Blokirani su robovi nepoznatih vlasnika: Prodaja duga cvjeta...

Bio sam dužan oko 8000 kuna na Diners kartici. Smanjila su mi se primanja, pa više nisam mogao podmirivati obročnu otplatu duga. A onda su mi se javili iz tvrtke koja je kupila moj dug od Dinersa i navalili su na mene kao komarci, mušice i buhe istovremeno.
Prepričao nam je Z. I. iz Zaboka, čiji je dug na kartici kupila jedna od tvrtki koje utjeruju dugove i koja mu je postala noćna mora.

- Stalno su zvali, nisu birali vrijeme. Nakon dugo naganjanja pristao sam plaćati po 300 kuna, pa su opet navalili da pokušam izdvajati 500 kuna. Nervoza me uhvatila, poklopio sam im slušalicu. I tako u krug, neprestano navaljuju i nešto od mene traže - kaže naš sugovornik.

'Trgovina dugovima jedna je od najunosnijih grana'

On je samo jedan od onih koji su ušli u ralje legalnih otkupljivača dugova od banaka. U Hrvatskoj ih je 30-ak i redovito se radi o običnim tvrtkama. One od banaka otkupljuju loše kredite u prosjeku za 25 posto vrijednosti kredita. Tvrtke postaju novi vjerovnici, koji i dalje utjeruju puni iznos kredita građana sa zateznim kamatama, a da dužnik ni ne zna da je netko od banke preuzeo njegov dug.

- Trgovina dugovima jedna je od najunosnijih privrednih grana u Hrvatskoj. Bez obzira što je država dala mogućnost poreznih olakšica ako banke oproste dugove, one su radije izabrale prodaju dugova, i to po ugovorima koji nisu poznati javnosti - kaže čelnica udruge Blokirani Miriam Kervatin. Nastavlja kako banke i vani imaju ovakve “utjerivače”, ali da tamo banke i dalje ostaju vjerovnici, a utjerivači uzmu 20 posto od utjeranog duga.

- No Hrvatska je dopustila da blokirani postanu robovi nepoznatih vlasnika koje nitko ne kontrolira - rekla je Kervatin. Do ovog izdanja nismo doznali tko kontrolira rad tvrtki koje utjeruju dugove kod nas, to nije HNB, a nije ni Hanfa, kako su nam odgovorili.

'Ovo je top tema, a ne Agrokor'

Bivši ministar financija Boris Lalovac slaže se s Kervatin da više nitko ne kontrolira ove tvrtke.

- Ovo je top tema, a ne Agrokor, koji neće moći vratiti sve dugove, a građane se batina da vrate ono što ne mogu - kaže Lalovac, koji se boji da stanje blokiranih više nitko neće moći kontrolirati kad njihove dugove otkupe nepoznati d.o.o.-i.

Saborski zastupnik Goran Aleksić (Snaga) kaže da nema ništa sporno u tome da banke mogu prodavati loše kredite, ali da bi zakonom trebalo narediti da se dužnicima da pravo prvokupa po istoj cijeni po kojoj bi kredit prodale. Iz Adikko, Zagrebačke i Erste banke priznali su da prodaju nenaplative kredite, ali da pritom nastoje ponuditi dužnicima sve načine da kredit ipak otplate.