Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Oko 45 tisuća tona plastičnog i opasnog otpada ilegalno je odloženo na tri lokacije u Hrvatskoj. Inicijativa Gospić je naš dom na vrijeme o problemu pisala Europskoj Uniji pa se rasprava o tome nije mogla izbjeći
Danas želim govoriti o Gospiću gdje su zakopanni deseci tisuća tona otpada. Građani su čuli za to, ne zato što sustav funkcionira, nego zato što ne funkcionira. Treba prevenirati štetu, a ne nuditi isprike tek nakon što se šteta otkrije - rekla je španjolska zastupnica Laura Ballarín Cereza iz S&D-a.
Nakon nje na pozornicu je stigao Austrijanac Thomas Alexander Waitz iz Zelenih koji je rekao da PFAS-a ima u hrani i da treba jače regulirati pesticide.
- Hrvatska vlada i nadležne institucije poduzimaju sve potrebne korate, pokrenuta je sanacija, a krivci će biti kažnjeni. Europol je upozorio u ovom parlamentu da kriminalci iskorištavaju rupe u granicama. Kako je moguće da otpad pređe toliko granica, da ga nitko ne zaustavi? Europa danas govori o sigurnosti svojih granica, ali siigurnost je i kad znamo gdje je otpad, tko ga je proizveo, i gdje je završio. Kad su ugroženi zdravlje i sigurnost svih nas, narod ne zanima političko prepucavanje nego rješenja - rekla je HDZ-ova Nikolina Brnjac iz EPP-a.
Javio se zastupnik Prebilič.
- Koliko znam, Hrvatska je uvezla puno otpada iako nema kapacitete za preradu otpada. Ne mislite li da ovo sad otvara još slučajeva Gospić - pitao je.
- Kolegice, ne može odgovor na pitanje tko je zakazao biti samo kriminalci. Kriminalci postoje u svakoj državi a oodgovornost države je da ih otkrije i spriječi. Ovdje se radi o tome da su prekršeni ugovori i direktive EU. A o konvencijma da ne govorim - rekla joj je Jerković.
- Upravo zato govorim o prekograničnom kriminalu. Mogli ste čuti kad sam govorila, da je i iz Italije u Španjolsku uvezeno puno otpada, a prošle godine su tu bili i građani iz Grčke - odgovorila je.
- Kolegice Brnjac, i ja sam se pitao kako taj otpad prolazi bez da ga se zaustavi. Ali imamo odgovor: ukinuta je obveza najave otpada tri dana ranije. Da je to bilo na snazi, možda ne bi bilo slučaja Gospić - rekao joj je Bosanac.
Brnjac mu je odgovorila da nije ukinuta kontrola, da sustav postoji.
- Stvar je u tome što su kriminalci unosili krive podatke - rekla je.
Na pozornicu je došla Sunčana Glavak.
- Razumijem zabrinutost građana, no neki danas ovdje žele politički profitirati. Držimo se činjenica: Vlada RH problem rješava. Pokrenuta je sanacija, sredstva su odvojena, ekocid je kazneno djelo. Ne stigmatizirajte poljoprivrednike i stočare iz Like. Proizvodi nisu zatrovani, hrana iz Like je sigurna. Od komisije očekujem jači sustav sljedivosti i bolji sustav praćenja otpada - rekla je Sunčana Glavak.
Pitali su ju misli li da je bolje da se priča općenito, a ne o konkretnom slučaju.
- Znate li gdje je Gospić? Ne znate. E ja znam. Znate li što se događa u Hrvatskoj? Ovaj problem se politizira - odgovorila mu je.
Poštovani kolege, prekogranični prijevoz ilegalnog otpada hrvatski je ali i europski problem, naš odgovor mora biti brži i bolji. Europol mora dobiti specijaliziranu skupinu koja može provoditi istrage i razbijati kriminalne mreže. Drugo, EU mora imati mehanizam za hitnu situaciju, a sanaciju ne smiju plaćati građani nego krivci. Građanima koji pretrpe štetu moramo pružiti pravnu zaštitu i pravo na naknadu. Treba nam bolja kontrola i brža reakcija - rekao je Tomislav Sokol.
- Kolega Sokol, lijepo je čuti vaše preporuke, međutim nekako su zakašnjele i teško da će osloboditi državu od odgovornosti. Međunarodni kriminal ne može biti alibi za nefukncioniranje državnih institucija. Ako vi tu ne vidite političku odgovornost Vlade i premijera, imate čudno poimanje odgovornosti - rekla mu je Romana Jerković.
Sokol joj je odgovorio da postoje rupe na europskoj razini koje treba zatvoriti, a ne koristiti za poentiranje.
- Što se tiče Hrvatske, kolege su već rekli, sanacija je u tijeku i siguran sam da će se problem riješiti. Hrvatski građani itekako imaju pravo na zabrinutost ali siguran sam da će se problem riješiti - odgovorio je Sokol.
Uvaženi kolege, ova rasprava je u početku trebala imati drugačiji naziv, trebala je imati PFAS u naslovu i tema je bila Hrvatska. Međutim, onda se dogodilo pročišćavanje teme. Šteta da jednako tako nije lako pročistiti 37 tisuća tona otpada iz Hrvatske. Bilo bi dobro kad bi se razmišljalo o budućnosti. Otpad je dolazio iz drugih zemalja, Italije i moje Slovenije. Prema podacima iz istrage iz moje zemlje u Gospić je stiglo 15 tisuća tona otpada. Ako pokušavate pronaći dokaze zašto je ovo europski problem, otpad prelazi granice lakše nego politička odgovornost. PFAS je pronađen u blizini naseljenog područja. Hrvatski premijer Plenković govori o panici i histeriji, a PFAS je već u vodi. Problem je nastao kad je netko pitao tko je odgovoran. Da stvar bude još apsurdnija, posao sanacije dobila je hrvatska podružnice slovenske tvrtke koja je zakapala otpad. Možete ukloniti Hrvatsku iz naslova, zakazati raspravu kad svi zastupnici odu doma, ali to neće riješiti problem. Nikola Tesla iz Like je ostavio budućnosti izume, što ćete vi ostaviti? PFAS - zaključila je Irena Joveva iz Renewa.
Nakon nje na pozornicu je došao Gordan Bosanac.
- Ovim kriminalnim ekocidom dovedeno je u diektnu opasnost tisuće građana. Danas naše institucije ne znaju gdje je milijun tona otpada koje su ušle u zemlju. Povjereniče, kako je bilo moguće na nacionalnoj razini deregulirati praćenje otpada, a da je i dalje u skladu s Direktivom? Kako je to moguće - pitao je.
Nakon hrvatskih zastupnika, rasprava je otišla u općem smjeru svih problema, baš kako je i planirano da Gospić ne bude u fokusu.
- Otrov je nešto što ovisi o dozi i danas se traži neznatna molekula, vi ljevice i ekolozi, tražite to i nazivate sve otrovom. To nije ekologija! Branite pesticide, branite preparate koji pomažu našim poljoprivrednicima - rekla je francuska zastupnica Mélanie Disdier.
No Marlena Malag iz Poljeske je vratila raspravu na problem Gospića.
- Zamislimo kamion koji u okrilju noći dolazi na napušteno postrojenje i odloži opasni otpad, nakon čega se u vodi nađe PFASA. To se dogodilo u Hrvatskoj. Pogledajmo sada s druge strane legalnu stranu posla: kriminalac može ostaviti otpad gdje želi, a regulacije, pretjerane regulacije, pritišću male i srednje poduzetnike. Upravo se to događa neujednačemnim zakonskim propisima i pogrešno tumačenim pravilnicama u pojedinim zemljama. Kad poštenje postane preskupo, kriminal cvjeta - rekla je i ispričala kako je poljska vlada uvela jače kontrole kamiona i praćenje, skladištenje s tri godine spustila na jednu.
- Rješimo se suvišnih propisa i nagradimo poštene - zaključila je.
Zaštita zdravlja ljudi nije ni lijeva ni desna, započeo je Karlo Ressler i nastavio:
- Ozbiljna politika rješava problem, a ne širi paniku. Ozbiljna politika rješava sanaciju, a ne koristi svoje građane za svoje planove. Nezakonito odlaganje otpada tiče se baš svake zemlje članice. Nezakonito odlaganje više od 35 tisuća tona opasnog otpada u Varaždinu, Benkovcu i Gospiću, koje je otkriveno uz pomoć Europola, pokazuje koliko je to štetno. Važnmo je reći da se sanacija ne rješava ideologijom, već radom. Građani imaju pravo na istinu, kontinuirani zdravstveni nadzor, a počinitelji moraju zakonski odgovarati. Biramo mjesrenje, transparentnost, sankciju i odgovornost, konkretne mjere, a ne napuniti ih strahom, a onda na tome politički jahati - rekoa je Ressler.
Ovdje valja napomenuti da otpad nije otkrio Europol nego hrvatska policija i Uskok. Europol je institucija koja služi za suradnju s policijama drugih zemalja.
- Postavljanje pitanja nije širenje panike. Kad korupcija, pogodovanje i politička šutnja postanu važniji od građana, onda se stvara panika. Neki sad pokušavaju skrenuti pozuornost na prekograničnu trgovinu otpadom. Da, i to treba istražiti. Ali ovdje je važnije kako je moguće da institucije nisu koristile mehanizme koje imaju? Kako je moguće da je tisuću kamiona uđe u državu i otpad bude zakopan u Gospiću? Samo u tom slučaju barem pet puta prekršeni su temelji ugovori EU. Zakon propisuje da se ilegalno zakopani otpad mora sanirati u roku 30 dana. Što imamo 580 dana nakon uhićenja? Ništa. Kad državne institucije zakažu, tražimo zaštitu od europskih institucija, to je zadnja linija obrane - rekla je Romana Jerković iz SDP-a.
24sata © 2026
