Kolinda se pohvalila radom iz 1992. i šokirala Plenkovića

Ponovljajući riječi iz inauguracijskog govora "Vjerujem u te zemljo moja Hrvatska" te ističući da je od međunarodnog priznanja Hrvatske učinjeno puno, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović pozvala je sa nedjeljnog svečanog koncerta kojim je obilježena 25. godišnjica međunarodnog priznanja, da se za domovinu učini puno više. 

"Prva nam je zadaća osigurati ostanak, opstanak i dobrobit naših mladih, da nam ne odlaze diljem svijeta. Doista vjerujem da Hrvatska ima sve preduvjete da bude prosperitetna država u kojoj će ljudi ne samo ostajati već se i vraćati. Imamo slavnu povijesti, geografski prostor, klimatske uvjete, resurse i marljive i dobre ljude, rekla je Grabar Kitarović, pozvavši na gradnju bolje budućnosti.

Najavila je nastavak snažne i asertivne vanjske politike.

"Nastavit ćemo biti dijelom aktivnog predvođača donošenja odluka u EU-u i NATO-u, izgrađivati dobrosusjedske odnose, ali nećemo nikome dopustiti da revidira našu povijest i etiketira državu raznim imenima", poručila je predsjednica iz dvorane Vatroslava Lisinskog. 

Predsjednica se pohvalila radom iz 1992.

Predsjednica je u dugom je nizu pozdrava poseban uputila diplomatima s kojima je surađivala te 1992. godine, kada je Hrvatska međunarodno priznata.

Najprije je odala priznanje prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, čiji su vizija, hrabrost i odlučnost vodili Hrvatsku prema konačnoj pobjedi. Zatim je pozdravila branitelje i njihove obitelji te Vladu nacionalnog jedinstva.

"Pozdravljam svakog hrvatskog diplomata i diplomatkinju s kojima sam imala čast raditi u to vrijeme, koji su se toliko zdušno borili za našu samostalnost i neovisnost. Nisu to bila laka vremena", kazala je Grabar Kitarović.

Kolinda je 1992. godine imala 23 godine i još uvijek je bila studentica engleskog i španjolskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prema njezinoj službenoj biografiji, diplomirala je 1993. godine, kad je počela i raditi u Ministarstvu vanjskih poslova.

Slučajno ili ne, baš u to vrijeme, u publici ju je promatrao profesionalni diplomat Andrej Plenković, aktualni premijer, s prilično začuđenim izrazom lica.

Plenković: Moramo težiti istini o prošlosti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je međunarodno priznanje izboreno zahvaljujući državničkoj i vizionarskoj politici dr. Franje Tuđmana, nemjerljivu doprinosu hrvatskih branitelja te umješnosti hrvatske diplomacije.

"Bez hrabrosti, odvažnosti i žrtve hrvatskih branitelja koji su nam donijeli slobodu ne bi bilo današnje slobodne Hrvatske", naglasio je. 

 Ustvrdio je kako činjenica da je dan međunarodnog priznanja, Hrvatsku priznalo 12 članica tadašnje Europske zajednice,  dovoljno govori da smo uvijek težili usvajanju europskih vrijednosti i željeli biti dio tog civilizacijskog kruga.

"Kao društvo i odgovorni politički dionici društva moramo težiti ostvarenju tri cilja - istini o prošlosti, kroz argumentiranu raspravu rješavati probleme svakodnevnice naše sadašnjosti i graditi konsenzus o razvojnim gospodarskim pitanjima hrvatske budućnosti. Mislim da za to imamo odgovornosti i snage, a priznanje na 15. siječanj neka nam bude poticaj da te ciljeve zajednički i ostvarimo", pozvao je Plenković.

Pred novim odgovornostima i prioritetima

Četvrt stoljeća nakon međunarodnog priznanja, Hrvataka je pred novim odgovornostima i prioritetima, istaknuo je predsjednik Sabora Božo Petrov.  Euroatlantski potpuno integrirana, Hrvatska je danas vjerodostojan, siguran partner, jamac stabilnosti i mira, napose u ovom dijelu Europem, kaže Petrov.

Poručuje kako zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske daje nadu da možemo prijeći „apsolutno“ svaku prepreku.

„U spomen na sve koji su samostalnost platili životom, u čast svih koji su ranjeni, kojima nedostaju njihovi bližnji, stvorimo zemlju kakvu su oni sanjali, prisjetimo se i zaslužnih koji su očuvali nacionalnu ideju kroz vremena koja su bila bremenitija nego danas“, pozvao je predsjednik Sabora.

Svečani koncert u spomen na 15. siječnja 1992. i međunarodno priznanja Hrvatske okupio je brojne sudionike tog prijelomnog vremena, hrvatske branitelje, predstavnike političkog, kulturnog, vjerskog, javnog života, diplomatski zbor. 

U glazbenom programu izvedena su djela hrvatskih skladatelja Jakova Gotovca, Blagoja Berse i Ivana pl. Zajca, a svečani koncert završio je skladbom Moja domovina, jednom od simbola ratnih 90-ih, te vatrometom kod zagrebačkih fontana.

 Prije četvrt stoljeća, 15. siječnja 1992. Hrvatsku je zajedno priznalo svih 12 članica tadašnje Europske zajednice, Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose sa Republikom Hrvatskom.

 U tim danima, Domovinski je rat bio u punom jeku, a gotovo trećina zemlje pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske armije (JNA) i pobunjenih lokalnih Srba. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno nakon šest godina.