Od 1. 200 logopeda, koliko ih je sada zaposleno, više od polovice radi u Zagrebu, velike su regionalne razlike u njihovoj dostupnosti, a na uslugu se čeka više od pola godine.
SABOR
Sabor: Sve veća potreba za logopedima, a njih sve manje
Čitanje članka:
2
min
Potreba za logopedima sve je veća, no njih nema dovoljno, pogotovo u ruralnim područjima, liste čekanja su duge, a roditelji prinuđeni voditi djecu na privatne tretmane, što poprilično stoji, neki su od naglaska iz saborske rasprave o zakonskom prijedlogu o logopedskoj djelatnosti.
Od 1. 200 logopeda, koliko ih je sada zaposleno, više od polovice radi u Zagrebu, velike su regionalne razlike u njihovoj dostupnosti, a na uslugu se čeka više od pola godine, upozorila je u srijedu SDP-ova Martina Vlašić Iljkić.
Da se na logopeda dugo čeka, potvrđuje i Irena Dragić (SDP) i dodaje kako su roditelji prisiljeni voditi djecu na privatne tretmane, a cijena jednoga je gotovo 50 eura. „Većina djece treba barem dva tretmana tjedno, pa računajte“, kazala je, zanimajući se hoće li se privatnim logopedima omogućiti ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) kako bi ti tretmani išli na teret HZZO-a.
Cilj zakona da se privatnim logopedima omogući ugovaranje s HZZO-om
Državna tajnica Ministarstva zdravstva (MiZ) Marija Bubaš odgovorila je potvrdno.
„Upravo je cilj zakona da se privatni logopedi, u pravnom formatu, usklade sa zakonom i da im se omogući ugovaranje s HZZO-om, kako bi se omogućila šira dostupnost terapije“, kazala je.
Naglasila je i kao se predviđa da će dio logopeda biti dostupan u domovima zdravlja.
Koliko nam logopeda nedostaje, zanimalo je Majdu Burić (HDZ), no Bubaš nije dala eksplicitan odgovor na to pitanje.
Sada je zaposleno 1. 200 logopeda
Sada ih je zaposleno 1. 200, a nekakav standard je 2. 500 stanovnika na jednog logopeda, odgovorila je.
Državna tajnica Bubaš istaknula je da je kod mladih veliko zanimanje za studij logopedije i ove godine u sustav ulazi 80-tak logopeda. „Vjerujem da će naći posao, otvara im se mogućnost da se zapošljavaju i u sustavu zdravstva, a dobrodošli su u svakom sustavu, jer pacijenata ima“, naglasila je.
Poručila je i kako lokalne jedinice, u kojima logopeda nedostaje, trebaju radi na njihovu privlačenju.
„Važno je da prepoznaju ono što treba njihovim stanovnicima i da se uključe u privlačenje deficitarnog kadra“, odgovorila je Bubaš na opasku Anje Šimpraga (SDSS) da zakon neće riješiti nedostatak logopeda.
Marija Selak Raspudić (NZ) predlaže da se zakon povuče i doradi, jer je, kaže, protiv njega „jedinstveno ustala struka“, kako logopedi, tako i fonetičari i lingvisti. Udruženja logopeda njime nisu zadovoljni, ističu različito tretiranje privatne logopedske prakse, nezadovoljni su i lingvisti i fonetičari, jer ih se isključuje iz djela djelatnosti gdje su bitan faktor, navela je zastupnica.
Da su fonetičari nezadovoljni, tvrdi i Urša Raukar Gamulin (Možemo)
Bubaš je odgovorila kako predloženi zakon regulira isključivo logopedsku djelatnost i kako pri tome ne isključuje ostale djelatnosti koje su komplementarne u radu.
Objašnjava i kako prema zakonu logopedsku djelatnost obavljaju samostalno magistri logopedije na svim razinama zdravstvene zaštite, a pravo na obavljanje logopedske djelatnosti ima magistar logopedije koji ima odobrenje za samostalna rad i upisan je u registar Hrvatske komore logopeda.
Logopedska djelatnost može se obavljati u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu, u privatnoj logopedskoj praksi ili u sustavu socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, kaže Bubaš i napominje da magistar logopedije može osnovati privatnu praksu i trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
Predloženim zakonom utvrđuje se i temelj za osnivanje Hrvatske komore logopeda, pri čemu su osnivači MiZ i Hrvatsko logopedsko društvo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
