Saslušana zadnja kandidatkinja za pravobraniteljicu za djecu

Nakon što je saborski Odbor za obitelj, mlade i sport prošlog tjedna obavio razgovor s četiri kandidata i kandidatkinje za pravobranitelja za djecu, u četvrtak su saslušavanje zaključili s posljednjom kandidatkinjom Helenom Pirnat Dragičević. 

Prošli tjedan saslušali su Hrvoja Jukića, Tatjanu Holjevac, Zdravka Miočevića i Vanju Slijepčević Saftić. 

Pirnat Dragičević je prilikom svog predstavljanja pred članovima Odborima istaknula da je od samih početaka profesionalne karijere u pravosuđu. Završila je Pravni fakultet u Zagrebu, a odmah po završetku studija počela je raditi na Općinskom sudu u Zagrebu gdje je provela 10 godina. Nakon toga, iduću dekadu svog života provela je radeći na Županijskom sudu u Zagrebu, a potom je malo više od pet godina radila u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. 

Zadnjih godinu i pol dana bavi se gospodarskim kriminalitetom, ali željela bi, naglasila je, ponovno raditi sa djecom, zato se i prijavila na natječaj za nasljednicu Ivane Milas Klarić.
- Kao tužitelj sam radila na svim segmentima kriminaliteta, a pokazala sam sklonost prema kriminalitetu mladih osoba do 21 godine - istaknula je Pirnat Dragičević dodavši kako je radila i na dva projekta s UNICEF-om, surađivala sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetu te bila član Vijeća za prevenciju nasilja u obitelji i Vijeća za djecu.

- Željela bih naglasiti dugogodišnji rad vezan uz djecu. Kada bih postala pravobraniteljicu za djecu, bio bi to za mene izniman profesionalni izazov - istaknula je.
Nakon uvodnog predstavljanja članovi Odbora postavili su joj nekoliko pitanja.

Na pitanje kakav je njezin stav o slučaju svećenika koji je seksualno zlostavljao dječaka, a dobio kaznu rada za opće dobro, Pirnat Dragičević poručila je kako smatra da su kazne za seksualno zlostavljanje djece preblage.

- Moj stav je da je izrečena sankcija definitivno preniska i nije adekvatna. Općenito, ne samo u tom slučaju. To je trauma koja djeci koja su seksualno zlostavljana ostaje za cijeli život. Iz literature je poznato da takva djeca imaju četiri puta veću vjerojatnost suicida nego djeca koja su doživjela neki drugi oblik nasilja. Takve sankcije nisu u skladu s konvencijom o zaštiti djece. Osobno mislim da je to stvar sudova jer Državno odvjetništvo u većini slučajeva ulaže žalbe. Ja sam se kao tužiteljica zauzimala da dobiju veće kazne i ulagala žalbe na presude i smatram da je potreban vid osvješćivanja sudaca - istaknula je dodavši da zaista ne zna zašto su sankcije tako blage.

Navela je i kako su najveći problemi s kojima se djeca susreću vršnjačko nasilje u školama i cyberbullying. 

- Prema istraživanju 27 posto djece svakodnevno je žrtva vršnjačkog nasilja. To je svako četvrto dijete. Od toga njih samo 11 posto se obraća nastavnicima za pomoć. Tu vidim prostora za edukaciju nastavničkog kadra, prije svega psihologa i pedagoga - istaknula je. 
Na pitanje kakav joj je stav o ratifikaciji Istanbulske konvencije i oko pitanja roda, istaknula je kako će svaki dokument koji želi spriječiti nasilje podržati, a  da se "rodni dio može ispustiti."

Hrvoja Zekanovića (Hrast) zanimalo je kako gleda na rodno neutralne toalete, odnosno zajedničke muško-ženske zahode.

- Obzirom da preuzimamo sve američko, što vi mislite o tome da sad neki bradonja ide zajedno s djevojkama u toalet - upitao je Zekanović. 

Pirnat Dragičević odgovorila je kako ona nije za to.

- To je neminovno nešto što će doći i u Hrvatsku, ali nadam se da neće za mog mandata. Nisam osobno za to - rekla je.
Na pitanje o uvjetnom otpustu okrivljenika za seksualno zlostavljanje djece, istaknula je kako je ona za to, ali pod određenim uvjetima.

- Ja bih se uz to zalagala za poboljšanje registra pedofila i da svaka institucija koja se bavi djecom mora tražiti potvrdu o kažnjavanju za seksualno zlostavljanje - istaknula je Pirnat Dragičević na što su joj članovi Odbora ukazali da je bivša pravobraniteljica to već uvela.

- Ispričavam se, nisam to znala. Super ako se već tako radi, to je nešto što bih i ja tako napravila - rekla je.

Odbor Saboru mora predložiti najmanje dva kandidata, a koliko će ih predložiti dogovorit će se na idućoj sjednici kada će provesti i glasovanje. Ukoliko ni jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, natječaj će ponovno raspisati.