News

Komentari 13

Radovan Fuchs predstavlja novi Zakon o znanosti: Mnogi žele promjene, ali se boje reći

Radovan Fuchs predstavlja novi Zakon o znanosti: Mnogi žele promjene, ali se boje reći

Ministar znanosti i obrazovanja ekskluzivno će predstaviti prijedlog Zakona na 7. konferenciji 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska', 5. travnja u Zagrebačkom inovacijskom centru

Digitalna diploma, pojednostavljen postupak izbora u zvanje i radno mjesto, mogućnost rada do 67. godine na sveučilištu, to su samo neke od novosti koje donosi prijedlog novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nakon više neuspjelih pokušaja da se Zakon osuvremeni, prijedlog ministra Radovana Fuchsa našao se pred predstavnicima visokoobrazovnih i znanstvenih institucija.

Što Zakon donosi, sam ministar znanosti i obrazovanja ekskluzivno će predstaviti na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska", u organizaciji 24sata i partnera, u utorak 5. travnja u ZICER-u.

Za 24sata, Fuchs ističe kako Zakon dodatno ojačava autonomiju sveučilišta, koja sama statutom propisuju svoje unutarnje ustrojstvo.

1. Koje su najvažnije izmjene novog Zakona o znanosti?
Prijedlogom Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti propisuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja i znanosti, osnivanje i djelovanje sveučilišta i fakulteta, postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika te njihova prava i obveze, kao i  kontrola države pri osnivanju novih visokih učilišta.
Mogu Vam istaknuti samo neke novosti koje Zakon donosi. 
Na primjer, autonomija sveučilišta dodatno je ojačana na način da sveučilišta sama statutom propisuju svoje unutarnje ustrojstvo, ali istodobno se sustavno rješava pitanje nadzora nad zakonitošću rada svih tijela sveučilišta jer se dugogodišnjom primjenom važećeg zakona pokazao kao manjkav sustav koji nije u potpunosti uspostavio jasne i transparentne mehanizme kontrole. Zbog toga se, uz ostalo, novim prijedlogom Zakona umjesto Sveučilišnog savjeta uspostavlja Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu s jasno definiranim ovlastima i zadaćama.
Što se tiče zaposlenika, možemo reći da se pojednostavljuje, ubrzava i spaja postupak izbora u zvanje i na radno mjesto te je ostavljen neograničen broj reizbora na radna mjesta, a omogućen je i rad do 67. godine života. 
Propisuju se i osnovna pitanja u vezi s izvođenjem studija te pravima i obvezama studenata pa tako primjerice studenti u redovitome statusu ne mogu biti istodobno u radnome odnosu jer je za studente u radnome odnosu predviđen izvanredni studij, a za studente stručnih studija propisali smo da studenti nakon završetka diplomskoga stručnog studija stječu kvalifikaciju stručni magistar.
Uvodi se i digitalna diploma i obvezno vođenje elektroničkih evidencija u sustavu visokog obrazovanja. Propisali smo i  obveznu javnu objavu doktorskog rada 30 dana prije same obrane. 
Stvara se i jasno propisan model i zakonska mogućnost za okrupnjavanje i restrukturiranje javnih instituta te suradnju instituta s gospodarstvom.
I što je najvažnije, uvodi se financiranje visokog obrazovanja i znanosti temeljeno na rezultatima, što je model koji imaju sva moderna europska sveučilišta i nešto što smo trebali uvesti prije deset i više godina i s čim debelo kasnimo. 


  2. Sa zagrebačkoga Sveučilišta došao je prigovor da se Sveučilištu ovim prijedlogom ukida autonomija i srozava profesionalno dostojanstvo zaposlenika u znanstveno-nastavnim institucijama. Kakav je Vaš odgovor na to?
Mi smo otvoreni za sve konstruktivne prijedloge bez obzira na to od koga oni dolazili i moram reći da smo zaprimili dosta kvalitetnih prijedloga i ideja koje ćemo nakon javne rasprave uvrstiti u Zakon. Tijekom javne rasprave koja će trajati mjesec dana očekujem još kvalitetnih, ali sasvim konkretnih prijedloga za izmjene pojedinih članaka kako bismo ovakve i slične primjedbe konačno u potpunosti otklonili. 
Ali, moramo biti realni, sigurno je da će pojedinci ili skupine biti protiv promjena. Isto tako, veliki dio akademske zajednice, pogotovo oni vrijedni koji se trude i koji imaju odlične rezultate, a koji su bili ucjenjivani, oni koji su proglašeni nepodobnima zbog čega nisu mogli napredovati, oni koji zbog samovolje pojedinih čelnika nisu imali plaću za zvanje u koje su izabrani, svi oni su za promjene, ali ne govore o tome javno jer se boje.  
S druge strane, svi oni koji osjećaju da bi promjenama možda izgubili dio moći, utjecaja, oni će iskoristiti sva sredstva kako do promjena ne bi došlo.
Međutim, ono od čega se ne može odustati je financiranje temeljeno na rezultatima. To je nešto što imaju sva europska sveučilišta, a na to smo se obvezali u Nacionalnome planu oporavka i otpornosti te ako ne ispunimo taj kriterij, nećemo dobiti 7,5 milijardi kuna. 

3. Kako će Zakon ojačati ulogu akademske zajednice i znanosti u našem društvu?
Kad govorimo o Zakonu o visokom obrazovanju i znanosti, u pitanju je javni interes. Visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost imaju status javnog dobra u Republici Hrvatskoj i sustav se mora staviti u funkciju društvenog razvoja, transfera tehnologije i poticanja inovacija kao motora gospodarskog i sveobuhvatnog razvoja Hrvatske. Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine definirala je dugoročnu viziju razvoja Hrvatske i utvrdila strateške ciljeve, među kojima je osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja u cilju zadovoljavanja društvenih i gospodarskih potreba 21. stoljeća.  
Ovaj cilj postići ćemo upravo unaprjeđenjem sustava upravljanja i financiranja visokog obrazovanja modelom cjelovitih programskih ugovora, razvojem sustava za praćenje osoba s diplomom u njihovoj tranziciji prema tržištu rada, osposobljavanjem za dosljedno provođenje pristupa usmjerenog na ishode učenja, usklađivanjem studijskih programa s kretanjima na tržištu rada te daljnjom dodjelom stipendija i subvencioniranjem troškova studija koji će osigurati dostupnost visokog obrazovanja svim skupinama studenata. 
Ovim predloženim tekstom Zakona pojačavamo autonomiju sveučilišta, a to se posebice odnosi na izbor čelnika gdje smo gotovo u potpunosti prepustili samim sveučilištima da odaberu način i pravila kojim izabiru svog čelnika. 
Funkcionalan i kvalitetan sustav visokog obrazovanja i znanosti usklađen sa suvremenim zahtjevima visokoobrazovnog i istraživačkog sektora preduvjet je uspješnog razvoja svake države. Važnost u uspostavi takvog sustava počiva na uvođenju zakonskog okvira koji će, uzevši u obzir europsku dimenziju razvoja sustava znanosti i visokog obrazovanja, istodobno osuvremeniti nacionalni sustav te poticati razvoj društva, inovacije i znanosti.

Sveučilišta moraju biti središnji akteri tzv. „kvadrata znanja“ (obrazovanje, istraživanje, inovacije i društvene usluge). Moramo poticati veću usmjerenost na specijalizirane studijske programe za napredne digitalne vještine i znanja, kibernetičku sigurnost i računalstvo visokih performansi. No, to nikako ne znači da ćemo zanemariti i društveno-humanističku komponentu Sveučilišta. Novi model financiranja utemeljen na sveobuhvatnim programskim ugovorima omogućit će svakom sveučilištu koje se u svojim strateškim dokumentima opredijeli za suradnju s inovativnim gospodarstvom dodatne izvore financiranja i ulaganja za ostvarenje razvojnih ciljeva.

Partneri projekta su Europska komisija, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET, Fina, Erste, KONČAR, Stega tisak i LEAPWISE, a projekt podržavaju ZICER, FOI i FER.

Najčitaniji članci