Saznajte kako su naši stari nekad slavili božićne blagdane

Kako su Zagrepčani jedni drugima čestitali blagdane prije punih 135 godina može se vidjeti u Klovićevim dvorima, u sklopu programa “Božić starog Zagreba”, koji traje do Badnjaka.
- Kroz nekoliko izložbi na Gornji grad želimo vratiti tradiciju, podsjetiti kako su naši stari nekoć slavili Božić i Novu godinu, kako su izgledale trpeze, kako jaslice, kako se kitio bor, kako izrađivale kuglice... - objašnjava Gordana Bralić iz Klovićevih dvora, organizatorica programa.

Među zanimljivijim dijelovima programa svakako su stare blagdanske čestitke, njih osamdesetak, koliko ih je za ovu prigodu preuzeto iz privatne zbirke čuvenog kolekcionara Jure Gašparca, a koje datiraju od 1880-ih pa do kraja Drugog svjetskog rata.
- Ima ih iz svih dijelova svijeta, najviše iz Austro-Ugarske. Neke su oslikali slikari Oto Antonini ili Vladimir Becić. Tu je i vrijedan secesijski portret dame, a i primjerci koje su primali slavni, poput političara Ise Kršnjavoga, potom pjesnika Dragutina Tadijanovića ili grofice Elizabete Drašković. Dosta ih je i koje su vojnici tijekom Prvog svjetskog rata slali svojim domovima - kaže Bralić objašnjavajući kako su se čestitke u ono vrijeme često obogaćivale zlatotiskom ili reljefnim prešanjem, a mnogima su se dodavali platno ili šljokice.

Šetnja starogradskim kućama i stanovima

U suradnji sa sedam domaćih galerista i antikvara Klovićevi dvori su u sklopu programa priredili opsežnu izložbu starina i umjetnina, pri čemu se ističu prikazi namještaja i uređenja nekadašnjih zagrebačkih stanova koji dodatno vraćaju duh starih blagdanskih običaja.

Goran Jakuš/PIXSELL

Jaslice koje su izlagane i u Vatikanu

Jaslice su djelo Etnografskog muzeja u Zagrebu i uglavnom su domaće proizvodnje, dok su im veliki dijelovi svojedobno bili izlagani i u Vatikanu. Sastavni dio božićnih ukrasa na ovim su prostorima jaslice postale konačno tijekom 19. stoljeća.

Goran Jakuš/PIXSELL

Iz stare Austro-Ugarske

Na izložbi čestitki najviše je onih s prostora nekadašnje Austro-Ugarske. Interesantne su pritom one s natpisom na hrvatskom jeziku, koje su uglavnom tiskane u Beču, ali za naše tržište.

Goran Jakuš/PIXSELL