Rusko gospodarstvo posrće, ali može izdržati rat još godinama

Rusko gospodarstvo suočava se s neukrotivom inflacijom, rastućim proračunskim deficitom potaknutim golemim vojnim izdacima te padom prihoda od nafte i prirodnog plina. Gospodarski rast također je naglo usporio. Pa ipak, nadolazeća ekonomska oluja vjerojatno neće uskoro dovesti predsjednika Vladimira Putina za pregovarački stol kako bi okončao rat u Ukrajini. Analitičari tvrde da bi Kremlj, uz sadašnji tempo borbi i postojeće zapadne sankcije, mogao izdržati još mnogo godina, piše u svojoj analizi CNN.

Proračunska rupa bez dna

Glavni zaključak nacrta ruskog saveznog proračuna za razdoblje od 2026. do 2028. jest da vlada više ne vjeruje da će proračunski problemi uskoro završiti. Rusija se našla u produženoj krizi, suočena sa sedam uzastopnih godina proračunskih deficita od oko dva posto BDP-a ili više. Iako se postotak ne čini pretjerano alarmantnim za vanjskog promatrača, ruska situacija je sve samo ne "normalna". Zbog zapadnih sankcija zemlja je odsječena od međunarodnih financijskih tržišta i ne može se zaduživati u inozemstvu. Nade da će Kina financijski spasiti Rusiju nisu se ostvarile; Peking ne samo da nije osigurao zajmove, već je blokirao ruske planove za pristup kineskom financijskom tržištu.

Domaće zaduživanje putem državnih obveznica jednostavno ne funkcionira po trenutačnim visokim kamatnim stopama, dok su državne financijske rezerve, poput Fonda nacionalnog bogatstva, gotovo u potpunosti iscrpljene. Likvidni dio fonda, prema podacima od listopada 2025., nije dovoljan ni za pokrivanje procijenjenog deficita za tu godinu. Kao posljednja mjera ostaje tiskanje novca, što Kremlj prikriva kroz sheme s državnim bankama, dodatno potičući inflaciju koja je u travnju 2025. dosegnula 10.2 posto na godišnjoj razini.

Ratna ekonomija gubi dah

Nakon rasta od oko četiri posto u 2023. i 2024. godini, potaknutog "adrenalinskom injekcijom" vojne proizvodnje, rusko gospodarstvo naglo usporava. Prognoze za 2025. godinu spuštene su na rast između 0.5 i jedan posto. Manji rast znači i manje porezne prihode, a suprotno uvriježenom mišljenju, ruski proračun se više od 75 posto puni iz ne-naftnih i plinskih prihoda. Ogromna vojna potrošnja, koja će 2025. činiti gotovo trećinu ukupnih proračunskih rashoda, stvara prividnu dodanu vrijednost, ali u stvarnosti ne generira daljnji lanac vrijednosti. Kako je to nedavno rekao Andrej Kostin, predsjednik druge najveće ruske banke VTB: ​

- Visoki vojni rashodi ne stvaraju proizvode koji dolaze na tržište - oni jednostavno nekamo odlete. Dakle, novac je potrošen, ali ponuda se ne povećava, dok troškovi rastu.

Ova situacija već utječe na financiranje rata. Vojna proizvodnja je nedovoljno financirana, indeksacija vojnih plaća ne prati inflaciju, a ruske regije počele su drastično smanjivati bonuse za potpisivanje vojnih ugovora. Financijska ograničenja već su usporila sposobnost Rusije za provođenje ofenzivnih operacija velikih razmjera.

Zašto onda Kremlj ipak može izdržati?

Unatoč takvoj slici, stručnjaci se slažu da ekonomska situacija nije katastrofalna, već "upravljiva". ​

- Sve dok Rusija crpi naftu i prodaje je po prilično razumnoj cijeni, imaju dovoljno novca da se nekako provlače - rekao je za CNN Richard Connolly s britanskog instituta RUSI. 

Kremlj je teret rata prebacio na društvo kroz značajno povećanje poreza na dobit, dohodak i PDV-a. No, za razliku od Zapada, visoka inflacija u Rusiji, kako tvrde analitičari, ne stvara veliko socijalno nezadovoljstvo, dijelom zbog državne propagande i represije, a dijelom jer su Rusi povijesno navikli na nju.

Štoviše, rat je stvorio novu klasu ekonomskih "pobjednika". Uključuje obrambene tvrtke, radnike u vojnoj industriji čije su plaće višestruko porasle, te obitelji vojnika. Goleme isplate vojnicima i odštete obiteljima poginulih ili ranjenih ublažile su nezadovoljstvo u siromašnijim, ruralnim dijelovima zemlje, odakle se regrutira najviše vojnika. Time je Putin uspio izbjeći prosvjede kakvi su viđeni tijekom ratova u Čečeniji i Afganistanu.