Povećva se neoporezivi dio godišnje zarade za studente

Predloženi Zakon o porezu na dohodak bio je prilika da Vlada predloži jedan iskorak u korist građana, međutim Vlada to nije učinila, poručio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin tražeći stanku prije rasprave o izmjenama Zakona o porezu na dohodak. 

A njima se povećava neoporezivi iznos primitaka uzdržavanih osoba, koji mogu biti djeca, umirovljenici ili neka treća osoba, s 15.000 na 24.000 kuna godišnje. Time se povećava i broj onih koji mogu biti uzdržavani članovi obitelji za 93.000, odnosno na milijun i 93.000. A ovo znači da se studentima neoporezivi dio godišnje zarade s postojećih 63.000 povećava na 72.000 kuna. Rezultat je to razgovora studenata s bivšim ministrom financija Zdravkom Marićem. A bez obzira što se to povećanje donosi tek sada, odnosit će se retroaktivno na cijelu 2022. godinu.

Na taj način želi se potaknuti mlade koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija na veći angažman na tržištu rada. Uz to, kroz rad studenata želi se zadovoljiti potreba za radnicima na domaćem tržištu rada osobito u turizmu te smanjiti potreba za stranom radnom snagom. 

NAJAVIO MINISTAR MARIĆ: Limit za poreznu olakšicu diže se na 24.000, a neoporezivi dio studentske zarade na 72.000 kn

Oporba traži povećanje osobnog odbitka na 5000 kuna

Oporba pohvaljuje povećanje u tom segmentu, ali poručuju kako to nije dovoljno. Grbin je podsjetio kako SDP godinama traži povećanje osobnog odbitka s 4000 na 5000 kuna, ali da Vlada to ne prihvaća. Sada, u 2022., naglašava, kad je inflacija na povijesno visokim razinama u velikoj mjeri pojela postojeći osobni odbitak, to je nužno. 

- Ne možemo se protiv inflacije boriti samo na način da interveniramo u cijene jer tu bitku, kao što vidimo, gubimo. Inflacija raste bez obzira na sve mjere koje se odnose i na smanjenje energenata i PDV-a na neke živežne namirnice. A o ovaj Zakon je bio prilika da tu bitku povedemo na drugačiji način, da kroz povećanje osobnog odbitka na 5000 kuna osiguramo da ljudima kada prime plaću ostane više novca, da njihov stvarni dohodak bude veći, da mogu bolje živjeti - istaknuo je Grbin. 

Odbitak za uzdržavanog člana obitelji, dodao je, također se mora povećati.

- Predloženi iznos nije dovoljan jer ne doseže prag siromaštva. To su dvije ključne stvari u ovom Zakonu i obje nisu napravljene - rekao je predsjednik SDP-a, a na noge se digao Hrvoje Zekanović (HDS). 

- Kad već govori da građani moraju imati više novca, bilo bi dobro da vidimo gdje je onaj višak novca kojeg je nezakonito sebi uzeo uplatio i je li ga uplatio. Neka nam pokaže uplatnicu. Izazivam vas da nam pokažete uplatnicu kome ste uplatili novac u humanitarne svrhe i jeste li uplatili - poručio je pa od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića dobio opomenu zbog zlouporabe povrede Poslovnika. 

IDS-ov Emil Daus zadovoljan je što je Vlada djelomično prihvatila prijedlog IDS-a o povećanju iznosa primitka za uzdržavanog člana obitelji. 

STRUČNJAK OBJASNIO Duguju Hrvatskoj milijune: Ovi porezni dužnici osnivali su firme za 10 kuna pa upali u probleme

- Istina je da je naš prijedlog bio 30.000 kuna godišnje, a ne 24.000. Dobro je da se podiglo s 15.000 na 24.000, ali smatramo da treba ozbiljno razmisliti zbog inflacije, moguće najavljene recesije, da to bude barem nekoliko tisuća više - rekao je dodavši kako se i do sada pokazalo da za osiguranje kvalitete i standarda predškolskog odgoja porez na dohodak nije dovoljan općinama i gradovima.

- Došlo je vrijeme da se ozbiljno uzme u razmatranje ono što IDS odavno predlaže, a to je da jedan posto PDV-a ostaje lokalnoj i regionalnoj samoupravi - istaknuo je. 

Ružica Vukovac u ime Kluba za pravednu Hrvatsku je napomenula kako je Zakon trebao proći širu javnu raspravu, a ne samo e-savjetovanje i to u najkraćem mogućem roku. 

- Isto je bilo i sa Zakonom o radu - istaknula je.

Da prijedlog ima određene dobre strane, kao što su povećanje odbitka i ispunjenje obećanje prem studentima, smatra Vesna Vučemilović (Suverenisti). No, naglašava, cijeli porezni sustav je duboko nepravedan.

- Vidimo da Državni proračun najviše puni porez na dodanu vrijednost kao najnepravedniji porez, koji jednako plaćaju i bogati i siromašni. Ono što nama treba je da konačno uvedemo porez koji će biti pravedniji i koji će daleko više oporezovati one koji imaju više, 50 posto nekretnina se kupuje za gotovinu, Porezna se mora više pozabaviti s onima koji imaju nesrazmjer primanja i imovine - kazala je. 

I predsjednik Mosta Božo Petrov ističe kako ovo nije dovoljno u ovakvoj krizi.

SMANJENA DUGOVANJA OD LANI Čak je i država dužna porez samoj sebi. Pogledajte tko je sve od poznatih na listi dužnika

- Ako je ikada postojala financijska kriza, odnosno nemogućnost građana da se nose s onim što se događa, onda je to danas kada cijene osnovnih namirnica rastu preko 30 posto, komunalna davanja rastu 100, negdje i 300 posto. E, tada nije vrijeme za kozmetičke izmjene, smjer koji je zauzela Vlada je u redu, ali nije dovoljan. Ako smanjite porez na dohodak s 20 na 15 posto, vi nećete izgubiti nego ćete dugoročno dobiti, povećat ćete bazu i to su vam pokazale sve vaše izmjene poreznih zakona, ali ljudi nemaju vremena čekati idućih pet godina dok se vi toga sjetite ili postanete hrabriji - poručio je naglasivši kako to treba napraviti danas. 

I u Mostu smatraju da se osobni odbitak mora povećati s 4000 na 5000 kuna.

- I to su dvije ključne mjere kojima ćete pomoći ljudima koji su stvarno u potrebi. 18,5 posto ljudi u Hrvatskoj 2018. živjelo je na pragu siromaštva ili u siromaštvu, danas ih je manje od 25 posto - rekao je.

Državni tajnik: Povećanje osobnog odbitka za 1000 kuna bi značilo 2,4 milijardi kuna manje prihoda za lokalnu samoupravu

Ukupni broj obveznika poreza na dohodak, istaknuo je državni tajnik Zdravko Zrinušić, trenutno je 2,8 milijuna i njih 67 posto ne plaća porez na dohodak. 

- Podizanje ovog praga, ne kažem da se dovodi u pitanje u skorijoj budućnosti kao razumno, ali u kontekstu opstojnosti jedinica lokalne samouprave jer je to isključivo njihov prihod dovodi u pitanje načelo razmjernosti i ustavnosti. Od ovih obveznika poreza na dohodak, 588.000 neće ostvariti nikakvu uštedu u smislu dobivanja većeg dohotka ako se podigne s 4000 na 5000 kuna. Uštedu bi ostvarilo 869.000, od čega 573.000 između 200 i 300 kuna - naveo je. 

A podizanje osobnog odbitka za 100 kuna, dodao je, predstavlja 240 milijuna kuna manje prihoda za financiranje lokalne samouprave.

- U prijevodu, povećanje za 1000 kuna bilo bi 2,4 milijarde kuna manje prihoda za financiranje lokalne samouprave - istaknuo je. 

Upitan što je s imovinskim cenzusom glede poreza, Zrinušić je kazao kako je intencija Ministarstva financija u izračunavanju cenzusa ne sudjeluje samo novac koji je zarađen nego da se u njega uključuje i imovina.

- Jednog dana vjerujem da će doći i do takvog cenzusa - rekao je.