U povodu 29. obljetnice napada na Petrinju i susjedna mjesta, u tom je gradu u sklopu Dana sjećanja održana komemoracija u spomen na 598 braniteljskih i civilnih žrtava Domovinskog rata.
OBLJETNICA
Ratno stradanje Petrinje: U ratu je izgubilo život 598 građana, a još se ne zna sudbina za njih 89
Tog 16. rujna 1991. godine žestokim je minobacačkim napadom počelo teško stradanje Petrinje i Petrinjaca.
Samo toga dana srpski pobunjenici i JNA zarobili su i strijeljali 17 pripadnika Zbora narodne garde i policije, a četrdesetak ranjenih građana potražilo je pomoć u sisačkoj Općoj bolnici.
U Domovinskom ratu stradalo je ukupno 598 Petrinjaca, od kojih 303 branitelja, a za njih 89 još se ne zna sudbina.
Njima u počast, kod spomenika pukovniku Predragu Matanoviću, njegovim poginulim suborcima i civilnim žrtvama, položeni su vijenci i zapaljene svijeće.
Tom su prigodom u sjećanje na sve petrinjske žrtve, od kojih je najmlađa imala tek osam, a najstarija 99 godina, pročitana sva njihova imena.
Uz članove obitelji poginulih i predstavnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata vijence su položili i svijeće zapalili sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, generali Ivan Mareković i Drago Matanović, petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović i drugi.
Nakon komemoracije župan Žinić je rekao kako je prije 29 godina počelo veliko zlo za petrinjsko područje. "Ni 29 godina kasnije ne mogu shvatiti tko je to mogao napraviti i zašto se to moralo dogoditi. I danas smo došli ovdje s nadom za bolje sutra i vjerujem da je Petrinja grad u kojem se može živjeti", kazao je.
Izrazio je nadu da će se uskoro vratiti veliki broj mladih koji su otišli. Ovdje moram reći da Petrinja nije ostavljena i zaboravljena i da će se uskoro promijeniti slika grada i uvjeti života, poručio je Žinić.
Gradonačelnik Darinko Dumbović zahvalio je svima koji nisu zaboravili žrtve te odali počast braniteljima i članovima obitelji poginulih. Rekao je kako stanovnici Petrinje nisu mogli učiniti i žrtvovati više za stvaranje neovisne Hrvatske. Po stradanju, kako je rekao, Petrinja je drugi grad iza Vukovara.
Zbog toga je postavio pitanje koliko je domovina vratila Petrinji. Zaključio je kako je došao trenutak da se na ovakvoj svečanosti pojave i predsjednici Republike te Vlade, a uz njihov, kako je rekao, ovdje se trebao položiti i vijenac Hrvatskog sabora.
U ime organizatora Dana sjećanja, njegovo mišljenje dijeli i predsjednik Koordinacije udruga iz Domovinskog rata Darko Dumbović, koji je spomenuo da je na petrinjskom području čak osam masovnih grobnica, a nekoliko se lokaliteta još istražuje.
Spomenuo je kako za brojne zločine na području Petrinje još nitko nije odgovarao. Na kraju je izrazio ogorčenje što komemoraciji, koja se održava 26. puta, nikad nije nazočio nitko iz državnog vrha, već samo izaslanici. "Ovih 598 žrtava sigurno zaslužuju da im državna vlast napokon oda dužnu počast", zaključio je Dumbović.
U sklopu svečanosti otvorena je i izložba ratnih fotografija sisačkog fotoreportera Borisa Savića. Sveta misa zadušnica za sve poginule nestale i umrle hrvatske branitelje te civilne žrtve Domovinskog rata održana je u petrinjskoj župnoj crkvi sv. Lovre.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
