Šef DHMZ-a upozorio: Klima se mijenja brže od naših mjera

Svijet se i dalje ubrzano zagrijava, a ako se nastave sadašnji trendovi, globalna temperatura do kraja stoljeća mogla bi porasti za 2,8 Celzijevih stupnjeva. Hrvatska pritom mora ubrzati klimatske mjere i ozbiljnije se pripremiti za posljedice sve toplije klime, upozorio je ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler. Gostujući u Dnevniku HTV-a, Güttler je govorio o klimatskom summitu COP31 u Turskoj, sporosti klimatskih politika, prilagodbi hrvatskih gradova sve većim vrućinama, ali i obilnim oborinama koje su posljednjih dana zahvatile dijelove zemlje.

Prije deset godina prognoze su bile još crnje

Prema aktualnim procjenama, 2026. godina mogla bi biti jedna od najtoplijih otkako postoje mjerenja. Svijet se pritom sve više udaljava od cilja ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva.

Ipak, Güttler ističe da je situacija danas nešto povoljnija nego prije desetak godina. U vrijeme donošenja Pariškog klimatskog sporazuma procjene su pokazivale da bi se planet do kraja stoljeća mogao zagrijati za gotovo četiri stupnja, dok se sada govori o 2,8 stupnjeva.

– To ne znači da trebamo usporiti. Dapače, trebamo ubrzati s našim naporima, poručio je ravnatelj DHMZ-a.

Hrvatska mora ubrzati elektrifikaciju prometa

Jedan od najvećih problema u borbi protiv klimatskih promjena, smatra Güttler, jest to što se njihove posljedice razvijaju brže od rezultata mjera koje države provode. Prepreke su pritom financijske, političke i gospodarske, a velik utjecaj imaju i različiti ekonomski interesi.

Napredak je ipak vidljiv, posebno u razvoju obnovljivih izvora energije. Solarna energija postaje sve važniji izvor električne energije, kako u Europskoj uniji tako i u Hrvatskoj.

No Hrvatska još mora napraviti značajniji iskorak u elektrifikaciji prometa, što bi pomoglo u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Güttler upozorava i na važnost gospodarske stabilnosti jer će države s jačim gospodarstvom imati više novca za prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica.

Gradovi se moraju prilagoditi sve većim vrućinama

Poseban problem predstavljaju urbana područja u kojima se zbog velike količine asfalta i betona stvaraju takozvani toplinski otoci. Gradovi se tijekom toplinskih valova dodatno zagrijavaju, a situaciju će otežavati i starenje stanovništva.

Güttler smatra da Hrvatska ima dobre strateške dokumente i akcijske planove, ali da je ključno njihovo provođenje na lokalnoj razini.

– Obveza je svih gradova, općina i županija da te mjere provedu. Važno je da one postanu standard, a ne nekakva festivalska aktivnost, rekao je.

Kao važna rješenja izdvojio je povećanje zelenih površina, kvalitetnije vremenske prognoze i razvoj sustava ranog upozoravanja. Upozorio je da će u nadolazećim desetljećima sve veći broj ljudi živjeti u toplijim gradovima, zbog čega se problemu toplinskog opterećenja mora pristupiti ozbiljnije.

El Niño nije glavni krivac za vrijeme u Hrvatskoj

Güttler se osvrnuo i na najave iznadprosječno tople i vlažne zime povezane s fenomenom El Niño. Objasnio je da taj klimatski fenomen utječe na globalne temperature, ali da na vremenske prilike u Hrvatskoj puno izravnije utječu atmosferski procesi u našem području.

– El Niño događa se desecima tisuća kilometara od nas i doista podiže globalnu temperaturu. Međutim, na vrijeme u Hrvatskoj ovih dana prvenstveno utječu ciklone na području Atlantika i Sredozemlja, objasnio je.

Dodao je da El Niño može neizravno utjecati na temperaturne i oborinske obrasce, ali nije glavni uzrok trenutačnih vremenskih prilika u Hrvatskoj.

Na riječkom području palo više od 150 litara kiše po kvadratu

Nakon dugotrajnog sušnog razdoblja, dijelove Hrvatske posljednjih su dana zahvatile obilne oborine, a posebno je pogođeno riječko područje.

Prema podacima koje je iznio ravnatelj DHMZ-a, na nekoliko lokacija tijekom petka izmjereno je više od 150 milimetara kiše, odnosno više od 150 litara po četvornom metru.

Iako takve količine oborina mogu izazvati probleme, Güttler ističe da su one prijeko potrebne nakon dugotrajne suše koja je iscrpila vodne zalihe.

– Naše rijeke i razine podzemnih voda dosta su iscrpljene dugom sušom. Imamo i prvi značajniji snijeg na području Gorskog kotara. Konačno značajnije oborine dolaze u Hrvatsku i nadam se da će obnoviti naše vodne zalihe, zaključio je ravnatelj DHMZ-a.