News

Komentari 2

'Reformom se gase komore. Iskoristit ćemo sva prava da zaštitimo članove i korisnike'

'Reformom se gase komore. Iskoristit ćemo sva prava da zaštitimo članove i korisnike'

Predstavnici komora koje djeluju u sustavu socijalne skrbi najavile su da će dići i ustavne tužbe pa ići i sve do Međunarodnog suda ukoliko ministar Aladrović ne odustane od reforme kakvu je predložio

Ministar je predstavio set od sedam zakona, koje je struka u javnom savjetovanju pokopala s više od 2400 komentara i kritika. Političkom eutanazijom želi 7000 naših članova pretvoriti u poslušnike. Predložio je u zakonima o stručnim komorama da ne možemo upravljati financijama, birati vodstvo i da ne možemo samostalno odlučivati i donositi odluke, istaknuo je Antun Ilijaš iz Komore socijalnih radnika kritizirajući predloženu reformu socijalne skrbi, a uoči sjednice Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika.

Ilijaš ističe kako se ovime zapravo gase komore, čime će kvaliteta pružanja usluga korisnicima itekako biti narušena. Stoga će na to predstavnici komora koje djeluju u sustavu socijalne skrbi i ukazati resornom ministru Josipu Aladroviću na današnjoj sjednici. Pojasnio je što je točno sporno. 

- Komore žive od članarina i sad moramo svake godine tražiti suglasnost. Ako je ne dobijemo, mi ne možemo naplaćivati članarine. Mi smo u Komori socijalnih radnika čekali godinu i pol suglasnost na Statut. To je gašenje komora. Dakle, za sve naše akte, financijski plan, godišnji plan moramo tražiti suglasnost. Ako ga ne dobijemo, ne možemo ići na Skupštinu, a u Zakonu je i dalje ostala formulacija da su komore neovisna tijela. Ovime one to više nisu - poručuje i dodaje kako gašenjem komora invalidne osobe, osobe u riziku, siromašni gube pravo glasa.

- Jer upravo mi, koji radimo neposredno s korisnicima, itekako dobro znamo koji su problemi i na koji im način možemo pomoći. Nije bilo sluha da se čuje naš glas. Zato danas najavljujemo da ćemo braniti našu struku i korisnike do kraja - istaknuo je Ilijaš naglasivši kako će u tome iskoristiti sva zakonska prava koja imaju.

- Od ustavnih tužbi do Međunarodnog suda da zaštitimo naše interese i interese naših korisnika.  Komore su odgovorne svojim članovima, a ne Ministarstvu. Komore nisu i neće biti poslušnici Ministarstvu - rekao je. 

Andreja Bogdan iz Hrvatske psihološke komore ističe kako se predloženim uopće ne razlikuju komore, koje nemaju jednake potrebe u različitim djelatnostima. 

- Mi jesmo srodne struke, naše djelatnosti su slične, ali potrebe naših članova su bitno drugačije. Psiholozi rade u 60 djelatnosti, praktički nema djelatnosti  u kojima psiholozi nisu zaposleni i regulacija psihološke djelatnosti unutar socijalne skrbi i socijalnog rada zapravo nas deregulira u mnogim drugim područjima. Primjerice, vojni psiholozi su dio Oružanih snaga, znači oni ne rade u socijalnom sustavu, isto tako i psiholozi koji rade u zdravstvu, a Zakon ne prepoznaje različitosti. One su, doduše, doista u nijansama jer smo srodne struke, ali mi nismo ni komore koje jednako dugo trajemo - kaže Bogdan dodajući kako je Hrvatska psihološka komora osnovana 2003. i ima drugačije organizacijske i razvojne potrebe negoli komore koje su osnovane prije godinu, dvije, tri...

-  Ujednačenost zakona kakva sad postoji nije primjerena različitim komorama, dakle svakoj komori ponaosob - kaže. 

U Hrvatskoj postoji oko 40-ak komora, dodaje Ilijaš, a jedino se komore u sustavu socijalne skrbi ovako diskriminiraju da prestaju biti neovisne.

- Za naše korisnike je sama centralizacija sustava, koja je protuustavna, loša. Vrlo jasno je Ustavom rečeno da se to treba raditi u lokalnoj zajednici. Sada se radi na centralizaciji i to je zapravo prva i osnovna sporna točka. Radilo se na zakonima tri godine, a onda se u roku nekoliko mjeseci sve pretumbalo i kopira se mirovinski sustav, koji nije primjenjiv u sustavu socijalne skrbi - rekao je dodavši kako nije u cijeloj Hrvatskoj jednaka situacija, zbog čega će se centralizacijom kvalitetna usluga za korisnike izgubiti. Lokalna zajednica, naglašava, najbolje zna potrebe korisnika. 

- Ne možete reći da je jednaka usluga potrebna u Gospiću, Ludbregu i Dubrovniku i to treba biti vrlo jasno prepoznato u lokalnoj zajednici, da lokalna zajednica ima mogućnost intervenirati i brzo dati uslugu onome kome je potrebna - poručio je. 

Najčitaniji članci