Ukrajinski parlament odgodio je sjednicu koja se trebala održati u petak iz sigurnosnih razloga, izvijestila je u četvrtak javna televizija Suspilne, citirajući izvore
Naša vojska će odlučno odgovoriti na zrcalni način na eskalaciju agresivnih akcija. Vjerujemo da imamo pravo koristiti svoje oružje protiv vojnih objekata zemalja koje dopuste korištenje svog oružja protiv naših objekata, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon što je Ukrajina ispalila na njih projektile Storm Shadow, koje je isporučila Britanija.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da Ukrajina radi na razvoju novih vrsta protuzračne obrane kako bi se suprotstavila "novim rizicima" nakon ruskog raspoređivanja nove rakete srednjeg dometa u 33-mjesečnom ratu.
Zelenski je u svom večerenjem video obraćanju rekao da je testiranje novog oružja u svrhu terorizma u drugoj zemlji "međunarodni zločin" i uputio novi poziv na "ozbiljan odgovor" širom svijeta kako bi se Rusija spriječila da proširi rat.
- U moje ime, ministar obrane Ukrajine već održava sastanke s našim partnerima u vezi s novim sustavima protuzračne obrane sposobnim zaštititi živote od novih rizika. Kada netko počne koristiti druge zemlje ne samo za teror, već i za testiranje svojih novih projektila... onda je to očito međunarodni zločin - rekao je.
Rekao je da svijet mora smisliti "ozbiljan odgovor kako bi se Putin doista bojao proširiti rat i osjetio stvarne posljedice svojih postupaka".
PUTIN O RUSKOM 'LJEŠNJAKU'
Predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da će Rusija nastaviti s testiranjem svoje nove hipersonične rakete Orešnik u borbi, a ruska vojska kaže da ova raketa srednjeg dometa može pogoditi ciljeve diljem Europe.
- Na temelju postavljenih zadaća i dometa ovog oružja, ono može napadati ciljeve diljem Europe, što ga izdvaja od drugih vrsta visokopreciznog oružja dugog dometa - rekao je šef ruskih strateških raketnih snaga Sergej Karakajev na sastanku s predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestile su ruske novinske agencije u petak.
Po riječima generala Karakajeva, raketu ne može zaustaviti protuzračna obrana. Čelnik Kremlja je prije toga opisao prvu upotrebu projektila kao uspješan test i rekao da će uslijediti još.
Putin je govorio dan nakon što je Rusija prvi put ispalila novi projektil srednjeg dometa na Ukrajinu, što je korak za koji je rekao da je bio potaknut ukrajinskom uporabom američkih balističkih projektila i britanskih krstarećih raketa u napadima na Rusiju.
- Nastavit ćemo s ovim testovima, uključujući i u borbenim uvjetima, ovisno o situaciji i prirodi sigurnosnih prijetnji koje se stvaraju za Rusiju. Štoviše, imamo zalihu takvih proizvoda, zalihu takvih sustava spremnih za upotrebu - rekao je vojnim dužnosnicima u izjavi koju je prenijela televizija.
Međutim, američki dužnosnik rekao je da je oružje koje je Rusija koristila bilo eksperimentalno. Dužnosnik je rekao da ih Rusija ima ograničen broj. Domet ovih projektila je od 3000-5500 km, što bi im omogućilo da udare bilo gdje u Europi ili zapadnim Sjedinjenim Državama iz Rusije.
Stručnjaci za sigurnost rekli su da je nova značajka rakete Orešnik to što nosi više bojevih glava koje mogu istovremeno gađati različite ciljeve - nešto što se obično povezuje s interkontinentalnim balističkim projektilima većeg dometa dizajniranim za nošenje nuklearnih bojevih glava.
Ukrajina je rekla da je projektil postigao maksimalnu brzinu veću od 13.000 km/h te da mu je trebalo oko 15 minuta da stigne do cilja od lansiranja.
Ispaljivanje projektila dio je naglog porasta napetosti ovog tjedna jer su Ukrajina i Rusija razmjenjivale vatru sve moćnijim oružjem. Moskva kaže da davanjem zelenog svjetla Ukrajini za ispaljivanje zapadnih projektila duboko u Rusiju, SAD i njegovi saveznici ulaze u izravan sukob s Rusijom. Putin je u utorak odobrio promjene politike koje su smanjile prag za korištenje nuklearnog oružja kao odgovor na napad konvencionalnim oružjem na Rusiju.
PRIJETNJA NUKLEARNIM RATOM
Sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un upozorio je da prijetnja nuklearnim ratom nikad nije bila veća. SAD je okrivio za "agresivnu i neprijateljsku" politiku prema Pjongjangu.
- Nikada prije zaraćene strane na Korejskom poluotoku nisu se suočile s tako opasnim i akutnim sukobom koji bi mogao eskalirati u najrazorniji termonuklearni rat - rekao je na vojnoj izložbi, prenosi državni medij KCNA.
Tvrdi da je Sjeverna Koreja "već otišla najdalje što može" u razgovorima sa SAD-om. Optužuje ih da vode "agresivnu i neprijateljsku politiku" prema njima "koja se nikada ne može promijeniti".
Raste zabrinutost oko produbljivanja veza između Rusije i Sjeverne Koreje. Naime, procjenjuje se da je Rusija opskrbila Sjevernu Koreju s više od milijun barela nafte ove godine u zamjenu za oružje i vojnike koje je Pjongjang poslao Moskvi.
KREMLJ UPOZORIO ZAPAD
Kremlj je u petak rekao da napad interkontinentalnom balističkom raketom na Ukrajinu treba shvatiti kao upozorenje Zapadu, piše agencija dpa.
- Ruska strana je jasno pokazala svoje sposobnosti - rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov dan nakon što je Rusija pogodila ukrajinski grad Dnjipro novom vrstom rakete srednjeg dometa nazvanom Orešnik.
Peskov je rekao da je napad posljedica „nepromišljenih odluka” zapadnih zemalja, referirajući se na dopuštenje SAD-a i dijela njegovih saveznika da Kijev naoružanjem njihove proizvodnje gađa mete unutar ruskog teritorija.
- Konture daljnjeg odgovora, u slučaju da se naše brige ne uzmu u obzir, također su jasno iscrtane - upozorio je Peskov, a prenosi ruska novinska agencija Interfax.
Glasnogovornik je potvrdio da je Washingtonu bilo najavljena upotreba te rakete uoči samog napada.
Peskov je to rekao dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u izvanrednom obraćanju kazao kako je Dnjipro pogođen sa šest nenuklearnih bojnih glava. Ruski čelnik zaprijetio je ponovnom upotrebom tog naoružanja za koje tvrdi da je hiperzvučno te se ne može presresti.
- Ova eskalacija, isprovocirana od Zapada, dovela je do toga da regionalni sukob u Ukrajini poprimi svjetske dimenzije - rekao je Putin.
Glavni tajnik NATO saveza Mark Rutte je nakon tog obraćanja najavio izvanredan sastanak vijeća tog saveza i Ukrajine. To tijelo se prvi put sastalo prošle godine u Litvi s ciljem produbljivanja suradnje između NATO-a i Kijeva.
