Priprema za moderna tržišta: Turska provodi e-revoluciju

Svaki dan u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Možete imati najbolje opremljene učionice i najprestižniju tehnologiju u školama, ali ako nemate učitelje koji se s njom služe bez ikakvog problema, koji su spremni preći na novu razinu obrazovanja, cijeli projekt propada, govori o svojim iskustvima Mustafa Hakan Bücük, direktor odjela istraživanja i razvoja u Ministarstvu nacionalnog obrazovanja Turske, koji je i učitelj. Na predavanju u Zagrebu na konferenciji eSkills for Jobs objasnio je kako će Turska projektom FATIH potpuno modernizirati državne škole, opremiti digitalnom tehnologijom 17 milijuna učenika i studenata te oko milijun nastavnika. Vlada u to ulaže sedam milijardi dolara. S pripremom su počeli 2010. godine, a u idućoj godini trebao bi potpuno zaživjeti.

- Prije su postojale granice među državama. Danas postoji Facebook - pokušao je Hakan najjednostavnije objasniti poticaj s kojim su krenuli u revoluciju školstva.

- Turska ima 80 milijuna ljudi, od toga 45 posto populacije - znači 35 milijuna stanovnika koristi internet, a prosjek je pet sati na dan. Čak 84 posto posjeduje mobitele. Društveni mediji su postali jako bitni. Danas trebamo pristup informacijama i znanju u svakom trenu. Postojeći obrazovni programi jednostavno ne odgovaraju potrebama današnje djece.

Oni koriste drugačiji jezik pa ako želite komunicirati s njima, morate promijeniti obrazovno okružje - nastavlja. Prisjetio se i kako su 90-ih u Turskoj bili sretni s jednim računalom u školi, od 2000. počeli su s informatičkim učionicama, a danas je cilj vrlo jasan.

- U 2023. želimo biti među deset najjačih zemalja na svijetu i postati jedna od najvažnijih ekonomskih sila. Samo predan rad nije dovoljan. Kako bismo ostvarili viziju, moramo ulagati u obrazovanje - govori. No naglašava da to nije projekt samo njegova ministarstva nego cijele zemlje. Morali su pripremiti infrastrukturu kako bi baš svaka škola imala brzi internet.

- Djeca moraju u svakom trenu moći u nekoliko sekundi skinuti neki video ili vježbu za nastavu - kaže. Još jedan korak koji su morali proći je educirati nastavnike koji moraju provoditi plan.

- Učitelji su se možda u početku bojali jer nisu znali koristiti tehnologiju i zato što većina nas svaku promjenu proživljava emocionalno. No sveukupna korist je višestruka.

Osim toga što ćemo obrazovati ljude spremne za budućnost, angažirali smo i pokrenuli cijeli IT sektor u Turskoj koji nas je morao pripremiti za FATIH - kaže. Pohvalio se i kako već sad prodaju svoje izume. Osmislili su ploču 3u1. Ima virtualni dio, bijelu podlogu na kojoj se piše flomićem i tradicionalnu zelenu ploču. Prodali su 5000 primjeraka Velikoj Britaniji. Smatra da bi Hrvatska teško preuzela njihov model jer svaka država mora naći svoj put. Ministar obrazovanja Vedran Mornar najavio je i promjenu kurikuluma koji bi i u hrvatsko školstvo trebao donijeti moderne tehnologije. Ipak, u vrlo malom postotku.

- Strategija je dobro naglasila značaj informacijske tehnologije u obrazovnom sustavu. Ona propisuje da ćemo u 2020. šest posto BDP-a ulagati u obrazovanje. To znači da bi počevši od sad svake godine trebali povećati ulaganja za milijardu kuna. Krenuli smo tako da smo povećali za minus 214 milijuna kuna. To nije realno i u ovoj kroničnoj besparici moramo se snalaziti. Turska ulaže novac koji je sedam mojih godišnjih proračuna. Toliko o tome - smatra Mornar. Dodaje kako bi u pilot projekt e-Škole trebali investirati sljedeće godine barem 2,5 milijarde kuna, a rezervirano je samo 20 milijuna kuna.