'Nisam pobjegao, u Belgiji ne tražim azil, nastavljam borbu'

Razvlašteni katalonski čelnik Carles Puigdemont rekao je u utorak u Bruxellesu da nije otišao u Belgiju kako bi tražio politički azil.

On je u Belgiju stigao u ponedjeljak, nakon što mu je Madrid oduzeo ovlasti predsjednika katalonske vlade. Na konferenciji se pojavio s nekolicinom kolega. 

- Želimo izbjeći nasilje. Mir i dijalog uvijek će nam biti prioritet - rekao je Puigdemont i dodao da će dio katalonske vlasti ostati u Kataloniji kako bi nastavio posao te da oni ne odustaju od svog projekta. Na madridsku odluku o izborima 21. prosinca rekao je kako se radi o izazovu koji će prihvatiti punom snagom. 

Istaknuo je da ne pokušava pobjeći od pravosuđa, da su optužbe španjolskih vlasti protiv njega i katalonskog vodstva "neutemeljene".

Središnja vlada u Madridu smijenila je katalonsko vodstvo nakon što su proglasili neovisnost Katalonije. Sve ovlasti katalonskih autonomnih vlasti privremeno je preuzela španjolska vlada do izbora za pokrajinski parlament raspisanih za 21. prosinca.

Puigdemont je rekao da "prihvaća demokratski izazov" izbora 21. prosinca i da će priznati rezultate tih izbora.

Španjolsko tužiteljstvo optužuje Puigdemonta i ostale katalonske čelnike za organiziranje i poticanje pobune i pronevjeru javnih sredstava.

Proglašenje neovisnosti Katalonije nije naišlo na simpatije u Europskoj uniji, koja nastoji sačuvati jedinstvo dok pregovara o izlasku Velike Britanije.
 
Puigdemontom dolazak u Bruxelles mogao bi poljuljati osjetljivu ravnotežu unutar četverostranačke koalicije u Belgiji. Naime, flamanski nacionalisti iz stranke Novi flamanski savez (NVA) ne kriju simpatije prema katalonskim nastojanjima da se odcijepe od Španjolske, što dovodi u nepriliku premijera Charlesa Michela, frankofonog liberala, čija stranka jedina iz frankofonog dijela zemlje sudjeluje u saveznoj vladi.

NVA je u zadnje tri godine otkad sudjeluje u vladi ublažila svoja stajališta o sve većoj samostalnosti Flandrije u zamjenu za provedbu liberalnih reformi. Međutim, s približavanjem izbora 2019. godine, oni bi ponovno mogli zaigrati na kartu odvajanja od Belgije te se stoga potpora katalonskom vodstvo tumači u tom ključu.

S druge strane, frankofoni dio Belgije žestoko se opire podjeli zemlje.