Raspravljali o zakonu koji se ne može primijeniti na Vlahušića

Na sjednici Sabora u petak zastupnici će raspravljati o izmjenama Zakona o lokalnim izborima.

Ovim Zakonom Most predlaže dodatno ograničenje mogućnosti kandidiranja na lokalnim izborima utvrđivanjem kataloga kaznenih djela  prema kojem  birači i političke stranke ne smiju za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv života i tijela, protiv spolne slobode, protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, zloupotreba položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, primanje mita, davanje mita, trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, a koja su počinjena s namjerom i radi pribavljanja imovinske ili kakve druge koristi sebi ili drugoj osobi.

O sličnom prijedlogu izmjena koji se odnosi na zabranu kandidiranja zastupnika u Hrvatski sabor, zastupnici su raspravljali i u četvrtak.

Sjednica je počela stankom koju su tražili SDP, HDZ i Most zbog 500 osoba s invaliditetom koje ostaju bez osobnih asistenata te Goran Aleksić iz Snage zbog zakonitog rada banaka.

U ime Kluba SDP- a javio se Bojan Glavašević naglasivši kako će 500 osoba s invaliditetom za tjedan dana ostati bez osobnih asistenata.
-  Mi smo upozorili još na konstituirajućoj sjednici da će za tjedan dana, od 28. listopada, preko 500 osoba s invaliditetom ostati bez osobnih asistenata. Tada će završiti jedan projekt za koji je osigurano 25 milijuna kuna, a novi natječaj nije raspisan. Čak i kada bi natječaj bio raspisan danas, prošlo bi više od osam mjeseci prije nego bi se osobni asistenti  mogli vratiti raditi s osobama s invaliditetom. A svi znamo koliko je to katastrofalno - rekao je Glavašević te je pročitao nekoliko svjedočanstava korisnika osobnih asistenata.
- Ne znam zbog čega ministrica Juretić nije raspisala natječaj, pogotovo zato što su sredstava osigurana. Ovo je apel svima koji mogu pomoći da se to ne dogodi. Pozivamo premijera Plenkovića i ministricu Murganić da se najhitnije sastanu s predstavnicima Udruga. To je važnije pitanje od puta u Bruxelles i mijenjanja skupih ploča na ministarstvima - rekao je.

'Problem je riješen'

Njega su demantirale Ljubica Lukačić (HDZ) i Ines Strenja Linić (Most).

U ime Kluba zastupnika HDZ- a javila se Ljubica Lukačić naglasivši kako je problem osobnih asistenata riješen.

- Odmah da kažem, osobni asistenti o kojima je kolega iz SDP-a  govorio nisu problem. Zanimljivo je kako su se danas sjetili govoriti o tome kada je problem već riješen. Moram naglasiti da je ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić prvi dan kada je stupila na dužnost riješila problem. Svi  korisnici će i dalje imati osobne asistente. Iznuđena su sredstva kojima će se premostiti ovo vrijeme do raspisivanja natječaja. Postojali su tehnički problemi zbog kojih natječaji nisu mogli biti raspisani. Nevjerojatno mi je da se uopće misli  da premijer Plenković neće voditi računa o osobama s invaliditetom. HDZ je jedina stranka koja je u svom programu vodila računa o osobama s invaliditetom te ćemo i  nadalje rješavati taj problem- rekla je Lukačić.

U ime Kluba zastupnika Mosta govorila je Ines Strenja Linić koja je također rekla kako je taj problem riješen.

- I ja se čudim zašto se sada otvara ovo pitanje, ne kad je bio problem. Kao predsjednica Odbora za zdravstvo u svakodnevnom sam kontaktu s osobama s invaliditetom i udrugama i bila sam upoznata s tim problemom.  531 osobni asistent i dalje će biti osobni asistent svojim korisnicima. Radilo se na pojednostavljivanju metodologije i to je sada riješeno. Jer prema onom Zakonu koji je donijela vaša Vlada SDP- a, bilo je propisano da bi svi korisnici trebali ići  na ponovno vještačenje i to je trebalo pojednostaviti. Na jedinstveno tijelo vještačenja korisnici više ne moraju ići, a postojat će i neovisna komisija unutar ministarstva socijalne skrbi za takve slučajeve. Oni će procjenjivati tko će nadalje imati pravo na osobnog asistenta i unutar te komisije će se određivati novi korisnici. Do kraja mjeseca će se osigurati i 400 novih osobnih asistenata. Te osobe rade za 2000 kuna i ja apeliram da se taj iznos za njih povisi jer je on skroman za sve ono što oni pružaju invalidima. Znači, pojednostavljena je metoda, osigurana su sredstva za neovisnu komisiju i problem je riješen - rekla je Strenja Linić.

'Kamata nije ugovorena na zakonit način' 

U ime Kluba zastupnika Promijenimo Hrvatsku i Snaga javio se Goran Aleksić koji je upozorio kako kaže, na nezakonit način rada banaka.

-  Moram reći nekoliko riječi o nezakonitom poslovanju banaka. One su ugovarale promjenu kamatne stope odlukom banke. Takva ugovorna odredba nije propisana. Cijena kredita mora biti ili fiksna ili odrediva. Država to nikad ne bi saznala da nije bilo slučaja Franak. Kamata nije ugovorena na zakonit način. Banke su samovoljno primjenjivale nezakonite parametre o kamatnoj stopi. Tome se treba stati na kraj. Banke su do sad uzele dužnicima preko pet milijardi kuna pretplate. Vrijeme je da to prekinemo i donesemo zakonske izmjene- rekao je Aleksić.

Miroslav Šimić je u ime predlagatelja Zakona, pred polupraznom sabornicom, obrazložio izmjene Zakona o lokalnim izborima.

-  Ova dopuna se odnosi na prijedlog uvođenja kataloga kaznenih djela zbog kojih se onemogućava kandidiranje pravomoćno osuđenih osoba za konkretna u prijedlogu navedena kaznena djela. Na ovaj način želimo intervenirati jer prema dosadašnjem iskustvu možemo zaključiti da kod pojedinih kandidata i pojedinih političkih stranaka nije postojala dovoljno izražena volja da takve kandidate uopće ne kandidiraju - rekao je dodavši kako se u ovaj Zakon, za razliku od Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, ne uvrštavaju tri preferencijalna glasa jer se tu radi o tehnički zahtjevnom poslu.

Most je i ovim izmjenama Zakona naišao na niz kritika iz oporbe. SDP- ov Tomislav Žagar dao je sugestiju da se trebaju ukinuti odredbe Zakona koje onemogućavaju ljudima koji nemaju prebivalište u određenoj općini, gradu ili županiji da se kandidiraju za načelnika, gradonačelnika i župana.

Milorad Batinić iz HNS-a smatra da bi preferencijalne glasove trebalo uvesti i na lokalne izbore i kako ne vidi u tome nikakve tehničke poteškoće. Istaknuo je kako je HNS još u prošlom saziva Sabora, a sad ponovno uputio u zakonsku proceduru taj prijedlog Zakona. Poručio je Mostovcima: „Onaj tko nešto želi, naći će način, a tko ne želi, razloga može navesti jako puno.“

- Mi smo predložili jedan preferencijalni glas za početak upravo da vidimo što će se desiti i koji bi to eventualno očekivani problemi mogli biti. Uz dodatnu edukaciju, mislim da to ne bi trebao biti nikakav tehnički problem. Naime, neka vam ovo bude kao jedna vrsta izazova. Ima ona uzrečica: „Onaj tko nešto želi naći će način, tko ne želi, razloga može navesti jako puno“ - rekao je Batinić.

Oporba je, kao i u jučerašnjoj raspravi o izmjenama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, napala Most da donose ove izmjene samo zbog jednog čovjeka, a to je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

'Zadiranje u demokraciju'

Ivan Pernar iz Živog zida ponovio je kao i jučer da je zabrana kandidiranja zadiranje u demokraciju, a motivacija rješavanje političke konkurencije. Naglasio je, također, kako je prijedlog Zakona eliminacija Andre Vlahušića.

- Bilo kakvo zadiranje u demokratski proces, odnosno pravo ljudi da se kandidiraju, zapravo bi dovelo do srozavanja osnovnih demokratskih načela. Tim više što živimo u društvu u kojem HDZ predlaže ovaj Zakon. Znači kada HDZ predlaže Zakon da se zabrani kandidiranje onima koji su osuđeni za zlouporabu položaja i ovlasti, onda se čovjek mora pitati koja je namjera tog Zakona. Ne budite naivni. Sigurno ne namjeravaju tim Zakonom sami sebe izbaciti iz izborne utrke već je zapravo motiv tog Zakona riješiti se svoje političke konkurencije. Također ukazujem još jednom da je smisao ovdje predloženog zakona eliminacija Andre Vlahušića iz Dubrovnika iz političke utrke. I smatram da nije u redu da se određeni članak Zakona radi samo zato da bi se jednom pojedincu napakostilo - rekao je.
Izmjene Zakona ne podržava ni Boris Milošević i SDSS- a.

- Mislim nije dobro i sigurno svi u Saboru se slažemo da ne valja podržati Zakon koji se piše za nekoga- rekao je Milošević složivši se s Batinićem da i na lokalnoj razini treba uvesti preferencijalno glasovanje.

'Ovaj zakon se nije donosio radi jednog čovjeka'

U obranu svojih izmjena stali su Mostovci Nikola Grmoja i Maro Krstić.

- Ovaj zakon svakako se nije donosio radi jednog čovjeka nego radi vraćanja povjerenja hrvatskih građana u izborni sustav koji je potpuno narušen- rekao je Krstić. 

I Grmoja kaže kako nije istina što oporba govori.

- Intencija Zakona nije onemogućavanje jednom čovjeku da se kandidira na izborima, a ja to nisam ni jučer rekao. Da se ovaj zakon piše za jednu osobu onda mi ovdje ne bi raspravljali o tom katalogu, nego bi odredili znači jednu kategoriju koju bi stavili u katalog i onda bi taj zakon bio namijenjen toj osobi - kazao je Grmoja, no njegova izjava kako to jučer nije rekao, nije sasvim točna. 

Evo njegove jučerašnje izjave.

- Nemam problema reći da je problem to da jedna stranka za gradonačelnika grada koji je najpoznatiji u svjetskoj javnosti kandidira čovjeka koji je pravomoćno osuđen. Da, upravo zbog toga što imamo takve slučajeve i što određene stranke čine to, idemo s ovim Zakonom. Da ta stranka nije to napravila, ne bi bilo uopće potrebe za time. Znači da se stranke ponašaju onako kako bi se trebale ponašati, da imaju nekakvu moralnu odgovornost prema hrvatskim biračima, mi ne bismo išli s ovakvim zakonom, ne bismo trebali nešto zakonski ograničavati ako neke stranke rade takve stvari. Mislim da je to jasno- rekao je jučer.

U raspravi je spočitnuo i SDP- ovcima i HNS- ovcima kako su prošle godine zahtijevali da iz Vlade odstupi ministar Mijo Crnoja jer je bio prijavljen na drugoj adresi čime je oštetio proračun grada Zagreba, a sada govore o ukidanju odredbe Zakona koje onemogućavaju ljudima koji nemaju prebivalište u određenoj općini, gradu ili županiji da se kandidiraju za načelnika, gradonačelnika i župana.

- Znači, vama je neprihvatljivo kad to rade ministri, a prihvatljivo vam je kad to rade gradonačelnici i načelnici- rekao je Grmoja.

SDP-ov Arsen Bauk Zakonu je već dao i naziv, „Lex Vlahušić“. Oporba je prihvatila taj naziv i cijeli dan raspravljala o „Lex Vlahušiću“ ostavljajući dojam kako Zakon nisu ni pročitali i da raspravljaju o krivoj stvari. 

Iz navedenog prijedloga Zakona, vidljivo je kako se taj Zakon uopće ne može primijeniti na gradonačelnika Andru Vlahušića. Naime, Vlahušiću je odlukom Vrhovnog suda smanjena uvjetna kazna s 10 na šest mjeseci što znači da se na njega ovaj Zakon, koji, ponovimo, predviđa zabranu kandidiranja onima koji su uvjetno osuđeni na kaznu od najmanje godinu dana, ne odnosi