoj disciplini, ali i onih koji organiziraju svoje djelatnosti, zato smo krenuli kroz lokalne stožere, ali i inspektorat i policiju u pojačani nadzor u zadnja dva dana. U zadnja dva dana je bilo više od 5800 nadzora, izdano je 32 prekršajna naloga, 120 upozorenja ili vlasnicima objekata ili organizatorima okupljanja - rekao je.
Ponovio je i kako će se ovaj tjedan donijeti revidirani uvjeti na tragu toga da oni koji krše mjere neće moći dobiti naknadu za gubitke u poslovanju.
- To je naš plan kako se nositi s epidemijom u ovoj situaciji. Mislim da je on i realan i racionalan - dodao je naglasivši kako je u ovom trenutku Hrvatska jedina ili jedna od par zemalja u kojima je ugostiteljski sektor otvoren.
- I to je velika stvar za one koji rade u tom sektoru, ali i za građane, koji žele barem dobiti dojam da život teče koliko-toliko normalno. Ali da bismo to sačuvali, svi moraju preuzeti svoj dio odgovornosti i bilo bi bolje kad bi svi, ne samo stožeri i epidemiolozi, nego i oni koji obavljaju poslove i njihovi predstavnici, iskoristili energiju kako bi se svim subjektima u njihovom sektoru zajedničkim snagama objasniti koliko je važno pridržavati se mjera i što je, nažalost, alternativa ukoliko toga nema i ukoliko nam brojevi budu i dalje rasli - poručio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
