Preživjele su ratno silovanje, a danas se moraju boriti za svoja prava: 'Sustav ih zanemaruje'

Iz Centra za žene žrtve rata - ROSA u srijedu su na okruglom stolu upozorili da se i nakon 11 godina od donošenja Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu preživjele osobe suočavaju s brojnim preprekama u ostvarivanju prava. Nedovoljna informiranost, nedostatak institucionalne podrške i senzibiliziranosti, dugotrajni postupci te nedostupnost počinitelja samo su neki od problema, rečeno je na skupu u organizaciji Centra ROSA.

Nela Pamuković iz Centra ROSA rekla je da je pri dodnošenju Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu procijenjeno da ima oko dvije tisuće potencijalnih žrtava, ali da je znatno manje onih kojima je priznat status.

Upozorila je i da se mjesečne naknade nisu mijenjale od donošenja zakona, kao i da neke od žena žrtava rata, desetljećima nakon toga, tek doznaju za mogućnost podnošenja zahtjeva što je potkrijepila podatkom da im se, nakon ovogodišnje radijske kampanje, javilo sedam novih žena.

Pamuković je stoga istaknula potrebu senzibilnijeg pristupa institucija, kao i uređenja prava djece rođene kao posljedica ratnog seksualnog nasilja.

ATMOSFERA IZ BAROKNOG GRADA FOTO Plava vojska u Varaždinu, a Jerko Leko nakon 24 godine vratio se na 'mjesto zločina'

Odvjetnica Marija Ana Jelavić upozorila je da se učinkovitost Zakona mjeri stvarnim ostvarivanjem prava, a ne samo njihovim propisivanjem, a profesorica s Pravnog fakulteta Maja Munivrana na niske kazne i dugogodišnje zanemarivanje seksualnog nasilja kao ratnog zločina, posebno problematizirajući smanjenje minimalne kazne za silovanje kao ratni zločin s pet na tri godine.

Sutkinja Visokog kaznenog suda Ljiljana Stipišić podsjetila je da je Vrhovni sud 2019. silovanje izričito prepoznao kao ratni zločin, ali i da je položaj žrtve u postupcima često zanemaren. Sutkinja Upravnog suda u Zagrebu Tamara Bogdanović navela je da je pred tim sudom vođeno dvadesetak predmeta, a među njima je bio i slučaj muškarca koji je preživio nasilje te upozorila na teškoće u pronalaženju vještaka.

Predstavnik DORH-a Miroslav Dasović iznio je podatke o 246 žrtava obuhvaćenih predmetima te 11 pravomoćnih i 40 nepravomoćnih odluka te istaknuo nedostupnost počinitelja kao jedan od najvećih problema.

Psihologinja Anita Lauri Korajlija istaknula je pak važnost pristupa koji uvažava traumu i pravo na osobu od povjerenja, a psihologinja Marijana Senjak istaknula je da je "nedovoljno prepoznat" položaj djece rođene kao posljedica ratnog silovanja. 

Kako su naveli iz ROSE, od pet pozvanih ministarstava odazvali su se predstavnici Ministarstva pravosuđa i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, ali ne i oni iz ministarstva hrvatskih branitelja, zdravstva i rada.

ROSA će zaključke i preporuke s okruglog stola uputiti nadležnim ministarstvima i institucijama radi unapređenja provedbe Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, stoji u priopćenju.