News

Komentari 16

Samo 10 godina nakon krvavog masakra u Norveškoj: Breivik će tražiti da ga puste na uvjetnu

Samo 10 godina nakon krvavog masakra u Norveškoj: Breivik će tražiti da ga puste na uvjetnu

Obitelji žrtava, koje strahuju da će Breivik iskoristiti saslušanje za promoviranje svojih političkih stavova, pozivaju da mu se uskrati pozornost koju traži

Samo deset godina nakon što je izveo najsmrtonosniji napad u Norveškoj, desničarski ekstremist Anders Behring Breivik u utorak će zatražiti od suda uvjetno puštanje na slobodu, a očekuje se da će sud odbiti taj zahtjev.

Zbog sigurnosnih razloga općinski sud u južnoj regiji Telemarku održat će ročište o Breivikovom zahtjevu u teretani zatvora Skien, gdje Breivik služi kaznu.

Breivik, koji je ubio 77 ljudi, osuđen je na 21 godinu zatvora 2012., pri čemu postoji mogućnost beskonačnog produženja kazne dok Breivik predstavlja prijetnju društvu.

U to vrijeme to je bila najveća moguća kazna u Norveškoj, iako je zakon u međuvremenu promijenjen kako bi se omogućilo izricanje duljih zatvorskih kazni.

Ekstremist je morao odležati najmanje 10 godina u zatvoru prije podnošenja zahtjeva za uvjetnim puštanjem na slobodu.

Breivik, danas četrdesetdvogodišnjak, ubio je osmero ljudi u Oslu detonacijom kamiona punog eksploziva ispred vladinih ureda u Oslu 22. srpnja 2011. Potom je ustrijelio 69 ljudi, većinom tinejdžera, na ljetnom kampu mladeži Laburističke stranke na otoku Utoyi.

Riječ je o najsmrtonosnijem napadu u Norveškoj nakon Drugog svjetskog rata, a očekuje se da će sud odbiti njegov zahtjev.

"Kao i u svakoj drugoj državi s vladavinom prava, osuđenik ima pravo podnijeti zahtjev za uvjetnim puštanjem na slobodu. Breivik je odlučio iskoristiti to pravo", kazao je za AFP njegov odvjetnik Oystein Storrvik.

Na sudu i u raznoj komunikaciji, uključujući s AFP-om, Breivik je u prošlosti tvrdio da se distancirao od nasilja.

Međutim, Tore Bjorko, čelnik Centra za istraživanje ekstremizma (C-REX) na Sveučilištu u Oslu kaže da Breivik nije "postao manji ekstremist u ideološkom smislu".

"Sada se on predstavlja kao nacionalsocijalist. Iako kaže da je, što se njega tiče, oružana borba stvar prošlosti, nije se na nijedan način distancirao od masovnog ubojstva koje je počinio i koje smatra potpuno legitimnim", kazao je.

U tužbi protiv norveške države koju je podnio 2016. zbog izolacije u zatvoru, Breivik se usporedio s Nelsonom Mandelom, istaknuvši da je prešao iz oružane u političku borbu.

Ipak, ekstremist koji je ubio većinu svojih žrtava hicem u glavu, nijednom nije izrazio vjerodostojno kajanje.

Saslušanja na sudu koristio je za širenje propagande koju je ocrtao u svom manifestu objavljenom netom prije smrtonosnih napada.

Na sudu je salutirao nacističkim pozdravom te je iskoristio priliku za ideološke monologe.

Za obitelji njegovih žrtava svako novo ročište na sudu i njegove vratolomije koje su uslijedile bile su iskušenje.

Uoči posljednjeg trodnevnog saslušanja koje će biti emitirano uživo, skupina podržavatelja obitelji žrtava ističe da želi da "što je manji mogući fokus bude na teroristu i njegovoj poruci".

"Svako spominjanje ovog slučaja općenito, a posebno terorista, veliki je teret za preživjele, roditelje i one koji su pogođeni terorističkim napadima u Norveškoj", poručili su.

Breivikov napad bio je inspiracija za druge, primjerice za napadača na džamije u novozelandskom Christchurchu 2019., kao i za druge spriječene napade širom svijeta.

Rijetki u Norveškoj dovode u pitanje Breivikovo pravo da traži uvjetno puštanje nakon 10 godina, uvelike zato što se očekuje odbijenica.

Veću zabrinutost izaziva to što će dobiti pažnju na saslušanju.

"Osjećam da je prilično apsurdno što dobiva toliko pažnje traženjem puštanja na slobodu samo nakon 10 godina", kazala je za norvešku televiziju NRP Lisbeth Kristine Ryneland, čelnica skupine podržavatelja žrtava, koja je sama izgubila 18-godišnju kćer u Utoyji.

Unatoč iznimnoj prirodi njegovih zločina, Norveška teži prema Breiviku postupati kao prema svakom drugom zatvoreniku.

Nakon Breivikove tužbe norveška je država bila proglašena krivom 2016. za "nehuman" i "degradirajući" tretman Breivika zbog njegove izolacije od drugih zatvorenika. Presuda je srušena nakon žalbe.

Breivik u zatvoru ima na raspolaganju tri sobe, televiziju, DVD, igraće konzole i pisaću mašinu.

Najčitaniji članci