Nijemci ne žele cijepiti starije od 65 s AstraZenecinim cjepivom

Francuzi ne žele treći lockdown

Francuska je odlučila u petak da neće uvesti treće zatvaranje i umjesto toga je naredila strože covid kontrole na svojim granicama i pojačanu policijsku akciju protiv onih koji krše policijski sat, a od nedjelje će zabraniti dolaske iz zemalja koje nisu članice EU-a.

Premijer Jean Castex rekao je da javnozdravstvena kriza i dalje izaziva veliku zabrinutost, u vijeme kada je broj mrtvih od posljedica covida-19 u Francuskoj prešao 75.000, što je sedmi najveći broj umrlih u svijetu.

"Znamo da je (zaključavanje) težak udarac. Večeras, gledajući podatke od zadnjih nekoliko dana, mislimo da si još uvijek možemo dati priliku da to izbjegnemo", rekao je Castex.

Govoreći nekon sastanka predsjednika Emmanuela Macrona s ministrima o krizi, Castex je rekao da će od nedjelje biti zabranjeni svi dolasci u Francusku iz zemalja koje nisu u EU-u.

Svi posjetitelji iz EU-a morat će pokazati negativan PCR test.

Premijer je također najavio da će biti zatvoreni trgovački centri koji ne prodaju hranu a čija je površina veća od 20.000 četvornih metara.

Francuska je zabilježila 22.858 potvrđenih slučajeva novozaraženih koronavirusom u petak, tako da ih je sada ukupno 3,15 milijuna.

Smanjena isporuka cjepiva farmaceutskih tvrtki Pfizera i Moderne rezultirala je naglim usporavanjem cijepljenja u Francuskoj.

Grci vratili neke ranije ukinute mjere

Dva tjedna nakon ublažavanja mjera zatvaranja u Grčkoj, vlada je djelomično promijenila stav te najavila da će se već u subotu neke trgovine morati zatvoriti.

Trgovine neesencijalnim namirnicama na koje se mjera odnosi nalaze se u područjima u kojima su zabilježena velika povećanja broja zaraženih, uključujući i Atiku, regiju koja obuhvaća i glavni grad, Atenu.

Međutim, trgovinama će i dalje biti dopušteno da prodaju proizvode, i to tako da kupci mogu online ili telefonski naručiti proizvod, a onda ga pokupiti na ulazu u trgovinu.

Vlada se uglavnom drži plana da u cijelosti diljem države otvori škole. 

No u visokoriskantnim područjima bit će dopušteno osnovnoškolcima da se vrate u škole, dok će srednjoškolci nastaviti učiti na daljinu, u petak je najavio vladin stožer za koronavirus.

Vrtići i osnovna škola za niže razrede otvoreni su već dva tjedna.

Broj zaraženih koronavirusom u Grčkoj ostaje relativno nizak. U petak je zabilježen 941 novi slučaj zaraze unutra 24 sata, u zemlji koja broji oko 11 milijuna. Međutim, broj novih dnevnih zaraza se udvostručio u posljednja dva tjedna. 

Nijemci ne žele cijepiti starije od 65 AstraZenecinim cjepivom

Njemačko povjerenstvo ustraje u petak na svojoj preporuci da se osobe starije od 65 godina ne imuniziraju cjepivom AstraZenece, unatoč protivnom mišljenju regulatora Europske unije.

"Cjepivo se za sada, na temelju dostupnih podataka, preporučuje samo osobama u dobi od 18 do 64 godine", objavilo je povjerenstvo u petak.

"Nema dovoljno podataka za ocjenu učinkovitosti cjepiva kod osoba starijih od 65 godine i više", dodaje povjerenstvo.

Moguće je da će njemačko ministarstvo zdravstva postupiti prema toj uputi pri odlučivanju o odobrenju cjepiva u Njemačkoj, a što se očekuje najkasnije početkom idućeg tjedna.

Ova preporuka pridonosi zbrci u Europi nastaloj oko cjepiva iz britanskog laboratorija u vrijeme već postojećih napetosti zbog toga što će isporuke biti u količinama manjim od dogovorenih. 

Europska agencija za lijekove (EMA) dala je zeleno svjetlo za cjepivo koje je razvila tvrtka AstraZeneca u suradnji s Oksfordskim sveučilištem za sve osobe starije od 18 godina, bez dobnih ograničenja, a u petak navečer cjepivo je odobrila i Europska komisija.

Cjepivo AstraZenece treće je odobreno u Europskoj uniji nakon cjepiva  Pfizer-BioNTech 21. prosinca te cjepiva američkog proizvođača Moderne 6. siječnja.

Hrvatska je naručila  2,7 milijuna doza cjepiva AstraZenece. 

Bogate zemlje trebaju razmotriti situaciju u siromašnijima

Bogate zemlje koje se prepiru zbog cjepiva protiv covida-19 moraju razmotriti situaciju u siromašnijim dijelovima svijeta, rekla je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u petak, upozorivši da gomilanje doza cjepiva održava pandemiju živom.

Dužnosnici WHO-a iznijeli su stav nakon što je Europska komisija rekla da je dogovorila plan kontrole izvoza cjepiva iz Europske unije, uključujući u Veliku Britaniju, rekavši da je tako morala postupiti kako bi osigurala vlastite zalihe. 

EU, čije su zemlje članice po pitanju procjepljivanja daleko iza Izraela, Britanije i SAD-a, nastoji se opskrbiti zalihama baš kad najveći proizvođač cjepiva na Zapadu usporava dostavu cjepiva Uniji zbog problema s proizvodnjom.

"Ako budemo gomilali cjepiva umjesto da ih dijelimo, dogodit će se tri velika problema. Prvi, kao što sam to već rekao, će biti katastrofalan moralni podbačaj, drugi, pandemija će i dalje biti živa i treći, globalni ekonomski oporavak bit će vrlo spor", rekao je na virtualnom brifingu generalni direktor WHO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus.

"Izbor je na nama i nadam se da ćemo izabrati ispravno", rekao je, gotovo godinu dana nakon što je proglasio izvanredno zdravstveno stanje zbog pojave koronavirusa.

Mike Ryan, WHO-ov glavni stručnjak za hitne situacije, rekao je na brifingu, na kojem su također bile prisutne primalja iz Ugande i medicinska sestra iz Pakistana, da ljudi moraju misliti na kolege koji su u prvim redovima borbe sa zarazom, poput njih.

Osudio je zemlje koje se "bore oko kolača" dok zdravstveni radnici u siromašnim zemljama "nemaju pristup ni mrvicama."

WHO kaže da svijet mora diverzificirati nabavni lanac za izradu cjepiva protiv covida-19 te da je u potrazi za drugim dobavljačima.

Organizacija je rekla prošli tjedan da je postigla dogovor s Pfizerom i BioNTechom za 40 milijuna doza cjepiva te da bi trebala sljedeći mjesec početi distribuirati cjepiva u siromašne zemlje, kao i one s nižim dohotkom, u sklopu programa COVAX.

Iz WHO-a se nadaju da će unutar dva tjedna dobiti hitno odobrenje za upotrebu cjepiva AstraZenece i sveučilišta Oxford, rekla je Soumya Swaminathan, glavna WHO-ova znanstvenica.

Mariangela Simao, pomoćnica generalnog direktora nadležna za pristup lijekovima i zdravstvenim proizvodima, da je WHO prošli petak održao sastanak s proizvođačima ruskog cjepiva, s time da će se održati još sastanaka, dok čekaju na dodatne informacije.

Grlić Radman: Za reciprocitet sa Slovenijom, ali kad stanje bude bolje

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u petak da je za reciprocitet u prelasku granice sa Slovenijom, ali tek kada se poboljša epidemiološka situacija u susjednoj zemlji.

Slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs je ranije u petak rekao da bi režim prijelaza granice s Hrvatskom u vrijeme epidemije covida-19 trebalo regulirati na recipročnoj osnovi, što sada nije slučaj.

Slovenija omogućava odlazak u Hrvatsku na najviše 12 sati bez PCR testa u povratku, a Hrvatska traži negativan test ili karantenu, osim za izuzetke kao što su prekogranični radnici.

"Nije problem u samoj tehnici otvaranja reciprociteta, ali pratimo situaciju i kako se poštuju mjere", rekao je Grlić Radman i podsjetio da se ni između slovenskih pokrajina ne može putovati posve slobodno.

"Zdravlje ljudi je najvažnije...Idemo u smjeru tog dogovora, ali treba se strpiti i ne može se ništa dogoditi preko noći", istaknuo je na konferenciji za novinare. 

Slovenski premijer Janez Janša je u petak upozorio da trenutna epidemiološka situacija i njeni trendovi u Sloveniji "nisu dobri", a stanje otežava i pojava engleskog soja za koji se utvrdilo da je u zemlji prisutan i kruži još od kraja prošle godine.

Slovenija je zbog visoke stope zaraženih na epidemiološkoj karti Europe označena tamnocrvenom bojom, a Hrvatska crvenom. 

U okviru prijedloga o koordiniranom pristupu za ograničavanje putovanja u suzbijanju pandemije, članice EU-a su u petak preporučile, da se ne putuje u ili iz tih područja.

Oni koji ipak budu putovali trebat će prije polaska na put obaviti testiranje na covid-19, a po dolasku na odredište otići u karantenu.

Budući da je cijela Europa crvena ili tamnocrvena, ne preporučuju se putovanja koja nisu nužna.

Najveći dio Europe obojen je trenutačno u crveno, dok su neki dijelovi tamnocrveni, između ostalih Portugal i Španjolska, Irska, jugoistočni dio Francuske, Slovenija, dio na tromeđi Njemačke, Češke i Poljske, Latvija i Estonija, južni dio Švedske.