Paradoksalno je, kažu stručnjaci, da se u Pravilniku spominju "pasmine iz nekontroliranog uzgoja" iako u nekontroliranom uzgoju ne može biti nikakvih pasmina jer nema rodovnika, tj. dokaza njihova podrijetla
Prijedlog pravilnika o opasnim psima zgrozio stručnjake: Vidite je li i vaš pas 'krvoločna zvijer'?
Ministarstvo poljoprivrede imat će puno posla sa svojim neozbiljno pripremljenim Pravilnikom o opasnim psima, koji je zbog čitavog niza nedorečenosti naišao na silne reakcije u stručnoj javnosti.
Prijedlog Pravilnika koji bi trebao odrediti što je to uopće opasan pas i kako se s opasnim psima postupa, zgrozio je mnoge i naišao na stotine komentara na e-Savjetovanju.
Ponajprije zbog činjenice da se u njemu izrijekom definiraju navodno opasne pasmine "iz nekontroliranog uzgoja", a pri tom se i iznose i definicije nekontroliranog uzgoja koje, na žalost, nemaju uporišta u Zakonu o zaštiti životinja.
Kakve pasmine, kad ih tu nema?!
Paradoksalno je, kažu nam, stručnjaci s kojima smo razgovarali, da se u Pravilniku spominju pasmine iz nekontroliranog uzgoja iako je odavno jasno da jedini relevantan dokaz o pripadnosti nekoj pasmini za pse može biti rodovnik Hrvatskog kinološkog saveza.
Dakle, u nekontroliranom uzgoju, onom bez rodovnica, ne možemo govoriti ni o kakvim pasminama jer nema nikakva dokaza njihova pasminskog porijekla. S druge strane, stručna literatura uopće ne razlikuje manje ili više opasne pasmine, pa tako ni u zakonskim ili podzakonskim aktima ne bi trebalo biti govora o njima.
Problem proizlazi i iz činjenice da postojeći Zakon o zaštiti životinja, na žalost, omogućava da se uzgojem pasa bave i oni koji uzgajaju i lažno oglašavaju pasmine bez rodovnica, ali ta se besmislica ne može ispravljati pravilnikom, već bi trebalo mijenjati i zakon. Velike je reakcije izazvao i prijedlog da se provodi obavezna kastracija ili sterilizacija (predlaže se da se određene "pasmine" kastriraju do 10. mjeseca života), premda su Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska veterinarska komora još prije tri godine o takvim prijedlozima dali mišljenje "da nije stručno opravdano propisivati obveznu sterilizaciju/kastraciju svih pasa koji nisu registrirani za uzgoj na području cijele Republike Hrvatske" te izrijekom naglasili da kastracija ili sterilizacija utječu na "fiziološke i metaboličke procese u organizmu" te da je kod tih životinja "učestalija pojava raznih metaboličkih bolesti".
Ovo je u suprotnosti sa zakonom
Najkonkretnije i najjasnije primjedbe iznio je Retriver klub Hrvatske, iz kojeg su vrlo argumentirano i stručno upozorili da bi Pravilnik, kao podzakonski akt, morao biti u suglasnosti s Ustavom i zakonima, "no više je nego očito da je on u ozbiljnoj koliziji s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o zaštiti životinja, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Kaznenim zakonom.
Tako Pravilnik sadrži definiciju opasnog psa koja je drugačija od definicije iz Zakona o zaštiti životinja". Iz Retriver kluba ističu da u tom Zakonu u članku 4. stavak 1. točka 20. stoji: „opasne životinje su životinje koje zbog neodgovarajućih uvjeta držanja i postupanja s njima mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi i životinja te koje pokazuju napadačko ponašanje prema čovjeku.“
Obzirom je jasno da je pas životinja, nesporno je da ova zakonska odredba definira i što se smatra opasnim psom, zaključuju.
Novi Pravilnik o opasnim psima kasni već dvije godine, a posve je nejasno zašto u njegovu pripremu nisu u većoj mjeri uključeni doista stručni i kvalificirani uzgajivači i članovi više udruga Hrvatskog kinološkog saveza, koji jedini u zemlji uzgajaju u skladu s rigoroznim normama i pravilima Svjetske kinološke organizacije. Upravo među tim uzgajivačima najveće je ogorčenje ovim prijedlogom, u kojem se kao opasna pasmina nalazi čak i naš tornjak, prelijepi pastirski pas koji ne tako davno doživio i puno priznanje Svjetske kinološke organizacije, nakon više desetljeća mukotrpnog rada hrvatskih ali i bosanskohercegovačkih kinologa.
Premda se u popisu opasnih pasmina navodi da su one iz "nekontroliranog uzgoja", dakle bez rodovnica (što je samo po sebi besmislica, jer se o pasmini bez rodovnika ne može govoriti) valja reći da se u uzgoj tornjaka (a tako je slučaj i s nekim rjeđim autohtonim pasminama u drugim zemljama) pod određenim uvjetima i uz stroge preglede mogu uvoditi i jedinke bez rodovnika nakon upisa u Hrvatsku uvjetnu rodovnu knjigu. Kastracija svih tornjaka bez rodovnika, što ovakav prijedlog pravilnika predviđa, spriječila bi moguće proširenja broja jedinki za razmnožavanje tornjaka i kontrolirani razvoj ove pasmine.
Provjerite je li i vaš pas na listi
Nije jasno ni kako će se određivati o kojoj je pasmini riječi ako nema nikakva rodovnika ni dokaza o podrijetlu, no predlagač je svejedno naveo da bi po pravilniku svi vlasnici ovih pasmina mogli biti na listi kao 'potencijalno opasne pasmine.
Pa tako navode da bi svi vlasnici "psa pasmine rotvajler, njemački, belgijski, nizozemski, srednjeazijski i kavkaski ovčar, čehoslovački vučjak, doberman, njemački bokser, argentinska i bordoška doga, tosa, cane corso, engleski mastif, napuljski mastif, tibetski mastif, hovavart, šarplaninac, tornjak, aljaški malamut, sibirski haski, akita, američka akita, brazilska fila, kangal, rodezijski gonič, kanarski pas, crni ruski terijer, američki buli, američki buldog, iz nekontroliranog uzgoja ili križanca navedenih pasmina iz nekontroliranog uzgoja" morali kao preventivnu mjeru osigurati njegovu trajnu sterilizaciju najkasnije po navršavanju dobi od 10 mjeseci”.