DZS je u petak objavio i podatak da je industrijska proizvodnja u travnju pala 11 posto u odnosu na isto lanjski mjesec, što je njezin najveći pad od lipnja 2009. godine, kada je potonula 13,3 posto
Rekordan pad potrošnje, pala i je industrijska proizvodnja
U Hrvatskoj je u travnju potrošnja u maloprodaji potonula rekordnih 25,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a velik pad zabilježila je i industrijska proizvodnja, što najavljuje oštar pad hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska mora prelomiti
Pokretanje videa...
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u travnju pala 19,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine potonula 25,5 posto.
To je drugi mjesec zaredom kako je potrošnja pod utjecajem koronakrize pala, s obzirom da je u ožujku bila 7 posto manja nego u istom lanjskom mjesecu.
DZS je u petak objavio i podatak da je industrijska proizvodnja u travnju pala 11 posto u odnosu na isto lanjski mjesec, što je njezin najveći pad od lipnja 2009. godine, kada je potonula 13,3 posto.
To je i već šesti mjesec zaredom kako proizvodnja pada.
Oštar pad potrošnje i proizvodnje posljedica je mjera usmjerenih na sprječavanje širenja koronavirusa, koje su stupile na snagu u drugoj polovici ožujka.
To je usporilo rast gospodarstva već u prvom tromjesečju, pa je bruto domaći proizvod (BDP) porastao samo 0,4 posto na godišnjoj razini, najsporije od kraja 2014. godine., pokazali su jutros objavljeni podaci DZS-a.
U drugom tromjesečju očekuje se oštar pad gospodarstva, a potom i recesija, odnosno pad gospodarstva dva tromjesečja zaredom.
U nedavno provedenoj anketi Hine, analitičari u prosjeku u drugom kvartalu očekuju pad BDP-a za 20,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njihove se procjene pada kreću u rasponu od 15 do 25 posto.
To je znatno više od 8,8 posto, dosad najvećeg pada BDP-a, zabilježenog u prvom tromjesečju 2009. godine na početku financijske krize.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni u svibnju blizu nule
Godišnja stopa inflacije u eurozoni spustila se u svibnju blizu nule pod utjecajem oštrog pada cijena energenata, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.
Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), pala je u svibnju na samo 0,1 posto, s travanjskih 0,3 posto, izračunali su europski statističari.
Vlade su u svibnju počele ublažavati ograničenja kojima nastoje suzbiti širenje novog koronavirusa. Putovanja su i dalje drastično smanjena što znači manju potrošnju goriva.
Tako su energenti u mjesecu na izmaku bili čak 12 posto jeftiniji nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U travnju cijene su im na godišnjoj razini pale 9,7 posto.
Najviše su pak u svibnju porasle cijene svježe hrane, za 6,5 posto na godišnjoj razini. U travnju uvećane su 7,6 posto.
Ako se isključi utjecaj promjenjivih cijena energenata i svježe hrane, takozvana temeljna godišnja stopa inflacije bila je u svibnju nepromijenjena u odnosu na travanj i iznosila je 1,1 posto.
Među zemljama eurozone najveći je pad cijena u svibnju na godišnjoj razini bilježila Estonija, za 1,8 posto. Najviše su porasle u Slovačkoj, za dva posto.