News

Komentari 18

'Psi žive u fekalijama i zbog anksioznosti se samoozljeđuju'

Mreža za zaštitu životinja, koju čine 52 udruge, podnijela je prijavu Državnom inspektoratu. U njoj traži nadzor nad poslovanjem skloništa u Puli

Prema dojavama građana, prljave zdjelice, fekalije, goli beton, psi koji se zbog anksioznosti samoozljeđuju, loše odrađene kastracije, pothranjenost i paraziti samo su dio svakodnevice pasa smještenih u sklonište u Puli, a iznimno loše uvjete držanja pasa potvrđuju i fotografije, upozoravaju u Udruzi Prijatelji životinja.

- Zbog toga je Mreža za zaštitu životinja, koju čine 52 udruge za zaštitu životinja, podnijela prijavu Državnom inspektoratu. U njoj traži nadzor nad poslovanjem skloništa, posebno stoga što Veterinarska stanica u Puli, iako je izgubila koncesiju u samoj Puli, ima još desetak sklopljenih ugovora s gradovima i općinama diljem Istre. Mreža za zaštitu životinja pozdravlja odluku Grada Pule da prekine suradnju sa skloništem koje na tako loš način skrbi o životinjama i da pokrene izgradnju vlastitog skloništa - dodali su.

Pokušali smo dobiti komentar od odgovornih u Skloništu za životinje u Puli, međutim, rečeno nam je da cijeli dan imaju sastanke.

Građani spašavaju pse iz pulskog 'šinteraja'

U Udruzi Prijatelji životinja kažu kako ih je tijekom proteklih blagdana razveselila vijest da je Maja Sertić iz Samobora uspjela pronaći dom za čak 14 pasa koji su bili smješteni u pulskom 'šinteraju'.

- Veliko zanimanje javnosti za ovaj altruističan čin mlade žene pomogao je da se jave mnogi koji imaju saznanja o stvarnome stanju u skloništu u Puli, ali i u drugim skloništima u Hrvatskoj koja su financirana od lokalnih zajednica - rekli su u Udruzi.

Maja je tijekom Božića ispraznila sklonište u Puli

Ona je lani u prosincu napravila pravo božićno čudo kada je u 12 dana spasila sve pse iz spomenutog šinteraja u Puli, ukupno njih 14. Potpisala je ugovor da je svim životinjama privremeni skrbnik, a potom ih je u dva navrata izvlačila iz života u tamošnjim groznim uvjetima.

Po prvu grupu je otišla 13. prosinca, a ostatak je spasila tjedan dana kasnije. Svima je pronašla privremene domove i organizirala pokrivanje troškova smještaja, cjepiva te tableta protiv nametnika, a trošak je bio oko 1000 kuna po psu. Kroz cijeli proces je imala pomoć dobrih ljudi kojima je, kaže, neizmjerno zahvalna.

Veći dio pasa je smjestila u Zagreb i okolicu, a manji po Istri. Ona sama je udomila jednog od njih, mladog mješanca Maxa, starog ne više od godinu dana te sada kod kuće ima ukupno pet pasa, a Max je drugi kojeg je udomila iz pulskog šinteraja.

- Početkom prosinca je uginuo moj pas Maro i odlučila sam u njegovu čast spasiti te pse, jer je i on bio udomljen. Željela sam preusmjeriti svoju pažnju i energiju na spašavanje, umjesto na tugovanje. Znam koliko su tamo uvjeti za životinje loši, šinteraj u Puli je na glasu kao jedan od najgorih u Hrvatskoj - ispričala nam je Maja Sertić iz Sambora i dodala kako je odlučila sa svojom pričom izaći u javnost kako bi motivirala druge da spašavaju životinje te da se napokon počnu nadgledati skloništa i u kakvim uvjetima životinje tamo žive.

Nakon što je tijekom blagdana izvukla sve pse iz skloništa u Puli, ubrzo se tamo našlo još nekoliko životinje. Izvukla je još nekoliko njih i pronašla im domove, makar privremene samo da ne bi život provodili u tim izuzetno lošim uvjetima. Ona smatra da bi taj 'šinteraj' trebalo zatvoriti.

- Saznat će se istina. Vrijeme je da se pulsko sklonište zatvori - napisala je na svojem Facebook profilu.

'Nadzor rada skloništa treba biti redovit i temeljit'

- Udruge Mreže za zaštitu životinja krivnju za stanje u pojedinim skloništima vide u nemarnosti lokalnih zajednica koje obilato financiraju privatne tvrtke koje vode skloništa, a da od njih ne traže sve potrebne evidencije, transparentan rad i mogućnost redovite kontrole. Lokalne zajednice za novac građana trebaju od skloništa tražiti jasne izvještaje s fotografijama svakoga psa od dojave, hvatanja, veterinarske obrade, smještaja, oglašavanja, kastracije, cijepljenja do udomljavanja - smatraju u Udruzi Prijatelji životinja.

- Nadzor rada skloništa i uvjeta u njemu od strane lokalne zajednice treba biti redovit i temeljit. Lokalne zajednice imaju odgovornost zahtijevati od skloništa jasne uvjete rada i tražiti kontrolu uvjeta držanja životinja - naglasili su.

Kažu da, iako je Zakon o zaštiti životinja pružio lokalnim zajednicama mogućnost za smanjenje broja napuštenih životinja, a time i financijskih izdataka za njihovo zbrinjavanje, kroz kontrolu mikročipiranja pasa obilaskom svih kućanstava i propisivanjem trajne sterilizacije za pse i mačke, mnoge od njih i dalje ne poduzimaju ništa.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Najčitaniji članci