Obavijesti

News

Komentari 11

Marasović: Stazić je uvjerljiv kao što je i Goebbels bio 1945.

Marasović: Stazić je uvjerljiv kao što je i Goebbels bio 1945.
15

Saborska rasprava: Laburist Mladen Novak uvjeren je da MOL neće prodavati sisačku rafineriju jer bi u tom slučaju morala sanirati zemljište što je velik trošak

Sve teže stanje u sisačkoj rafineriji, nategnuti odnosi Ine i MOL-a te Vlade, razlog su zbog kojih su zastupnici tražili stanku.

Boro Grubišić (HDSSB) ustvrdio je da se Ina, odnosno MOL više fokusirao na rentanje benzinskih postaja nego na situaciju u sisačkoj rafineriji i kako se upravlja našom najvećom naftnom kompanijom.

- U Nadzornom odboru Ine imamo predsjednika nadzornog odbora koji jako dobro poznaje procese vezano i za upravljački dio no niti jedne riječi u javnosti nismo čuli o tome kako se zapravo INA-om upravlja, a temeljem koruptivnog ugovora kojega je bivši premijer Sanader sklopio sa MOL-om - rekao je.

Ne bi li opisao situaciju, nezavisni Branko Vukšić iskoristio je termine premijera.

- Upravo je primjer Rafinerije Sisak, primjer Ine, primjer hajdučije na koji se način pretvaralo naše u njihovo, na koji način su provedene reforme - poručio je.

Vukšić je kao problem naveo to što je MOL izigrao obećanje iz ugovora.

- MOL očito želi samo benzinske postaje i ništa drugo, sve ostalo želi ugasiti. I pitanje je da li želi upravo najmom tih benzinski postaja jer se vidi da ne želi u svom vlasništvu, želi dilati samo naftu odnosno benzin, naftni derivat i kupiti profit. Ono što je nezakonito treba procesuirati, trebamo konačno naučiti iz primjera i švicarca i bivših pretvorbi - rekao je.

Vukšić je predložio Vladi da donese zakon koji će propisati da se 7 posto dionica koje su u rukama ostalih prodaju državi te da Hrvatska na taj način postane većinski vlasnik Ine.

Laburist Mladen Novak uvjeren je da MOL neće prodavati sisačku rafineriju jer bi u tom slučaju morala sanirati zemljište što je enorman trošak.

- Njima je potrebno samo tržište i ništa drugo. Na žalost zahvaljujući našoj gluposti, a to ne možemo njima zamjerati jer oni štite svoje interese, dovedeni smo u ovakvu poziciju - izjavio je Novak.

Domagoj Ivan Milošević (HDZ) pozvao je da se ne optužuju Mađare i MOL, bankare i druge zato što sami nismo dovoljno sposobni i jer ne radimo svoj posao.

- Zašto Hrvatska ne nudi pravila igre u kojima bi svi imali jednaka prava na tom tržištu i nemojmo plašiti ljude s tržištem. Tržište je tu, treba se prilagoditi ali s druge pak strane, svaka država, pa i naša, ima na raspolaganju dovoljno alata da odredi jasna pravila igre, za sve jednaka - izjavio je Milošević.

Fiksiranje tečaja švicarskog franka

Fiksiranje tečaja švicarskog franka na 6,39 kuna na godinu dana s tim da bi razliku tečaja snosile financijske institucije tema je koja se našla pred saborskim zastupnicima. Iako podržavaju zaštitu građana i traženje rješenja, oporba upozorava na problem ustavnosti Vladinog rješenja. 

Vesna Škare Ožbolt (DC) nije sigurna da je zakon najbolji mehanizam.

- Mi ćemo usvojiti zakon koji će apsolutno biti protuustavan i to temeljem odluke Ustavnog suda od prošle godine u postupku kada je riječ bilo o tužbi o Dubrovačkim zidinama. Zakon koji smo ovdje donijeli prošle godine bio je suspendiran. Zašto se nije mogao postići dogovor pod istim ovim uvjetima sa bankama, a da se ne ide u zakonsko rješavanje - pitala je Ožbolt.

Ivan Šuker (HDZ) napomenuo je da je ovo kratkoročno, političko rješenje.

- Rješenje dogovornog moratorija kojim se ne bi zadiralo u tečaj, ne bi se donosio protuustavan zakon je nešto što je trebalo ponuditi daleko kvalitetnije rješenje. Nešto što je trebalo prisiliti sve sudionike u ovom procesu, dakle i one koji su davali kredit, one koji su uzimali kredit i HNB koja nije pravovremeno regulirala da na određeni način sudjeluju u smanjenju toga. To bi za građane sigurno bilo najpovoljnije. Ovako se upuštamo u jednu pravno vrlo diskutabilnu odluku, a da ne govorimo o njenoj ustavnosti. I sigurno je da na ovakav način se neće postići ništa - rekao je Šuker.

Najavio je da će HDZ predložiti zaključak kojim će uvjetovati potporu zakonu.

Zamjenik ministra financija Igor Rađenović odgovorio je da se s bankama i HNB-om intenzivno razgovaralo iako je bilo različitih izjava.

- Odgovorna Vlada zaustavlja kakofoniju, strah, negativnu situaciju, prijedloge na ovaj način. Da li je to ustavno ili nije ja ne bih želio mjeriti sa vama. Ali ono na koji ovaj način Vlada vidi svoju poziciju i ustavnu poziciju je da štiti građane da štiti sigurnost svojih građana i da štiti njihovu socijalnu stabilnost. Naša pozicija je da Ustav, a uostalom i Vlada i svi mi zajedno postoje radi građana i njihove sigurnost u ozbiljnim problemima - poručio je.

I dok zastupnici pitaju što će biti ako Ustavni sud sruši zakon, nezavisni Branko Vukšić pita zašto taj isti sud ne donosi odluku kada treba štititi građane. Podsjetio je da su sindikati prije četiri godine dali na ocjenu ustavnosti deviznu klauzulu, a sud do danas šuti.

- Gospodin Rohatinski i gospodin Vujčić su više štete građanima donijeli upravo lošom politikom nego što je Domovinski rat, nego što je agresija na Hrvatsku. I to se danas vidi. Kakva je to država u kojem građani se plaše svakoga dana što će im se dogoditi ujutro - pitao je Vukšić.

Nezavisna Matrina Dalić podsjetila je zamjenika ministra da u Hrvatskoj postoje građani koji su ostali bez posla, a imaju kredite u eurima.

- Predlažući zakon kojim se intervenira u tečaj, koji je direktno suprotan sa četiri druga zakona koji govore kako se u Hrvatskoj utvrđuje tečaj vi morate građanima koji imaju kredite u eurima odgovoriti na pitanje zašto se i za njih ne može donijeti neki zakon u kojem bi pisalo da će oni svoje eurske kredite u sljedećih godinu dana otplaćivati po nekom tečaju koji njima recimo odgovara - kazala je.

Dalić navodi da Vlada ne može ignorirati rast švicarskog franka što je velik problem, ali smatra da se problem mogao riješiti dogovorom, a ne zakonom.

- Zakonska intervencija otvara mogućnost da država bude tužena i da na kraju trošak ovoga što vi sad ovdje branite plate ne banke koje su to navodno dobrovoljno željele platiti, nego svi hrvatski porezni obveznici. Vi ste ovim zakonom doveli državu u mogućnost da ona, odnosno porezni obveznici na kraju snose troškove svega ovoga - kazala je Dalić.

Stazić zbog Marasovića tražio stanku

I dok je oporba u Saboru upozoravala da je Vlada umjesto na zamrzavanje tečaja švicarca trebala ići na dogovor s bankama u obranu Vlade stao je Nenad Stazić (SDP). Ustvrdio je da je iskaz političke volje i dužnosti Vlade da zaštiti građane.

- Kad bi Vlada saslušala opoziciju što govori o ovom zakonu, rekla bi, opozicija je u pravu, povlačimo prijedlog. I što bi se dogodilo? Zašto se vi zalažete? Da građani nastave plaćati 1500 ili 2000 kuna veće rate? Da budu pod ovrhama? Da ih se izbacuje iz stanova, da izgube te nekretnine? Za to se u ovom Saboru zalaže opozicija jer joj ne valja kada Vlada pomaže građanima. Znam da možda nije uvijek lako opoziciji priznati da je Vlada učinila neki dobar potez, ali nemojte je napadati zbog toga što pomaže građanima da prežive, nemojte jer vas slušaju, jer vas gledaju - apelirao je Stazić na oporbu.

Replicirao mu je Dujomir Marasović (HDZ):

- Što se tiče kolege Stazića što je rekao i spočitao da nam je žao da država vuče poteze. Tko njemu više vjeruje? To je ista stvar kao što je Goebbels '45. pričao u 4. mjesecu da će Njemačka pobijediti, a Rusi su bili u predgrađima Berlina. Toliko je danas uvjerljiv Stazić. Nemojte da vas to deprimira - izjavio je Marasović.

Zbog te izjave Stazić je zatražio stanku.

- Kolega Marasović mene je usporedio sa Goebbelsom, zloglasnim nacističkim ratnim zločincem, a ovu Vladu sa vladom Trećega Reicha u trenutku kada saveznici stoje pred Berlinom. Mi ove uvrede nećemo durati pa makar one dolazile i od Dujomira Marasovića - rekao je.

Nakon stanke Stazić je upozorio da SDP-u nije cilj gušiti slobodu govora posebno ne u Saboru.

- Uspoređivati zastupnika s Goebbelsom i uspoređivati izabranu hrvatsku Vladu od građana s nacističkim Reichom oprostite, to je daleko preko ove granice - kazao je Stazić.

Naveo je da SDP u potpunosti razumiju HDZ i kolegu Marasovića da je njima ova točka dnevnog reda neugodna jer njom Vlada ovom političkom odlukom pomaže građanima.

- Znam da to vama čini nekakvu političku štetu, ili vi to tako doživljavate, mi to sve razumijemo - kazao je i dodao kako se nada da će se kodeksom, koji je u izradi, riješiti ovakve stvari. 

Šuker 'oprao' Stazića

Pozvao je zastupnike da se čuvaju ovakvih stvari u interesu digniteta Sabora ali i samih zastupnika. S obzirom da se za riječ javio i Ivan Šuker u ime Kluba HDZ-a Stazić je izrazio nadu da će se javno ispričati. No, željena isprika nije stigla. Šuker mu je uzvratio kako je od njega očekivao da će se javno ispričat braniteljima koje je bliski suradnik još uvijek aktualnog predsjednika nazvao Ku Klux Klanom, u ime predsjednika koji je HDZ nazvao hajdučijom, branitelje kabadahije, hrvatski narod glup narod. Šuker je podsjetio i da je Stazić branitelje nazvao vojnim krilom HDZ-a, primitivcima i barbarima, te da je njegov stranački šef Milanović HDZ-ovce i HDSSB-ovce nazvao polusvijetom.

- Prije nego što baciš blato na nekog drugog i prije nego što nekog povrijediš razmisli da li bi to tebe povrijedilo. Pretpostavljam kao i potpredsjednik Sabora koji vodi ovu sjednicu da je ovo izlaganje kolege Marasovića shvatio kao figurativni izraz i on nijednom riječju nije spomenuo Vladu, jer sam uvjeren da bi mu udijelio opomenu. Očito argumentirana rasprava oporbe čini nervozu s druge strane i očigledno da je vlastita taština i ego važnija od problema građana - uzvratio je Šuker.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 11
DORH pokrenuo izvide kupnje zemljišta Ivane Kekin u Istri?
KUPILI PO POVOLJNOJ CIJENI

DORH pokrenuo izvide kupnje zemljišta Ivane Kekin u Istri?

Kekini su veći dio zemljišta, ukupne površine 412 kvadrata, kupili 2018. od grada Buje na javnom natječaju. Početna cijena koju je grad tražio bila je manja od 9 eura po kvadratu