Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
88 komentara

Učitelji i nastavnici tvrde: Sve više nas je pod Normabelima...

Agresivni učenici, nezadovoljni roditelji i nesposobni ravnatelji negativno utječu na rad nastavnika i profesora koji zbog stalnog stresa trebaju stručnu pomoć...

Marko Prpić/PIXSELL
Foto: Marko Prpić/PIXSELL
88 komentara

Ne mogu vam opisati pod kakvim sam stresom, i ja i kolegice koje rade sa mnom. Više ne znam što da učinim, na rubu sam i mislim da trebam pomoć psihijatra. U raspored poslova ove sam školske godine dobila i dva prva razreda u jednoj od osnovnih škola. Rad u jednom od ta dva razreda prava je noćna mora. Jedan učenik jako je agresivan. Sjediti na mjestu za njega je nemoguća misija. Uglavnom šeta razredom, a kad ne prima dovoljno pažnje, postaje izrazito agresivan i napada djecu. Kako bih spriječila ozljede, često ga fizički držim za mojim stolom i ne dopuštam mu da ustane sa stolice držeći ga za ruke. Pritom trošim mnogo vlastite snage i često sam gruba jer drugog načina da omogućim kakav takav rad u razredu ne vidim. Ne mogu opisati stres kojem smo izložene mi učiteljice koje radimo s tim razredom. Nakon odrađenog jednog sata u tom razredu, došavši kući danas, nisam mogla doći sebi i malo je nedostajalo da uzmem Normabel, napisala je očajna nastavnica stranog jezika na jednom forumu svojim kolegama...

Njezin je slučaj dobio i medijsku pozornost jer je nastavnica progovorila o ovome baš u vrijeme javne rasprave o novom Pravilniku o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika.

Izmjene su donesene 2013. godine i njima je, između ostalog, ukinuta mjera udaljavanja učenika s nastave. Mnogi su učitelji i profesori bili izričito protiv toga. Pisale su se peticije Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, ali pravilnik je ostao isti.

Nakon godinu dana pitali smo MZOS imaju li informacije o tome imaju li prosvjetni radnici ikakvih problema u provođenju tog pravilnika i dobivaju li primjedbe. Uprava za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu poručila nam je kako nisu dobili nikakve primjedbe, ni od profesora ni od druge strane, odnosno roditelja i učenika.

Puno stresa, a pomoći nema

- Škole su u skladu s propisima dužne provoditi i preventivne programe vezano uz sprečavanje nasilja te da su u svojim školskim kurikulumima i/ili godišnjim planovima i programima iste i planirale - stoji u odgovoru. 

Škola u kojoj je učiteljica stranog jezika bila na rubu psihičkog sloma jer nije mogla održavati nastavu zbog jednog učenika označena je kao jedna od škola koja ima “nultu toleranciju na nasilje”. I tu počinju problemi. Nemogućnost sprečavanja nasilja u razredu za mnoge je učitelje izvor frustracija. Većina se znanstvenika slaže da su najveći izvori stresa za učitelje loši radni uvjeti, nemotivirani učenici, previše administrativnog posla, a premalo neposrednog rada s učenicima, zahtjevni roditelji i sl. Potvrđuje to Majda Rijavec, prof. dr. psihologije na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu, koja je vodila takva istraživanja.

- Učitelji imaju plaće niže od prosjeka svih drugih visokoobrazovanih u Hrvatskoj. U skladu s tim, izvori stresa su i loš socijalno-ekonomski status - kaže Rijavec.

Nekad je učitelj bio pojam za učenike, ali je i za roditelje bio autoritet. Danas to nije tako...

Dodaje da se odnos društva prema učiteljima sve češće preslikava na to kako se roditelji odnose prema njima, a zatim i sama djeca kopiraju takav način ponašanja.

- Promijenile su se vrijednosti u društvu. Nekad je učitelj bio pojam za učenike, ali i za roditelje bio je autoritet. Danas to nije slučaj - kaže Rijavec.

Psihologinja Tanja Dejanović Šagadin kaže kako je važna i promjena odgojnih stilova koja je utjecala na pomicanje fokusa s učenika na učitelja, od kojega učenici, roditelji i cijelo društvo očekuju sve više.

- Pomaknuli smo se od autoritativnog prema permisivnom i više demokratskom stilu odgoja, a to znači da djeca kod kuće imaju sve manje granica. To onda znači da bi ih u školi trebali imati što više, ali to nije slučaj. Učitelji više ne znaju procijeniti gdje mogu povući granicu, a da to svima bude prihvatljivo i učinkovito te to svakako uzrokuje stres - kaže Dejanović Šagadin i dodaje da mnogim učiteljima treba dulji proces prilagodbe. To učenici znaju iskoristiti.

- Jedan od najvećih problema meni čak nije ni administracija koje imamo sve više, pa ni sve manje plaće, nego nedisciplina nekih učenika, njihovo nepoštovanje učitelja, nastavnika, nasilje prema drugoj djeci, uništavanje školske imovine... Svašta si dopuštaju, a nemaju straha ni od čega. Njima ni loše ocjene ni kazne, opomene, ukori i slično ništa ne znače. Uz to, roditelji uvijek stanu na stranu djeteta i optužuju školu da je kriva što je njihovo dijete takvo - rekla nam je mlada učiteljica Kristina. 

Neprihvatljivo nasilje u školama

S kombinacijom tih problema, učenika s problemima u ponašanju i roditelja koji ne žele priznati problem, suočila se učiteljica iz zagrebačke Osnovne škole “Ante Kovačić” u naselju Špansko prije dvije godine. Jedan je devetogodišnjak tukao ostalu djecu u razredu, učiteljicu je vrijeđao, a kad je ona pokušala razgovarati s njegovim ocem, navodno ju je fizički napao. Dječak je na kraju otišao u drugu školu jer roditelji nisu puštali djecu da idu s dječakom u razred. Učiteljica je zbog stresa nekoliko puta bila na bolovanju, a više puta je tražila da škola zaštiti nju i djecu jer nije mogla zaustaviti dječaka i disciplinirati ga.

  Najopasniji period za učitelje i nastavnike je kraj školske godine. Zbog zaključenih ocjena roditelji često krive njih, a ne djecu. Prošle godine u samo dva tjedna u lipnju dva su napada na učitelje zgrozila Hrvatsku. Prvo je otac jedne učenice upao na nastavu te pred svojom kćeri i cijelim razredom izudarao i izvrijeđao nastavnicu, a zatim je udario i ravnatelja škole. Nepuna dva tjedna nakon toga otac jedne učenice fizički je napao nastavnicu u Vrgorcu, a prije toga dolazio joj je pred kuću i prijetio joj. Oba su se incidenta odigrala pred maloljetnom djecom te su nastavnice bile u šoku zbog kojeg su morale potražiti stručnu pomoć.

- Nažalost, u Hrvatskoj se bavimo temom stresa kod učitelja i nastavnika tek nakon što je nekome razbijen nos ili je imenik spaljen. Nema sustavne brige i skrbi za prosvjetne djelatnike. A to nasilje je samo posljedica, a ne uzrok stresa - tvrdi Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u školstvu Preporod. Objašnjava kako postoji više uzroka stresa na radnome mjestu učitelja, a profesionalna oboljenja zaposlenih u školskom sustavu nešto su s čime se u zbornici i u sindikatu suočavaju svaki dan.

Učitelji postaju nesigurni

- Mislim da je svatko od nas u svojoj zbornici vidio kolege koji su razvili neuroze ili čak neka ozbiljnija stanja. No svi se ponašaju kao da toga nema - kaže Stipić.

Objašnjava kako poznaje nastavnicu kojoj su razbili glavu tijekom nastave.

- Ona je morala uzimati medikamente godinama zbog toga, a vjerojatno će ih uzimati do kraja života i svako malo je bila na bolovanju. Nije se više mogla nakon toga posvetiti svojem poslu kao prije. A znam i puno kolega koji su otišli u prijevremenu mirovinu jer se više nisu mogli nositi s pritiskom na poslu ili one koji su bili sretni što je došlo vrijeme da idu u redovitu mirovinu, ali ne zato što im je dosta rada s djecom, nego zato što ne žele prolaziti kroz još neke reforme novog ministra - kaže Stipić, koji je uvjeren da se gomilanjem administrativnih poslova i prenatrpanim nastavnim planom zanemaruje odgojno-obrazovna komponenta.

Također, stalno se donose novi propisi prema kojima učitelji moraju raditi, a koji često otežavaju rad u školi.

- Konstantno mijenjanje pravila rada stvara nesigurne učitelje, a to svakako utječe i na učenike te stvara stres na obje strane, tj. utječe i na učenike - kaže Stipić.

Učitelji su često frustrirani jer ne mogu obavljati svoj posao kako treba.

Prof. dr. Rijavec ipak ističe kako svi ovi problemi u profesiji nisu utjecali na broj zainteresiranih za to zanimanje.

- Istraživanja u Hrvatskoj pokazala su kako većina učitelja doživljava profesiju kao svoj životni poziv i vrlo su motivirani za rad, a najveći izvor zadovoljstva im je uspjeh i napredak učenika - rekla je Rijavec.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje


Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message